Tekst na portalu "Balkanist" objavio je šokantne podatke o zaposlenima koji idu na rad u državi Katar - kao domaćice. Portal "Balkanist", napisao je da su Bosna i Hercegovina i Makedonija potpisale problematičan sporazum sa Katarom i čini se da će isti sporazum ovog mjeseca potpisati i Kosovo. No, sa čime se suočavaju radnici sa Balkana kada stignu u ovaj bogati arapski emirat?
Katar , koji je jedna od najbogatijih zemalja u svijetu, i dalje regrutuje državljane Bosne i Hercegovine i Makedonije, kako bi radili i živjeli u aranžmanima koji se često okarakterizuju kao "ropstvo modernog doba".
Političari iz BiH, Makedonije i sa Kosova nisu obratili pažnju na ova već poznata pitanja, ali su rekli svojoj javnosti da je Katar jedna odlična zemlja za posao i u potpunosti sigurna za radnike, piše portal "Balkanist".
"Pritužbe radnika obično počinju ovako: Zaposlenica koja će biti angažovana u budućnosti potpisuje za mjesečnu platu. Kada dođe, odmah joj se plata smanjuje. I, kako se nalazi u Kataru, obično joj ništa drugo ne preostaje, nego da prihvati umanjenu platu. Ona ne može napustiti državu bez dozvole poslodavca. Radnici ne mogu napustiti zemlju, ne mogu pronaći smještaj, ostaviti posao, otvoriti bankovne račune ili dobiti vozačku dozvolu bez dozvole njihovih sponzora. Ova vrsta eksploatacije odvija se pod sistemom Kafala (poslodavac), gdje je radnik u vlasništvu poslodavca. Također, ukoliko zaposlenica želi otići zbog fizičkog zlostavljanja i niske plate, njena viza automatski postaje nevažeća i praktično postaje ilegalna osoba koja se može suočiti i sa zatvorom", piše portal "Balkanist".
U Kataru nisu oklijevali i ubiti zaposlenike. Čak se priča da je jedan poslodavac ubio kuhinjskim nožem jednu svoju radnicu.
"Kao i puno radnica u Kataru, i 24-godišnja M. je radila kako bi pomogla svojoj porodici. Nakon njenog ubistva, njeni su odlučili da nemaju drugog izbora nego da prihvate 'diyyu' ili "novac za krvninu'. Život M. je određen da je vredio 40 hiljada eura - nešto manje od polovine godišnjeg bruto nacionalnog dohotka Katara po glavi stanovnika. Njen ubica je odslužio 3 godine zatvora", stoji dalje u tekstu.
Odluka da se odvedu žene sa Balkana na rad u Kataru je bez sumnje pod uticajem visoke stope nezaposlenosti u tim zemljama. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija imaju najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Međutim, drugi uticaj je veliki priliv zemalja zaljeva na Balkanu. Katar je investirao veliku sumu novca u regionu.
Debata na temu koja je najbolja domaćica je postala opsesija u Kataru i omiljena tema u vilama s klima uređajima. Međutim, pitanje domaćica iz Evrope je također bilo kontroverzno u Kataru. Neki lokalni mediji su izvjestili da žene u Kataru strahuju da njihovi brakovi i socijalna stabilnost mogu biti ugroženi "prelijepim ženama iz Evrope".
Denisa Maglić-Sarajlić, zamjenica ministra civilnih poslova BiH kaže da Katar predstavlja "najbolju mogućnost za građane Bosne i Hercegovine za zaposlenje van zemlje".
Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH slaže se sa svojim zamjenikom, rekavši da je Katar sigurniji od ostalih zemalja.
"Razlog zbog kojeg smo potpisali ovaj ugovor je da zaštitimo radnike iz Bosne i Hercegovine od negativnih situacija sa kojima se suočavaju u potrazi za poslom u drugim zemljama", rekao je on.
Na Kosovu, zamjenik ministra rada, Fatmir Shurdhaj, kaže da je Vlada učinila sve maksimalne napore kako bi osigurala da prvi radnici stignu u Dohi početkom 2014. godine.
Balkanske zemlje nisu uspjele izvući garancije kako bi osigurale žene Bosne i Hercegovine i Makedonije da ne završavaju manje plaćene, eksploatirane, zlostavljane ili mrtve.
Prema El-Awlawya Manpower Recruiting Agency u Dohi, Bosanci i Makedonci će biti plaćeni najmanje 190 dolara mjesečno.
Kosovo još uvijek pregovara o uslovima za svoje "domaćice" sa Katarom u nadi da to neće biti pasivno kao sa susjednim zemljama.
