Za nekoliko decenija će postati većina

Usled problema s bijelom kugom u Srbiji, a visokom stopom rađanja građana albanske nacionalnosti na Kosovu, izvjesno je da bi Albanci u bliskoj budućnosti mogli da potisnu Srbe sa juga, upozoravaju demografi i analitičari, piše list "Kurir".

Prema pisanju lista, najugroženiji su Bujanovac, Preševo, Medveđa, gdje su Albanci već većinsko stanovništvo, a u sljedećem talasu kreću u "osvajanje" Vranja, Leskovca i Niša.

Pošto Srbi kao nacija zbog bijele kuge ubrzano nestaju, a broj Albanaca raste zbog visokog nataliteta, prognoze demografa su da će 2050. godine u Srbiji biti svega oko 4,6 miliona Srba, a Albanaca 3,1 milion. Procjene ukazuju da će do 2080. godine Albanaca u Srbiji biti više nego Srba.

Direktor Zavoda za statistiku Srbije Dragan Vukmirović kaže da je problem bijele kuge u Srbiji očigledan.

"Problematično je i što je populacija u Srbiji, ne računajući Kosovo, najstarija u Evropi. Otežavajuće je što čitava sela ostaju prazna jer se ljudi, naročito sa juga, sele u Beograd, Novi Sad. Ovakvo stanje je na duži rok neodrživo", zaključuje Vukmirović.

Analitičar Dušan Janjić kaže da se na Kosovu pokazalo da je demografija u kombinaciji sa politikom i ekonomijom dovela do statusa Kosova - "čija ovca, toga i livada".

"Albanci vode politiku 'rađaj što više da bi imao radnu snagu', a za tu radnu snagu potrebna je teritorija. Zato Srbija hitno mora da odluči predaje li teritoriju ili će stvoriti ekonomske uslove da naši ljudi ne bježe za Beograd, nego da ostanu u svojim mjestima i rađaju", kaže Janjić.

Na Kosovu živi milion i po Albanaca, koji čine 93 odsto tamošnjeg stanovništva, a Srba gotovo da nema.

Aleksandar Vulin: Ne strahujemo

Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Aleksandar Vulin kaže da svakom ko priznaje državu Srbiju "želimo da pružimo ista prava na obrazovanje, liječenje, pa i rađanje".

"Ali mi smo građanska država i nemamo strah od druge nacije", rekao je Vulin.

Srbi         Albanci

1948.     171.911    23,6%     498.242    68,5%
1953.     189.869    23,5%     524.559    64,9%
1961.     227.016    23,6%     646.805    67,2%
1971.     228.264    18,4%     916.168    73,7%
1981.     209.498    13,2%     1.226.736    77,4%
1991.     195.301    9,9%     1.607.690    82,2%
2012.      25.575    1,47%     1.588.257    92,93%