Od 1,8 miliona stanovnika, koliko je upisano na Kosovu, proizilazi da je 96 posto muslimana, 2.2 posto katolika i 1.5 posto pravoslavaca.
Načela islama naređuju da se u ishrani ne koristi svinjsko meso. Ali da li proizilazi da se mnogi ne pridržavaju ovog vjerskog pravila. Tako potrošnja svinjskog mesa na Kosovu proizilazi da je prilično velika, na osnovu količine ovog proizvoda na tržištu.
Podaci Carine Kosova pokazuju da samo od uvoza Kosovari konzumiraju 109.337 (sto devet hiljada i 337) kilograma svinjetine. Dodajući ovdje i svinjetinu od životinja koje se uzgajaju u zemlji ispada da se svinjetina preferira među Kosovarima.
Ukupan uvoz svinjetine iznosi 300.000 euro. List "Fjala" saznaje o dvema kompanijama koji ovaj proizvod izvana uvoze na Kosovo, prenosi list "Zëri". To su kompanije P.P. "LESAK-KOM" i kompanija PNF. Prema podacima Carine Kosova uvoz ovog proizvoda dolazi uglavnom iz Srbije i Norveške.
Iz Srbije se godišnje uvozi 69.000 kilograma svinjetine, dok iz Norveške dolazi 40.000 kilograma. Ovaj proizvod se može naći u mnogim trgovinama i supermarketima na Kosovu.
Zabrinutost potrošača
Svinjetina je poznata po mnogim "kvalitetima" koje ima. Ali, uprkos tome potrošačima mora biti stavljeno do znanja u kojim drugim proizvodima egzistira svinjetina ili njeni drugi produkti.
Selma Gashi, stariji stanovnik Prištine naišla je na hranu u kojoj je bilo sastojaka svinjskog mesa, i ona i njena porodica se time nisu mnogo oduševile.
"Slučajno sam kupila uglavnom masni proizvod a onda sam shvatila da u sadržaju imaju proizvode od svinjskog mesa. Mi kao porodica ne konzumiramo takve proizvode zbog religije i zbog tradicije. Toliko puta mi se desilo da proizvode koje sam kupila bacim u kantu za smeće", kaže Selma. Kod nje postoje sumnje i u sastavu mesa i drugih namirnica u ćevabdžiniciama i restoranima.
"Za sebe mogu kazati da se nikada ne hranim u ćevabdžinici, jer sam zabrinuta da njihova hrane može biti sastavljena od svinjskog mesa", kaže Selma.
Zabrinutost je u više navrata izrazio i Selatin Kaqaniku, iz organizacije za zaštitu potrošača "Konsumatori". Prema njegovim riječima nisu puno obaviješteni o sastavu mnogih proizvoda koje konzumiraju.
On je upoznat sa mnogo slučajeva kada kupci ne žele da koriste jedan proizvod, ali nisu obaviješteni ni od prodavca ni na osnovu opisa sastava na oznaci proizvoda.
"Imali smo slučajeve kada su potrošači izrazili svoje pritužbe na sadržaj proizvoda koje konzumiraju. Ovaj broj je smanjen zbog nepreduzimanja akcije od strane institucija. Svjesni smo da postoje proizvodi koji u svom sadržaju imaju svinjetinu ili njene proizvode i da potrošači toga nisu svjesni", kaže Kaqaniku.
On navodi slučaj margarina Vital, gdje je prije dvije godine utvrđeno da sadrži svinjsku mast, a u njegovom sadržaju nije opisano da takvo što postoji.
Ovaj proizvod se ipak nastavio prodavati na policama trgovinskih radnji na Kosovu. Kaqaniku je zatražio od odgovornih institucija da preduzmu mjere da građani saznaju koji proizvodi imaju sadržaj svinjskog mesa. Čelnici ove institucije zahtijevaju od odgovornih institucija za provedbu zakona za zaštitu potrošača kojeg je usvojila Skupština Kosova prošle godine.
Čak i ohrabruje i vjerske institucije, islamske i hrišćanske, da više rade na sertifikaciji proizvođača sertifikatima "KOSHER" i "HALAL".