Filipini, Nepal i Indonezija su pokušali pružiti nivo zaštite svojih radnika u Kataru. Međutim, prema pisanju portala "Balkanist", kada je Kambodži bilo ponuđeno da potpiše slične sporazume, oni su rekli ne.
Političari iz BiH, Makedonije i sa Kosova nisu obratili pažnju na ova već poznata pitanja, ali su rekli svojoj javnosti da je Katar jedna odlična zemlja za posao i u potpunosti sigurna za radnike, piše portal "Balkanist".
"Pritužbe radnika obično počinju ovako: Zaposlenica koja će biti angažovana u budućnosti potpisuje za mjesečnu platu. Kada dođe, odmah joj se plata smanjuje. I, kako se nalazi u Kataru, obično joj ništa drugo ne preostaje, nego da prihvati umanjenu platu. Ona ne može napustiti državu bez dozvole poslodavca. Radnici ne mogu napustiti zemlju, ne mogu pronaći smještaj, ostaviti posao, otvoriti bankovne račune ili dobiti vozačku dozvolu bez dozvole njihovih sponzora. Ova vrsta eksploatacije odvija se pod sistemom Kafala (poslodavac), gdje je radnik u vlasništvu poslodavca. Također, ukoliko zaposlenica želi otići zbog fizičkog zlostavljanja i niske plate, njena viza automatski postaje nevažeća i praktično postaje ilegalna osoba koja se može suočiti i sa zatvorom", piše portal "Balkanist".
U Kataru nisu oklijevali i ubiti zaposlenike. Čak se priča da je jedan poslodavac ubio kuhinjskim nožem jednu svoju radnicu.
"Kao i puno radnica u Kataru, i 24-godišnja M. je radila kako bi pomogla svojoj porodici. Nakon njenog ubistva, njeni su odlučili da nemaju drugog izbora nego da prihvate 'diyyu' ili "novac za krvninu'. Život M. je određen da je vredio 40 hiljada eura - nešto manje od polovine godišnjeg bruto nacionalnog dohotka Katara po glavi stanovnika. Njen ubica je odslužio 3 godine zatvora", stoji dalje u tekstu.
Odluka da se odvedu žene sa Balkana na rad u Kataru je bez sumnje pod uticajem visoke stope nezaposlenosti u tim zemljama. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija imaju najveću stopu nezaposlenosti u Evropi. Međutim, drugi uticaj je veliki priliv zemalja zaljeva na Balkanu. Katar je investirao veliku sumu novca u regionu.
Debata na temu koja je najbolja domaćica je postala opsesija u Kataru i omiljena tema u vilama s klima uređajima. Međutim, pitanje domaćica iz Evrope je također bilo kontroverzno u Kataru. Neki lokalni mediji su izvjestili da žene u Kataru strahuju da njihovi brakovi i socijalna stabilnost mogu biti ugroženi "prelijepim ženama iz Evrope".
Denisa Maglić-Sarajlić, zamjenica ministra civilnih poslova BiH kaže da Katar predstavlja "najbolju mogućnost za građane Bosne i Hercegovine za zaposlenje van zemlje".
Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH slaže se sa svojim zamjenikom, rekavši da je Katar sigurniji od ostalih zemalja.
"Razlog zbog kojeg smo potpisali ovaj ugovor je da zaštitimo radnike iz Bosne i Hercegovine od negativnih situacija sa kojima se suočavaju u potrazi za poslom u drugim zemljama", rekao je on.
Na Kosovu, zamjenik ministra rada, Fatmir Shurdhaj, kaže da je Vlada učinila sve maksimalne napore kako bi osigurala da prvi radnici stignu u Dohi početkom 2014. godine.
Balkanske zemlje nisu uspjele izvući garancije kako bi osigurale žene Bosne i Hercegovine i Makedonije da ne završavaju manje plaćene, eksploatirane, zlostavljane ili mrtve.
Prema El-Awlawya Manpower Recruiting Agency u Dohi, Bosanci i Makedonci će biti plaćeni najmanje 190 dolara mjesečno.
Kosovo još uvijek pregovara o uslovima za svoje "domaćice" sa Katarom u nadi da to neće biti pasivno kao sa susjednim zemljama.
Filipini, Nepal i Indonezija su pokušali pružiti nivo zaštite svojih radnika u Kataru. Međutim, prema pisanju portala "Balkanist", kada je Kambodži bilo ponuđeno da potpiše slične sporazume, oni su rekli ne.
