Istražioci iz Kancelarije Evropske unije za kriminalistički obavještajni rad (EUOCI) izradili su poseban izvještaj o aerodromu u Prištini, rekavši da je kršenje protokola bezbjednosti u vezi sa kvarom na radarima i nedostatkom agregata samo dio problema, pošto takođe sumnjaju da je bilo i zloupotrebe finansijskih sredstava u projektima vrijednim milionima eura.
U izvještaju koji je dobio list "GazetaExpress", inspektori sumnjaju da je čak i građevinska firma, u vlasništvu kosovskih menadžera aerodroma "Adem Jashari", osnovana novcem koji je zloupotrebljen kroz državne projekte, prenosi portal "Kossev.info".
Bio je 16. septembar 2016. Državni sekretar SAD je posjetio Kosovo. Dva sata prije dolaska na aerodrom u Prištini, došlo je do nestanka struje. Agregat se nije upalio, a osoblje aerodroma dočekalo je ovog visokog američkog državnog službenika sa samo dva "UPS" uređaja. Istražitelji EUOCI-ja, u posebnom izvještaju za EULEX, koji je označen kao povjerljiv - detaljno opisuju ovaj slučaj.
U ovom izvještaju, koji je dobila "GazetaExpress", EULEX je izrazio zabrinutost zbog ozbiljnih neuspjeha u sistemu sigurnosti aerodroma "Adem Jashari" i finansijskog kriminala u projektima vrijednim milionima eura, a u šta je, tvrdi, bio uključen direktor Agencije za usluge avio navigacije (ANSA), Bahri Nuredini.
"Ovo (incident sa američkim državnim sekretarom) nije bio izolovani incident," navodi se u izvještaju, naglašavajući da je razlog tome što aerodromskom tornju nedostaje drugi rezervni agregat, koji je trebalo da bude obezbjeđen ali i da nikada nije. Usaglašen je dogovor o upotrebi agregata turske kompanije LIMAK, koja upravlja aerodromom, ali je Nuredini rekao svojim zamjenicima da ne treba da pokreću problem dok se ne vrati sa odmora.
Drugi agregat nije obezbjeđen. U martu 2017. godine, na aerodromu je došlo do još jednog nestanka struje. "Gazetaexpress" je izvještavala o ovom incidentu kada je objavila sadržaj iz drugog povjerljivog izvještaja o incidentu koji se desio u junu ove godine - kada je oko jedan sat međunarodni prištinski aerodrom ostao bez komunikacionog sistema. Dokumenti koje posjeduje "Gazeta Express" dokazuju da je pao čak i rezervni sistem. Sve je palo, ali su postojali napori da se sačuva tajnost, sve dok vijest nije objavila "Gazeta Express".
U ovom povjerljivom izvještaju EUOCI-ja, postoji zabrinutost u vezi sa tri pitanja: opasni kvarovi sa ozbiljnim bezbjedonosnim posljedicama, kao što je kvar radara i rezervnih djelova za komunikaciju; ozbiljna zabrinutost zbog nedostatka rezervnih agregata na aerodromu; i iznad svega, ozbiljne tvrdnje o finansijskom kriminalu od strane rukovodstva ANSA-e.
U prvoj zabrinutosti EUOCI-ja pominje se kvar radara u brdima Goleša. Prvi kvar dogodio se 28. decembra 2016. godine, a istražitelji EUOCI-a su izvjestili da do 2. januara 2017, nije preduzeta akcija da se zamjeni oštećeni dio radara. Radar nije radio skoro pet dana. Izvještaj pokazuje da je 1. januara došlo do pokušaja da se promjeni oštećeni dio radara, ali i da niko od tehničkog osoblja nije bilo tamo jer je bio slobodan dan. Međutim, u ovom periodu, iako se na terenu ništa nije preduzelo, menadžment je pokušao da pošalje nekoga u Albaniju kako bi kupio rezervni dio radara, koji bi mogao da košta do 20.000 eura. Međutim takav dio nije donešen jer to uopšte nije bio original. Međutim, 3. januara problem je riješen popravljanjem oštećenog djela u fabrici u Uroševcu i koštao je samo 100 eura, odnosno 19,900 eura manje nego ono što je kupljeno u Albaniji, upozorava se u izvještaju.
