Vanredne sjednice Skupštine Kosova o ukidanju Zakona o Specijalnom sudu za ratne zločine za sad neće biti, ali nacrt zakona o njegovom ukidanju sada može da pokrene i Vlada Kosova, navode kosovski poznavaoci pravnih pitanja.
U međuvremenu, Skupština Kosova od subote je na zimskom odmoru do treće nedjelje januara, saopštio je predsjednik te institucije Kadri Veseli.
Predsjedništvo Kosova je u petak uveče u dva navrata pokušalo da zakaže vanrednu sjednicu na zahtjev 43 poslanika vladajućih stranaka o ukidanju Zakona o Specijalnom sudu (Specijalizovana vijeća i Specijalizovana tužilaštva). Međutim, zbog bojkota sastanka Predsjedništva od strane opozicionih partija, Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosova, ali i Srpske liste, to se nije desilo.
Inicijativu poslanika podržali su i poslanici iz redova manjinskih, nesrpske zajednica. Poslanici su Predsjedništvu dostavili nacrt zakona kojim bi se ukinuo raniji zakon o Specijalnom sudu o čemu bi se diskutovalo na vanrednoj sjednici.
Sve je ovo uslijedilo nakon što je Skupštini Kosova predata peticija u organizaciji ratnih veterana sa više od 15.000 potpisa, kojom se zahtjevalo ukidanje suda ili izmjena zakona.
Veterani su mišljenja da sud ne treba suditi samo jednoj zajednici, u ovom slučaju albanskoj, već da treba suditi i ratnim zločinima na Kosovu koji su počinili Srbi.
Proces o ukidanju Suda razljutio je međunarodnu zajednicu na Kosovu. Od stranih ambasadora to veče je moglo da se čuje da je pred Kosovom najrizičnija noć od 1999. i da bi eventualna odluka predstavljala "nož u leđa".
Za premijera Kosova Ramusha Haradinaja, koji se tokom vikenda sastao sa stranim diplomatama, "Vlada Kosova u skladu sa Ustavom i zakonima poštuje odluke narodnih predstavnika".
Međutim, stručnjaci smatraju da postoje brojne pravne prepreke na putu ukidanja Zakona o Specijalnom sudu.
Profesor Ustavnog prava Mazllum Baraliu kaže da bi Vlada Kosova mogla da pokrene zakon o ukidanju Suda i da ga proslijedi Skupštini. Međutim, zbog bojkota opozicije tom pitanju, teško da bi ponovo bilo kvoruma za sazivanje sjednice, dodaje on.
"Bez kvoruma ne može da se odredi ni dnevni red, ni datum sjednice, bilo da se radi o redovnoj ili o vanrednoj", ističe Baraliu.
Baraliu navodi i da je, u slučaju da Skupština zasjeda o tom pitanju, teško da se zakon ukine samo prostom većinom, budući da su pripreme za formiranje Specijalnog suda trebale ustavne promjene.
"Procedura bi sada bila ista, za njegovo ukidanje potrebne su najpre ustavne izmjene, odnosno glasovi dvije trećina poslanika", kaže Baraliu.
Kosovski analitičar Imer Mushkolaj kaže da sva ova situacija nije za čuđenje uzimajući u obzir ponašanje rukovodioca kosovskih institucija u posljednje vrijeme naspram Specijalnog suda.
"Sve se ovo tiče samo ličnih interesa, prije svega predsjednika zemlje, koji želi da na ovaj način izvrši pritisak kako bi se spasio moguće optužnice", kaže Mushkolaj.
Imer Mushkolaj ocjenjuje da bi eventualna odluka Skupštine Kosova o ukidanju Specijalnog suda imala teške posljedice na državu.
"Ne bih se čudio da se od nas potom odustane i da se unazadimo. Slažem se sa izjavom američkog ambasadora (Greg Delawie, op. a.), da bi ovo bilo 'nož u leđa' ne samo međunarodnim prijateljima, nego i samom Kosovu", ističe Mushkolaj.
Skupština Kosova je avgusta 2015. godine ubrzanom procedurom usvojila ustavne i zakonske izmjene koje su omogućile formiranje kosovskog Specijalnog suda za ratne zločine sa sjedištem u Hagu.
Sud je započeo rad. U njemu rade međunarodne sudije i tužioci i trenutno se čeka na podizanje prvih optužnica. Jedan broj poslanika se i tada usprotivilo formiranju Suda, uz obrazloženje da je "monoetničke prirode".
