Traži se puna normalizacija između Srbije i Kosova i dokument o tome, pišu beogradske "Novosti", koje su imale uvid u pregovaračka dokumenta, uoči međuvladine konferencije Srbije i EU.
Srbija u u utorak stupa u novu fazu evropskih integracija. Organizovanjem prve Međuvladine konferencije i zvanično će otpočeti pristupni pregovori koji će je dovesti do praga Unije.
"Sveto pismo" za ove pregovore predstavlja Pregovarački okvir, čiji sadržaj EU i dalje, do posljednjeg trenutka, drži u tajnosti.
"Novosti" su, međutim, imale uvid u sadržaj ovog dokumenta, koji će svih sljedećih godina biti putokaz Srbiji u komplikovanom i zahtjevnom procesu evrointegracija.
Odnos EU prema pristupnim pregovorima utvrđen je na osnovu tri dokumenta, koji će, svi, sutra biti predstavljeni na Međuvladinoj konferenciji.
Pozicija EU za otvaranje pregovora sadrži političke odrednice, kontekst i angažman. Na šest stranica, u 18 tačaka, između ostalog se ističe da je riječ o historijskom događaju, a da je Srbija ostvarila neophodan stepen saglasnosti s kriterijumima za članstvo, naročito ispunjavajući ključni prioritet preduzimanja koraka ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa s Kosovom.
Uz ime Kosova istaknuta je zvjezdica. Dokumentom se traži postizanje sveobuhvatne normalizacije između Srbije i Kosova na kraju procesa i potpisivanje pravno obavezujućeg dokumenta u tom smislu.
Drugi dokument je sam pregovarački okvir, koji sadrži principe za vođenje pregovora, predmet pregovaranja i pregovaračku proceduru. Ima 31 tačku, na 13 stranica.
U njemu se između ostalog ističe da EU od Srbije očekuje da nastavi rad na punom poštovanju kriterijuma i uslova, da do kraja završi reforme, naročito pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformiše javnu administraciju, obezbjedi nezavisnost ključnih institucija, slobodu medija, antidiskriminaciju i zaštitu manjinskih grupa.
Napredak će se ocjenjivati na osnovu kriterijuma iz Kopenhagena, čime se zahtjeva stabilnost institucija koje garantuju vladavinu prava, postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i mogućnost ispunjavanja obaveza iz članstva, zatim na osnovu uslovljenosti iz procesa stabilizacije i pridruživanja i, na kraju, ostvarivanja normalizacije odnosa s Kosovom.
Srbija mora u dobroj mjeri da primjeni do sada postignute sporazume iz dijaloga i u potpunosti poštuje principe aktivne regionalne saradnje.
Istaknuto je da će se primjenjivati novi princip na osnovu kog će se među prvima otvoriti poglavlja koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, ali, u slučaju Srbije, i poglavlje 35, koje se odnosi na normalizaciju odnosa s Kosovom.
Članice koje ne priznaju nezavisnost Kosova, uspjele su da na posljednjem savjetu ministara izdejstvuju da se pitanje Kosova rješava samo u okviru ovog poglavlja.
"Poslije izmjena nacrta pregovaračkog okvira, pitanje odnosa s Kosovom više nije horizontalno povezano s čitavim procesom pregovora za članstvo", istakao je za "Novosti" šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak.
Organizacija pregovaranja, kojom se određuju učesnici, ritam i mjesto sastanaka, pripremna dokumenta i broj i naziv pregovaračkih poglavlja, treći je dokument kojim će se dvije strane voditi u pregovorima. Na četiri stranice su navedeni tehnički podaci, među kojima i to da će se, kao i sa drugim zemljama kandidatima, ministarske konferencije održavati na svakih šest mjeseci.
Politički, Kosovo neće biti prepreka u ostalim poglavljima, ali je jasno da će se, tehnički, često pojavljivati, kada bude riječ o statističkim i drugim relevantnim podacima. Beograd i Priština će, takođe, morati da imaju takav pristup da se međusobno ne ometaju na putu ka EU.
"Sveto pismo" za ove pregovore predstavlja Pregovarački okvir, čiji sadržaj EU i dalje, do posljednjeg trenutka, drži u tajnosti.
"Novosti" su, međutim, imale uvid u sadržaj ovog dokumenta, koji će svih sljedećih godina biti putokaz Srbiji u komplikovanom i zahtjevnom procesu evrointegracija.
Odnos EU prema pristupnim pregovorima utvrđen je na osnovu tri dokumenta, koji će, svi, sutra biti predstavljeni na Međuvladinoj konferenciji.
Pozicija EU za otvaranje pregovora sadrži političke odrednice, kontekst i angažman. Na šest stranica, u 18 tačaka, između ostalog se ističe da je riječ o historijskom događaju, a da je Srbija ostvarila neophodan stepen saglasnosti s kriterijumima za članstvo, naročito ispunjavajući ključni prioritet preduzimanja koraka ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa s Kosovom.
Uz ime Kosova istaknuta je zvjezdica. Dokumentom se traži postizanje sveobuhvatne normalizacije između Srbije i Kosova na kraju procesa i potpisivanje pravno obavezujućeg dokumenta u tom smislu.
Drugi dokument je sam pregovarački okvir, koji sadrži principe za vođenje pregovora, predmet pregovaranja i pregovaračku proceduru. Ima 31 tačku, na 13 stranica.
U njemu se između ostalog ističe da EU od Srbije očekuje da nastavi rad na punom poštovanju kriterijuma i uslova, da do kraja završi reforme, naročito pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformiše javnu administraciju, obezbjedi nezavisnost ključnih institucija, slobodu medija, antidiskriminaciju i zaštitu manjinskih grupa.
Napredak će se ocjenjivati na osnovu kriterijuma iz Kopenhagena, čime se zahtjeva stabilnost institucija koje garantuju vladavinu prava, postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i mogućnost ispunjavanja obaveza iz članstva, zatim na osnovu uslovljenosti iz procesa stabilizacije i pridruživanja i, na kraju, ostvarivanja normalizacije odnosa s Kosovom.
Srbija mora u dobroj mjeri da primjeni do sada postignute sporazume iz dijaloga i u potpunosti poštuje principe aktivne regionalne saradnje.
Istaknuto je da će se primjenjivati novi princip na osnovu kog će se među prvima otvoriti poglavlja koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, ali, u slučaju Srbije, i poglavlje 35, koje se odnosi na normalizaciju odnosa s Kosovom.
Članice koje ne priznaju nezavisnost Kosova, uspjele su da na posljednjem savjetu ministara izdejstvuju da se pitanje Kosova rješava samo u okviru ovog poglavlja.
"Poslije izmjena nacrta pregovaračkog okvira, pitanje odnosa s Kosovom više nije horizontalno povezano s čitavim procesom pregovora za članstvo", istakao je za "Novosti" šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak.
Organizacija pregovaranja, kojom se određuju učesnici, ritam i mjesto sastanaka, pripremna dokumenta i broj i naziv pregovaračkih poglavlja, treći je dokument kojim će se dvije strane voditi u pregovorima. Na četiri stranice su navedeni tehnički podaci, među kojima i to da će se, kao i sa drugim zemljama kandidatima, ministarske konferencije održavati na svakih šest mjeseci.
Politički, Kosovo neće biti prepreka u ostalim poglavljima, ali je jasno da će se, tehnički, često pojavljivati, kada bude riječ o statističkim i drugim relevantnim podacima. Beograd i Priština će, takođe, morati da imaju takav pristup da se međusobno ne ometaju na putu ka EU.
