Evropska unija započeće pregovore o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, navodi se u nacrtu odluke koju je potpisalo 27 članica bloka, u koji je Reuters imao uvid.
Dokument bi, prema navodima Reutersa, trebao biti spreman do kraja nedjelje. Nada o članstvu te dvije države Zapadnog Balkana često su se rušile posljednjih godina, zbog skepse koju su u pogledu borbe sa korupcijom i demokratskim tokovima u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji izražavale prije svega Francuska i njen predsjeednik Macron u manjoj mjeri i Holandija.
Pariz i Hag su, međutim, u posljednje vrijeme smanjili pritisak. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je sredinom februara da će podržati otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o pristupanju EU-u, ako Europska komisija u marrtu pozitivno ocijeni napredak tih država.
Grčka još nije donijela odluku o tome, ali diplomatski izvori navode da je Atina dala zaleno svijetlo za tu odluku, zbog toga što, kako ističe Rojters, dokument sadrži odredbe o snažnijoj zaštiti manjinskih prava u Albaniji.
Ukoliko ni jedna zemlja ne uloži prigovor na taj dokument, onda bi mogao biti odobren sredinom nedjelje, dodaju izvori britanske agencije.
Francuska je prošle godine blokirala početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.
Sjeverna Makedonija je kandidatkinja za članstvo od 2005. i da bi uklonila blokadu Grčke čak je promijenila naziv države.
Većina zemalja članica Unije i čelnici evropskih institucija nazvali su blokiranje balkanskih zemalja "povijesnom greškom", između ostaloga, i zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.
Evropska komisija (EK) je početkom februara predložila novu i strožiju metodologiju pregovora o pristupanju EU-u, što je bio uvjet Francuske za otvaranje pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom.
Hrvatska, koja u prvoj polovini 2020. predsjeda EU-om, organizira u maju u Zagrebu samit EU - Zapadni Balkan na kojem bi sve zemlje Balakana, među njima i BiH, trebale dobiti jasnu perspektivu članstva u Uniji.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pokušao je iskoristiti zastoj pregovora EU s Albanijom i S. Makednonijom, ponudivši "alternativni plan" suradnje balkanskih država u vidu "mini Scengena" gdje bi Srbija imala centralnu ulogu. Osim Srbije, taj plan su načelno prihvatile još samo Albanija i Sjeverna Makedonija, ali sada, nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o članstvu te dvije džave, Vučićev plan je definitivno pokopan, budući da su ostale zamlje Balkana, među kojim i BiH, taj plan odbile kao neprihvatljiv surogat članstvu u EU.
(Sl.B./Agencije)
Pariz i Hag su, međutim, u posljednje vrijeme smanjili pritisak. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je sredinom februara da će podržati otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o pristupanju EU-u, ako Europska komisija u marrtu pozitivno ocijeni napredak tih država.
Grčka još nije donijela odluku o tome, ali diplomatski izvori navode da je Atina dala zaleno svijetlo za tu odluku, zbog toga što, kako ističe Rojters, dokument sadrži odredbe o snažnijoj zaštiti manjinskih prava u Albaniji.
Ukoliko ni jedna zemlja ne uloži prigovor na taj dokument, onda bi mogao biti odobren sredinom nedjelje, dodaju izvori britanske agencije.
Francuska je prošle godine blokirala početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.
Sjeverna Makedonija je kandidatkinja za članstvo od 2005. i da bi uklonila blokadu Grčke čak je promijenila naziv države.
Većina zemalja članica Unije i čelnici evropskih institucija nazvali su blokiranje balkanskih zemalja "povijesnom greškom", između ostaloga, i zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.
Evropska komisija (EK) je početkom februara predložila novu i strožiju metodologiju pregovora o pristupanju EU-u, što je bio uvjet Francuske za otvaranje pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom.
Hrvatska, koja u prvoj polovini 2020. predsjeda EU-om, organizira u maju u Zagrebu samit EU - Zapadni Balkan na kojem bi sve zemlje Balakana, među njima i BiH, trebale dobiti jasnu perspektivu članstva u Uniji.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pokušao je iskoristiti zastoj pregovora EU s Albanijom i S. Makednonijom, ponudivši "alternativni plan" suradnje balkanskih država u vidu "mini Scengena" gdje bi Srbija imala centralnu ulogu. Osim Srbije, taj plan su načelno prihvatile još samo Albanija i Sjeverna Makedonija, ali sada, nakon što je EU odlučila otvoriti pregovore o članstvu te dvije džave, Vučićev plan je definitivno pokopan, budući da su ostale zamlje Balkana, među kojim i BiH, taj plan odbile kao neprihvatljiv surogat članstvu u EU.
(Sl.B./Agencije)
