EU poručuje

Dijalog, uključujući tu i buduće riješavanje nadležnosti za srpske opštine na sjeveru Kosova, čak i ako zasad ne bude nagodbe, mora se nastaviti da bi se došlo do normalizacije odnosa, što Beogradu i Prištini otvara vrata bržem ugrađivanju u EU.

Evropska unija čeka na podrobnija, jasnija razjašnjenja prijedloga Beograda i Prištine oko sjevera Kosova da bi donijela uobličen zaključak, a dijalog će se nastaviti o svim bitnim pitanjima i sprovođenju dogovorenog iako oko sjevera ne bude rješenja, rekli su zvaničnici EU u Briselu.
 
Prijedlozi koje su delegacije Beograda i Prištine stavile na pregovarački sto su u nekim bitnim dijelovima uopšteni i, kako je rečeno, visoka predstavnica EU Catherine Ashton mora u utorak dobiti preciznija obrazloženja da bi mogla dati zaokruženiji sud i razmisliti kako bi to moglo da se unese u izvještaj, koji će, zajedno sa Evropskom komisijom (EK), podnijeti sredinom mjeseca Savjetu ministara EU.
 
Dijalog, uključujući tu i buduće rješavanje nadležnosti za srpske opštine na sjeveru Kosova, čak i ako zasad ne bude nagodbe, mora se nastaviti da bi se došlo do normalizacije odnosa, koja Beogradu i Prištini otvara vrata bržem ugrađivanju u EU.
 
Kako su to objasnili zvaničnici upućeni u tok dijaloga, mora se dalje raditi na već postignutim dogovorima u dijalogu koji se u dobroj mjeri sprovode, a treba uložiti sve napore i za dogovore oko telekomunikacija, energetike i nestalih lica.
 
Na pitanje agencije Beta da li to znači da bi, kako je to obećavao i prethodni posrednik EU Robert Coouper, dijalog obuhvatio i stvaranje pravih, prije svega bezbjednih uslova za povratak srpskih izbjeglica, pitanja srpske imovine, dugoročna rješenja za zaštitu srpskih crkava i manastira, odgovor je glasio da će se razgovarati o svim bitnim pitanjima za sređivanje odnosa Srbija-Kosovo.

Idućeg utorka će Beograd i Priština dostaviti Catherine Ashton svoje "zaokružene prijedloge", odnosno praktične odluke o tome kako vide mogući sporazum o nadležnostima srpskih opština na sjeveru Kosova, što bi značilo da će se tada znati da li je dijalog dvije strane, uz "dobre usluge EU", dao glavni rezultat i da li će onda biti i zvaničnog potpisivanja sporazuma, odnosno vjerovatno novog sastanka u Briselu.
 
To je novinarima nezvanično rečeno u EK, a data je i ocjena da bi rješenje trebalo da bude "nešto, a možda i nešto više od Ahtisaarijevog plana" ako se ponude dvije strane znatno približe.
 
Očekuje se da Beograd i Priština daju znatno preciznija objašnjenja za svoje dosadašnje prijedloge i da se onda sagleda kakvo je "od dosad ponuđenih elemenata moguće rješenje uz ugrađivanje jasnih, razrađenih stavova obje strane", pri čemu će poglavito pomoći Catherine Ashton, a trebalo bi da to učine i Amerikanci.
 
Visoki zvaničnik State departmenta zadužen za balkanske poslove je nedavno nezvanično novinarima u Briselu rekao da "Beograd neće da čuje ni slovo a od Ahtisaarijevog plana, a Priština od autonomije za sjever Kosova, pa bi rješenje moglo biti nešto više od Ahtisaarijevog plana, a donekle manje od autonomije”.
 
Portparolka State departmenta Victoria Nuland je prije dva dana rekla da je "na Kosovu da odluči o vidu autonomije za sjever, koju traže tamošnji Srbi" i time potvrdila da se rješenje vidi u određenom vidu "autonomije", što je izazvalo vidnu pažnju u Prištini.
 
Zvaničnici u EK naglašavaju da se Catherine Ashton u posredovanju u dijalogu temelji na uslovima Evropskog savjeta iz decembra, u kojima se kaže da su uslovi da Srbija dobije datum pregovora o članstvu, a Kosovo o sporazumu o pridruživanju s EU, "vidljivo i trajno pospešenje odnosa Srbije i Kosova".
 
To znači i obezbjeđenje funkcionalnosti jedinstvenog institucionalnog i administrativnog ustrojstva unutar Kosova, a od Srbije posebno traži da sarađuje u primeni mandata EULEX-a i na sjeveru Kosova.
 
Predočava se, takođe, da se moraju poštovati posebne potrebe lokalnog stanovništva i od prištinskih vlasti se traži da izrade plan koji bi išao u susret sjeveru Kosova.