Prema prijedlogu, policija Balkana bila bi usmjerena na mreže organizovanog kriminala, koje pokušavaju nadmašiti državne policijske snage. Zajedničke policijske snage Balkana postupale bi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali bi se mogle koristiti i protiv terorističkih grupa.
Mnogi stručnjaci za pitanja sigurnosti pozdravljaju prijedlog za formiranje zajedničkih balkanskih policijskih snaga, u cilju djelotvornije borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije i prisilnih migracija, ali postoje pitanja kako bi se te snage organizovale i kako bi funkcionisale.
Tu inicijativu predložio je zamjenik premijera Crne Gore Igor Lukšić, ona ima podršku Evropske unije i o njoj je prošlog mjeseca raspravljala Generalna skupština UN-a. Nove policijske snage sastojale bi se od Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova.
Sigurnosni stručnjaci kažu da je taj napor potreban jer se kriminalci sve više organizuju u međunarodne kriminalne mreže s kapacitetima da nadmaše državne policijske snage.
Na taj napor usmjeren na saradnju gleda se kao na veliki korak naprijed u suočavanju s tim kriminalnim mogućnostima, te bi trebao biti energično prihvaćen, kaže Mirsad Abazović, profesor Fakulteta za sigurnost u Sarajevu.
"Jer do sada se saradnja vrši više na 'dobrovoljnoj' bazi, i više predstavlja taktiku koju vlade koriste. U cilju postizanja rezultata, potreban je sistematski i dobro osmišljen koncept," izjavio je Abazović za SETimes.
Policija u regionu mora ga također prihvatiti, kako bi uspjela izaći na kraj sa sve većim rizikom od radikalnih fundamentalista i terorističkih grupa koje napadaju Evropu, izjavio je Ivan Babanovski iz Državne sigurnosne agencije Makedonije.
"Važno je pokrenuti tu inicijativu, čak i ako se ne usaglasimo oko svih pitanja," izjavio je Babanovski za SETimes.
Te zajedničke snage, koje bi bile poznate pod nazivom BALPOL, omogućile bi bliskije političke veze potrebne u cilju zajedničkog upravljanja aktivnostima na prevenciji kriminala, pored razmjene informacija i znanja, kaže Dragan Žebeljan, glasnogovornik Policijskog sindikata Srbije.
"Ta ideja trebala bi biti prihvaćena, jer policija ne smije zaostajati za kriminalnim strukturama," izjavio je Žebeljan za SETimes.
Vladimir Božović, državni sekretar ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, izjavio je da bi BALPOL osnažio sigurnost na Balkanu, u sredini gdje kriminalci sarađuju i koriste visoko sofisticirane metode i tehnologiju.
"Prekogranični kriminal znači dokaze u jednoj zemlji, krivična djela počinjena u drugoj zemlji, i kriminalce koji ostaju u trećoj," izjavio je Božović za SETimes.
Božović kaže da mora postojati zakonski okvir koji bi omogućio policijsku saradnju, koja je neophodna radi krivičnog gonjenja u regionu koji godišnje razmijeni 30.000 informacija i pravnih sporazuma.
Međutim, drugi stručnjaci ukazuju na ograničenja inicijative za upostavu BALPOL-a.
"Već je ostvaren napredak u saradnji i integraciji Balkana. Međutim, problem je u vrlo visokom nivou korupcije, kao i u nepovjerenju među zemljama Balkana," izjavio je za SETimes Zoran Dragišić, profesor na Fakultetu za sigurnost u Beogradu.
Inicijativa ima za cilj da se popune postojeće šupljine koje policiju sprječavaju u gonjenju kriminalaca uprkos postojećim sporazumima, poput onog o izručenju, kaže Vladimir Pivovarov, profesor na Fakultetu za sigurnost u Skoplju.
"Međutim, funkcionisanje BALPOL-a je upitno, jer nije jasno da li će se morati mijenjati ustavi i drugi državni zakoni, te gdje će se nalaziti arhive s podacima i kako će one biti zaštićene," izjavio je Pivovarov za SETimes.
Tu inicijativu predložio je zamjenik premijera Crne Gore Igor Lukšić, ona ima podršku Evropske unije i o njoj je prošlog mjeseca raspravljala Generalna skupština UN-a. Nove policijske snage sastojale bi se od Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova.
Sigurnosni stručnjaci kažu da je taj napor potreban jer se kriminalci sve više organizuju u međunarodne kriminalne mreže s kapacitetima da nadmaše državne policijske snage.
Na taj napor usmjeren na saradnju gleda se kao na veliki korak naprijed u suočavanju s tim kriminalnim mogućnostima, te bi trebao biti energično prihvaćen, kaže Mirsad Abazović, profesor Fakulteta za sigurnost u Sarajevu.
"Jer do sada se saradnja vrši više na 'dobrovoljnoj' bazi, i više predstavlja taktiku koju vlade koriste. U cilju postizanja rezultata, potreban je sistematski i dobro osmišljen koncept," izjavio je Abazović za SETimes.
Policija u regionu mora ga također prihvatiti, kako bi uspjela izaći na kraj sa sve većim rizikom od radikalnih fundamentalista i terorističkih grupa koje napadaju Evropu, izjavio je Ivan Babanovski iz Državne sigurnosne agencije Makedonije.
"Važno je pokrenuti tu inicijativu, čak i ako se ne usaglasimo oko svih pitanja," izjavio je Babanovski za SETimes.
Te zajedničke snage, koje bi bile poznate pod nazivom BALPOL, omogućile bi bliskije političke veze potrebne u cilju zajedničkog upravljanja aktivnostima na prevenciji kriminala, pored razmjene informacija i znanja, kaže Dragan Žebeljan, glasnogovornik Policijskog sindikata Srbije.
"Ta ideja trebala bi biti prihvaćena, jer policija ne smije zaostajati za kriminalnim strukturama," izjavio je Žebeljan za SETimes.
Vladimir Božović, državni sekretar ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, izjavio je da bi BALPOL osnažio sigurnost na Balkanu, u sredini gdje kriminalci sarađuju i koriste visoko sofisticirane metode i tehnologiju.
"Prekogranični kriminal znači dokaze u jednoj zemlji, krivična djela počinjena u drugoj zemlji, i kriminalce koji ostaju u trećoj," izjavio je Božović za SETimes.
Božović kaže da mora postojati zakonski okvir koji bi omogućio policijsku saradnju, koja je neophodna radi krivičnog gonjenja u regionu koji godišnje razmijeni 30.000 informacija i pravnih sporazuma.
Međutim, drugi stručnjaci ukazuju na ograničenja inicijative za upostavu BALPOL-a.
"Već je ostvaren napredak u saradnji i integraciji Balkana. Međutim, problem je u vrlo visokom nivou korupcije, kao i u nepovjerenju među zemljama Balkana," izjavio je za SETimes Zoran Dragišić, profesor na Fakultetu za sigurnost u Beogradu.
Inicijativa ima za cilj da se popune postojeće šupljine koje policiju sprječavaju u gonjenju kriminalaca uprkos postojećim sporazumima, poput onog o izručenju, kaže Vladimir Pivovarov, profesor na Fakultetu za sigurnost u Skoplju.
"Međutim, funkcionisanje BALPOL-a je upitno, jer nije jasno da li će se morati mijenjati ustavi i drugi državni zakoni, te gdje će se nalaziti arhive s podacima i kako će one biti zaštićene," izjavio je Pivovarov za SETimes.