Treće pitanje koje su evropski istražitelji pokrenuli u ovom izvještaju koji je podnet EULEX-u jeste sumnja da je direktor ANSA Bahri Nuredini umiješan u finansijski kriminal. Konsultovani izvori izjavili su istražiteljima EUOCI-ja da od početka postoje nepravilnosti i odstupanja između brojeva - kada se izračunavaju letovi i saobraćaj na Aerodromu, između kontrolnog tornja, i izvještaja koje oni dobijaju od turske kompanije LIMAK. "Postoji sumnja u 'finansijsku manipulaciju' nad prihodima LIMAK-a za ANSA-u", navodi se u izvještaju.
Evropski istražitelji izrazili su zabrinutost u vezi sa tenderom "Snabdjevanje i ugradnja opreme za vazdušnu navigaciju" u 2011. godini, u vrijednosti od 8,1 milion eura. Projekat je, prema izvještaju, dodjeljen kompaniji pod nazivom "TCN" i trebalo je da bude finalizovan, ali zbog 600.000 eura koje je ANSA dugovala ovoj kompaniji, ova institucija je tužila ANSA-u, pa je ugovor prekinut i projekat nije sproveden. Iako je najveći dio novca dobio "TCN", prema izvještaju, ova privatna kompanija većinu opreme na aerodrom nije nikada donela. "Trenutno kontrolni toranj koristi opremu, a to je nabavka iz KFOR-a iz 2004. godine", navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i tender za promjenu rezervnih djelova za radare koji su neophodnih za prištinski aerodrom: jedan koji se nalazi u Golešu i drugi u Albaniji. Vrijednost prvog tendera za ove uređaje procjenjena je na - ne više od 20 hiljada eura. Izvori su rekli evropskim istražiteljima da je tender sumnjivo dopunjen i dodjeljen Bo-TeK-u, ali je ugovor bio samo o kupovini rezervnog djela radarskog rotora i koštao je 47.000 eura.
Evropski istraživači takođe izražavaju zabrinutost zbog ugovora koji ANSA ima sa privatnom kompanijom pod nazivom "H & B Consultants", koja od ANSA dobija 10.000 eura za usluge obezbjeđenja. "Ova služba nije pružila nikakvu uslugu, ali je direktor Nuredini koristio novac da zaposli prijatelja - Isu Hajrizija, kao vozača. On je zadržao ostatak novca", navodi se u izvještaju.
EUOCI takođe sumnja da su Nuredini i Bekim Jashari, trenutno gradonačelnik Skenderaja, koji su nekada bili članovi Upravnog odbora za civilno vazduhoplovstvo, osnovali građevinsku firmu pod imenom "Premium Group" koja gradi zgrade u Prištini i da je novac za ovaj profitabilan posao mogao biti uzet iz bilo kog projekta na aerodromu.
Na kraju izvještaja evropski istražitelji kažu da je Vlada Kosova svijesna ovog kršenja bezbjednosnih protokola, a što može da ugrozi živote stotina ljudi koji putuju avionom sa aerodroma u Prištini, kao i i finansijskih zloupotreba projekata vrijednih miliona eura od strane menadžmenta ANSA-e. Takođe, prethodna vlada i bivši premijer Isa Mustafa znali su za ove zloupotrebe.
Istražitelji kažu da su i Agencija za borbu protiv korupcije, kao i Policija Kosova, svijesni zloupotrebe, ali kažu da oni koji su osporili ove informacije nikada nisu dobili nikakav odgovor od ovih institucija.
Istražitelji EUOCI-a kažu da se sumnje moraju istraživati, ali su u ovom izvještaju trenutnim zvaničnicima EULEX-a rekli da će zbog jakih političkih veza osoba osumnjičenih za učešće u navedenim zloupotrebama, napori za spriječavanje istrage biti neizbježni.