Specijalni sud za ratne zločine treba da se bavi istragom navoda iz izvještaja Dika Martija (Dick Marty) o zločinima bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nad srpskim civilima od 1998. do 2000.
Pišu: Bekim Bislimi i Amra Zejneli
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Predsjedništvo Kosova je u petak uveče u dva navrata pokušalo da zakaže vanrednu sjednicu na zahtjev 43 poslanika vladajućih stranaka o ukidanju Zakona o Specijalnom sudu (Specijalizovana vijeća i Specijalizovana tužilaštva). Međutim, zbog bojkota sastanka Predsjedništva od strane opozicionih partija, Pokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosova, ali i Srpske liste, to se nije desilo.
Inicijativu poslanika podržali su i poslanici iz redova manjinskih, nesrpske zajednica. Poslanici su Predsjedništvu dostavili nacrt zakona kojim bi se ukinuo raniji zakon o Specijalnom sudu o čemu bi se diskutovalo na vanrednoj sjednici.
Sve je ovo uslijedilo nakon što je Skupštini Kosova predata peticija u organizaciji ratnih veterana sa više od 15.000 potpisa, kojom se zahtjevalo ukidanje suda ili izmjena zakona.
Veterani su mišljenja da sud ne treba suditi samo jednoj zajednici, u ovom slučaju albanskoj, već da treba suditi i ratnim zločinima na Kosovu koji su počinili Srbi.
Proces o ukidanju Suda razljutio je međunarodnu zajednicu na Kosovu. Od stranih ambasadora to veče je moglo da se čuje da je pred Kosovom najrizičnija noć od 1999. i da bi eventualna odluka predstavljala "nož u leđa".
Za premijera Kosova Ramusha Haradinaja, koji se tokom vikenda sastao sa stranim diplomatama, "Vlada Kosova u skladu sa Ustavom i zakonima poštuje odluke narodnih predstavnika".
Međutim, stručnjaci smatraju da postoje brojne pravne prepreke na putu ukidanja Zakona o Specijalnom sudu.
Profesor Ustavnog prava Mazllum Baraliu kaže da bi Vlada Kosova mogla da pokrene zakon o ukidanju Suda i da ga proslijedi Skupštini. Međutim, zbog bojkota opozicije tom pitanju, teško da bi ponovo bilo kvoruma za sazivanje sjednice, dodaje on.
"Bez kvoruma ne može da se odredi ni dnevni red, ni datum sjednice, bilo da se radi o redovnoj ili o vanrednoj", ističe Baraliu.
Baraliu navodi i da je, u slučaju da Skupština zasjeda o tom pitanju, teško da se zakon ukine samo prostom većinom, budući da su pripreme za formiranje Specijalnog suda trebale ustavne promjene.
"Procedura bi sada bila ista, za njegovo ukidanje potrebne su najpre ustavne izmjene, odnosno glasovi dvije trećina poslanika", kaže Baraliu.
Kosovski analitičar Imer Mushkolaj kaže da sva ova situacija nije za čuđenje uzimajući u obzir ponašanje rukovodioca kosovskih institucija u posljednje vrijeme naspram Specijalnog suda.
"Sve se ovo tiče samo ličnih interesa, prije svega predsjednika zemlje, koji želi da na ovaj način izvrši pritisak kako bi se spasio moguće optužnice", kaže Mushkolaj.
Imer Mushkolaj ocjenjuje da bi eventualna odluka Skupštine Kosova o ukidanju Specijalnog suda imala teške posljedice na državu.
"Ne bih se čudio da se od nas potom odustane i da se unazadimo. Slažem se sa izjavom američkog ambasadora (Greg Delawie, op. a.), da bi ovo bilo 'nož u leđa' ne samo međunarodnim prijateljima, nego i samom Kosovu", ističe Mushkolaj.
Skupština Kosova je avgusta 2015. godine ubrzanom procedurom usvojila ustavne i zakonske izmjene koje su omogućile formiranje kosovskog Specijalnog suda za ratne zločine sa sjedištem u Hagu.
Sud je započeo rad. U njemu rade međunarodne sudije i tužioci i trenutno se čeka na podizanje prvih optužnica. Jedan broj poslanika se i tada usprotivilo formiranju Suda, uz obrazloženje da je "monoetničke prirode".
Specijalni sud za ratne zločine treba da se bavi istragom navoda iz izvještaja Dika Martija (Dick Marty) o zločinima bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nad srpskim civilima od 1998. do 2000.
Pišu: Bekim Bislimi i Amra Zejneli
Izvor: Radio Slobodna Evropa