"Sertifikacija proizvoda "KOSHER" i "HALAL" će stvoriti priliku da svaki kupac jede ono što želi bez straha da sastav hrane može sadržavati ono što ne želi", kaže Kaqaniku.
/ GazetaFjala - Zëri /
Podaci Carine Kosova pokazuju da samo od uvoza Kosovari konzumiraju 109.337 (sto devet hiljada i 337) kilograma svinjetine. Dodajući ovdje i svinjetinu od životinja koje se uzgajaju u zemlji ispada da se svinjetina preferira među Kosovarima.
Ukupan uvoz svinjetine iznosi 300.000 euro. List "Fjala" saznaje o dvema kompanijama koji ovaj proizvod izvana uvoze na Kosovo, prenosi list "Zëri". To su kompanije P.P. "LESAK-KOM" i kompanija PNF. Prema podacima Carine Kosova uvoz ovog proizvoda dolazi uglavnom iz Srbije i Norveške.
Iz Srbije se godišnje uvozi 69.000 kilograma svinjetine, dok iz Norveške dolazi 40.000 kilograma. Ovaj proizvod se može naći u mnogim trgovinama i supermarketima na Kosovu.
Zabrinutost potrošača
Svinjetina je poznata po mnogim "kvalitetima" koje ima. Ali, uprkos tome potrošačima mora biti stavljeno do znanja u kojim drugim proizvodima egzistira svinjetina ili njeni drugi produkti.
Selma Gashi, stariji stanovnik Prištine naišla je na hranu u kojoj je bilo sastojaka svinjskog mesa, i ona i njena porodica se time nisu mnogo oduševile.
"Slučajno sam kupila uglavnom masni proizvod a onda sam shvatila da u sadržaju imaju proizvode od svinjskog mesa. Mi kao porodica ne konzumiramo takve proizvode zbog religije i zbog tradicije. Toliko puta mi se desilo da proizvode koje sam kupila bacim u kantu za smeće", kaže Selma. Kod nje postoje sumnje i u sastavu mesa i drugih namirnica u ćevabdžiniciama i restoranima.
"Za sebe mogu kazati da se nikada ne hranim u ćevabdžinici, jer sam zabrinuta da njihova hrane može biti sastavljena od svinjskog mesa", kaže Selma.
Zabrinutost je u više navrata izrazio i Selatin Kaqaniku, iz organizacije za zaštitu potrošača "Konsumatori". Prema njegovim riječima nisu puno obaviješteni o sastavu mnogih proizvoda koje konzumiraju.
On je upoznat sa mnogo slučajeva kada kupci ne žele da koriste jedan proizvod, ali nisu obaviješteni ni od prodavca ni na osnovu opisa sastava na oznaci proizvoda.
"Imali smo slučajeve kada su potrošači izrazili svoje pritužbe na sadržaj proizvoda koje konzumiraju. Ovaj broj je smanjen zbog nepreduzimanja akcije od strane institucija. Svjesni smo da postoje proizvodi koji u svom sadržaju imaju svinjetinu ili njene proizvode i da potrošači toga nisu svjesni", kaže Kaqaniku.
On navodi slučaj margarina Vital, gdje je prije dvije godine utvrđeno da sadrži svinjsku mast, a u njegovom sadržaju nije opisano da takvo što postoji.
Ovaj proizvod se ipak nastavio prodavati na policama trgovinskih radnji na Kosovu. Kaqaniku je zatražio od odgovornih institucija da preduzmu mjere da građani saznaju koji proizvodi imaju sadržaj svinjskog mesa. Čelnici ove institucije zahtijevaju od odgovornih institucija za provedbu zakona za zaštitu potrošača kojeg je usvojila Skupština Kosova prošle godine.
Čak i ohrabruje i vjerske institucije, islamske i hrišćanske, da više rade na sertifikaciji proizvođača sertifikatima "KOSHER" i "HALAL".
"Sertifikacija proizvoda "KOSHER" i "HALAL" će stvoriti priliku da svaki kupac jede ono što želi bez straha da sastav hrane može sadržavati ono što ne želi", kaže Kaqaniku.
/ GazetaFjala - Zëri /