ANSA je osnovana u januaru 2016. godine. Ova institucija posluje sa statusom javnog preduzeća pod nazivom "Međunarodni aerodrom Priština - Air Control Adem Jashari", a sa ovim statusom posluje od 2011. godine, odnosno pošto je koncesijom tursko-francuska kompanija "Limak i Aeroports de Lion" uzela terminalne usluge međunarodnog prištinskog aerodroma. U ovom slučaju, kontrola vazdušnog saobraćaja ostala je u nadležnosti Vlade Kosova, u čijoj je nadležnosti došlo do ovog incidenta. Terminalske usluge su ostale pod privatnim upravljanjem konzorcijuma "Limak i Aeroports de Lion".
Bio je 16. septembar 2016. Državni sekretar SAD je posjetio Kosovo. Dva sata prije dolaska na aerodrom u Prištini, došlo je do nestanka struje. Agregat se nije upalio, a osoblje aerodroma dočekalo je ovog visokog američkog državnog službenika sa samo dva "UPS" uređaja. Istražitelji EUOCI-ja, u posebnom izvještaju za EULEX, koji je označen kao povjerljiv - detaljno opisuju ovaj slučaj.
U ovom izvještaju, koji je dobila "GazetaExpress", EULEX je izrazio zabrinutost zbog ozbiljnih neuspjeha u sistemu sigurnosti aerodroma "Adem Jashari" i finansijskog kriminala u projektima vrijednim milionima eura, a u šta je, tvrdi, bio uključen direktor Agencije za usluge avio navigacije (ANSA), Bahri Nuredini.
"Ovo (incident sa američkim državnim sekretarom) nije bio izolovani incident," navodi se u izvještaju, naglašavajući da je razlog tome što aerodromskom tornju nedostaje drugi rezervni agregat, koji je trebalo da bude obezbjeđen ali i da nikada nije. Usaglašen je dogovor o upotrebi agregata turske kompanije LIMAK, koja upravlja aerodromom, ali je Nuredini rekao svojim zamjenicima da ne treba da pokreću problem dok se ne vrati sa odmora.
Drugi agregat nije obezbjeđen. U martu 2017. godine, na aerodromu je došlo do još jednog nestanka struje. "Gazetaexpress" je izvještavala o ovom incidentu kada je objavila sadržaj iz drugog povjerljivog izvještaja o incidentu koji se desio u junu ove godine - kada je oko jedan sat međunarodni prištinski aerodrom ostao bez komunikacionog sistema. Dokumenti koje posjeduje "Gazeta Express" dokazuju da je pao čak i rezervni sistem. Sve je palo, ali su postojali napori da se sačuva tajnost, sve dok vijest nije objavila "Gazeta Express".
U ovom povjerljivom izvještaju EUOCI-ja, postoji zabrinutost u vezi sa tri pitanja: opasni kvarovi sa ozbiljnim bezbjedonosnim posljedicama, kao što je kvar radara i rezervnih djelova za komunikaciju; ozbiljna zabrinutost zbog nedostatka rezervnih agregata na aerodromu; i iznad svega, ozbiljne tvrdnje o finansijskom kriminalu od strane rukovodstva ANSA-e.
U prvoj zabrinutosti EUOCI-ja pominje se kvar radara u brdima Goleša. Prvi kvar dogodio se 28. decembra 2016. godine, a istražitelji EUOCI-a su izvjestili da do 2. januara 2017, nije preduzeta akcija da se zamjeni oštećeni dio radara. Radar nije radio skoro pet dana. Izvještaj pokazuje da je 1. januara došlo do pokušaja da se promjeni oštećeni dio radara, ali i da niko od tehničkog osoblja nije bilo tamo jer je bio slobodan dan. Međutim, u ovom periodu, iako se na terenu ništa nije preduzelo, menadžment je pokušao da pošalje nekoga u Albaniju kako bi kupio rezervni dio radara, koji bi mogao da košta do 20.000 eura. Međutim takav dio nije donešen jer to uopšte nije bio original. Međutim, 3. januara problem je riješen popravljanjem oštećenog djela u fabrici u Uroševcu i koštao je samo 100 eura, odnosno 19,900 eura manje nego ono što je kupljeno u Albaniji, upozorava se u izvještaju.
