Dževat ima samo 9 godina, ali dobro zna svih 36 slova albanskog alfabeta. Moguće je da ponekad pomješa slovo C sa slovom S, ali takve male konfuzije se ne dešavaju kada izgovara dane u sedmici, mjesece u godini, izgovara mama, otac, sin, kći, baka, djed, beba ili izgovara imena članova porodice.
Dževat je musliman, koji je došao iz Damaska, a već dvije sedmice uči albanski jezik. Čisto je djete, ponuđeno mu je utočište i odjeća, a iz njegovog osmjeha se vidi da mu se na Kosovu dopada i da nema sličnosti sa zvukom bombi koje su svakodnevno eksplodirale na ulicama njegovog grada.
Zajedno sa svojom porodicom, Dževat boravi u Centru za azilante u selu Magura, tamo gdje je 23. marta prošle godine otvoren novi objekat.
"Ovdje je veoma lijepo, ima tišine", ovo su bile jedine riječi koje je mali Dževat mogao izgovoriti a da budu shvaćene i razumljive. Njemu se puno toga nudi unutar samog centra, iako život unutar zidina izgleda mirnim.
Dobar dio azilanata na Kosovu, u petak popodne je spavao, neki od njih su čak i postili Ramazan.
Pobjegli od snajperskih metaka
Nedaleko od njih avioni na Slatini lijete prema drugim putnim pravcima, dok su ovi azilanti izabrali ovu malu Balkansku zemlju kako bi pobjegli od ratnih zbivanja i života pod mecima snajpera u njihovoj zemlji.
Objekti u kojima se oni nalaze imaju svačega, pa čak i uslove puno bolje u odnosu na veliki broj drugih institucija u našoj zemlji.
"Trenutno imamo 19 azilanata, uglavnom iz zemalja poput Sirije, Pakistana, Alžira, Senegala, Maroka, Tunisa i Nigerije", kaže Firim Zariqi, načelnik Centra za azilante u Maguri kod Lipljana.
Igralište za dje, stoni tenis, soba sa televizorom, kuhinja, ili prostorija sa dvije sobe, kuhinja i kupatilo su prostorije u kojima ovi azilanti najviše borave.
Prilikom dolaska na Kosovo svi su bili prijavljeni u Departamentu za emigraciju u Policiji Kosova, a kasnije su bili prebačeni u ovaj centar, u slučaju da su im zahtjevi i početni formular za azil bili prihvaćeni.
"Naravno da ima i zahtjeva koji se odbiju, ali obično postoji pet uslova koji trebaju biti ispunjeni za jednu uspješnu aplikaciju. Ovo podrazumijeva da su azilanti morali napustiti teritoriju gdje ima rata, gdje se ne poštuju ljudska prava, koja ima vjerske probleme probleme na osnovu etničke pripadnosti i tamo gdje ima političkih problema", kaže Zariqi.
Zahtjev će biti odbijen u slulčaju da u zahtjevu ima neslaganja s primjenom zakona o azilu, posebno ako osoba koja je spremna da dobije status azilanata je u potrazi za poslom ili je došla zbog ekonomskih problema u njegovoj zemlji. Trenutno u ovom centru se nalaze tri porodice, a azilanata iz Sirije ima najviše.
"Od trenutka kada je centar otvoren, uključujući i staru lokaciju, zahtjevi su se promijenili. 2010. godine smo imali 269 zahtjeva, a 2011. je bilo 188 zahtjeva. Prošle godine smo primili 45 zahtjeva, a u periodu januar-juli 2013. dobili smo 51 zahtjev. Posljednjih godina uglavnom postoji tendencija smanjenja broja azilanata, ali ipak zemlje Istoka su te koje drže rekord", rekao je Zariqi.
U jednom periodu od dvije nedjelje, svakog dana dva sata su rezervisana za kurs albanskog jezika, kako bi povećali mogućnost integracije i u profesionalni život na Kosovu.
Kosovari koji su nekada pobjegli u Siriju se vraćaju
Xhevat je djete Sirijca i Albanke. Njegov djed i baka su prije mnogo godina napustili Kosovo u potrazi za boljim životom. Otišli su u Siriju, ali 60 godina kasnije "karte" su se potpunosti se okrenule. Porodica je pronašla utočište u ovom centru, a albanski zet je počeo da uči i albanski jezik. Xhevatov otac je uvozio robu iz Evrope, prvenstveno iz Evrope, prije napuštanja Sirije, a ima dva mjeseca kako je napustio Siriju. prvo je otišao u Jordan, pa Egipat, nakon toga Turska i sada je stigao na Kosovo.