Treće pitanje koje su evropski istražitelji pokrenuli u ovom izvještaju koji je podnet EULEX-u jeste sumnja da je direktor ANSA Bahri Nuredini umiješan u finansijski kriminal. Konsultovani izvori izjavili su istražiteljima EUOCI-ja da od početka postoje nepravilnosti i odstupanja između brojeva - kada se izračunavaju letovi i saobraćaj na Aerodromu, između kontrolnog tornja, i izvještaja koje oni dobijaju od turske kompanije LIMAK. "Postoji sumnja u 'finansijsku manipulaciju' nad prihodima LIMAK-a za ANSA-u", navodi se u izvještaju.
Evropski istražitelji izrazili su zabrinutost u vezi sa tenderom "Snabdjevanje i ugradnja opreme za vazdušnu navigaciju" u 2011. godini, u vrijednosti od 8,1 milion eura. Projekat je, prema izvještaju, dodjeljen kompaniji pod nazivom "TCN" i trebalo je da bude finalizovan, ali zbog 600.000 eura koje je ANSA dugovala ovoj kompaniji, ova institucija je tužila ANSA-u, pa je ugovor prekinut i projekat nije sproveden. Iako je najveći dio novca dobio "TCN", prema izvještaju, ova privatna kompanija većinu opreme na aerodrom nije nikada donela. "Trenutno kontrolni toranj koristi opremu, a to je nabavka iz KFOR-a iz 2004. godine", navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i tender za promjenu rezervnih djelova za radare koji su neophodnih za prištinski aerodrom: jedan koji se nalazi u Golešu i drugi u Albaniji. Vrijednost prvog tendera za ove uređaje procjenjena je na - ne više od 20 hiljada eura. Izvori su rekli evropskim istražiteljima da je tender sumnjivo dopunjen i dodjeljen Bo-TeK-u, ali je ugovor bio samo o kupovini rezervnog djela radarskog rotora i koštao je 47.000 eura.
Evropski istraživači takođe izražavaju zabrinutost zbog ugovora koji ANSA ima sa privatnom kompanijom pod nazivom "H & B Consultants", koja od ANSA dobija 10.000 eura za usluge obezbjeđenja. "Ova služba nije pružila nikakvu uslugu, ali je direktor Nuredini koristio novac da zaposli prijatelja - Isu Hajrizija, kao vozača. On je zadržao ostatak novca", navodi se u izvještaju.
EUOCI takođe sumnja da su Nuredini i Bekim Jashari, trenutno gradonačelnik Skenderaja, koji su nekada bili članovi Upravnog odbora za civilno vazduhoplovstvo, osnovali građevinsku firmu pod imenom "Premium Group" koja gradi zgrade u Prištini i da je novac za ovaj profitabilan posao mogao biti uzet iz bilo kog projekta na aerodromu.
Na kraju izvještaja evropski istražitelji kažu da je Vlada Kosova svijesna ovog kršenja bezbjednosnih protokola, a što može da ugrozi živote stotina ljudi koji putuju avionom sa aerodroma u Prištini, kao i i finansijskih zloupotreba projekata vrijednih miliona eura od strane menadžmenta ANSA-e. Takođe, prethodna vlada i bivši premijer Isa Mustafa znali su za ove zloupotrebe.
Istražitelji kažu da su i Agencija za borbu protiv korupcije, kao i Policija Kosova, svijesni zloupotrebe, ali kažu da oni koji su osporili ove informacije nikada nisu dobili nikakav odgovor od ovih institucija.
Istražitelji EUOCI-a kažu da se sumnje moraju istraživati, ali su u ovom izvještaju trenutnim zvaničnicima EULEX-a rekli da će zbog jakih političkih veza osoba osumnjičenih za učešće u navedenim zloupotrebama, napori za spriječavanje istrage biti neizbježni.
ANSA je osnovana u januaru 2016. godine. Ova institucija posluje sa statusom javnog preduzeća pod nazivom "Međunarodni aerodrom Priština - Air Control Adem Jashari", a sa ovim statusom posluje od 2011. godine, odnosno pošto je koncesijom tursko-francuska kompanija "Limak i Aeroports de Lion" uzela terminalne usluge međunarodnog prištinskog aerodroma. U ovom slučaju, kontrola vazdušnog saobraćaja ostala je u nadležnosti Vlade Kosova, u čijoj je nadležnosti došlo do ovog incidenta. Terminalske usluge su ostale pod privatnim upravljanjem konzorcijuma "Limak i Aeroports de Lion".
