Politički analitičar Visar Xhambazi istakao je da je ukidanje dinara došlo kao posljedica nesprovođenja postignutih sporazuma, uključujući i Zajednicu srpskih opština, za šta je, kaže, odgovorna EU koja je trebalo da formira komisiju za nadgledanje implementacije, što nije učinila
"Jedna odredba se tiče samouprave za kosovske Srbe, a to je drugi izraz za Zajednicu srpskih opština. To je dogovoreno 2013. i trebalo je da kosovska strana sprovede do 2015. godine. Novi Ohridski sporazum ima odredbe o razmjeni diplomatskih misija, priznanju pasoša, tih veoma konkretnih stvari vezanih za normalizaciju odnosa. Međutim, u pogledu drugih pitanja, recimo valute, odnosno dinara, to je nešto novo što se skoro desilo. Rekao bih da se to desilo kao posljedica nesprovođenja Ohridskog sporazuma. Mislim da je odgovornost na EU. U jednom članu sporazuma se kaže da će EU organizovati zajedničku komisiju, koja će nadzirati implementaciju sporazuma u roku od 30 dana, ali to se nikad nije desilo", rekao je Xhambazi za N1.
Navodi da je, dveij nedjelje pošto je sporazum postignut, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da neće prihvatiti članstvo Kosova u Ujedinjem nacijama, iako u članu 4 piše da se Srbija neće suprotstavljati članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.
"Kosovo je to iskoristilo da krene da sprovodi svoj suverenitiet na sjeveru Kosova. Te politike se rade bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom, uključujući i zapadne saveznike, i to je izazvalo tenzije između Kosova i međunarodne zajednice. Te politike kosovski Srbi često vide kao neprijateljske prema sebi i vlada Kosova koristi svaku priliku da pokuša da sprovede svoj suverenitet na sjeveru i kaže da poštuje vladavinu prava", kaže Xhambazi.
Kako dodaje, prema Ustavu Kosova, euro nije zvanična valuta s obzirom da se ne navodi koja je to zvanična valuta na Kosovu.
"Glavna kritika koja se čuje je da Vlada Kosova to čini bez konsultovanja međunarodne zajednice, bez sastanaka sa srpskim civilnim sektorom, i da donosi važne odluke koje pogađaju dobrobit srpske zajednice na Kosovu. Dakle, radi se o penzijama, platama, zdravstvu, prosvjeti i ljudima koji imaju određeni hendikep. Imaju velike teškoće da dođu do novca. Međunarodna zajednica kaže da je težak način na koji se donosi takva odluka i stvara dodatne probleme za kosovske Srbe", ističe on.
Brojni su, kaže, faktori zbog kojih je premijer Kosova Albin Kurti doneo odluku o ukidanju dinara.
"Jedan od njih je nesprovođenje Ohridskog sporazuma. Drugi bi mogao da bude, sa tačke gledišta Kosova, da Zapad pokušava da ima niže standarde za Srbiju, a više za Kosovo i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Pokušavaju da drže Srbiju dalje od ruskog uticaja i da je približe EU. Korišćenje te politike na Zapadnom Balkanu kosovska strana smatra nepravičnim. Treći faktor ima veze sa politikama Pokreta Samoporedjeljenje koji želi da sprovede suverenitet i zaštitu granica Kosova i uskoro, za nekoliko mjeseci imaćemo nove izbore. Mislim da sadašnja vlast igra na kartu tih izbora", navodi Xhambazi.
Odluka Kosova da sprovede sudsku presudu da se manastiru Dečani vrati zemljište Xhambazi ocjenjuje kao korak napred ka približavanju Kosova Savjetu Evrope.
Napominje da je odluka Ustavnog suda Kosova doneta 2016. godine, ali Kosovo tu odluku nije sprovelo.
Kako kaže sada Kosovo čeka da postane članica Savjeta Evrope, a jedan od preduslova za napredovanje na tom putu je sprovođenje odluke Suda u vezi sa zemljištem manastira Dečani.
"Mislim da je sada Kosovu otvoren, ili makar olakšan put u članstvo Savjeta Evrope", ocjenjuje on.
Glavna izvestiteljka za prijem Kosova u Savet Evrope Dora Bakoyannis izjavila je da postoji dugačak spisak neriješenih predmeta koji su vezani za demokratiju i ljudska prava na Kosovu, prije svega misleći na Srbe, i da će Kosovo biti pod jednom vrstom monitoringa ukoliko dođe do ulaska u Savjet Evrope, a Xhambazi navodi da će Kosovo morati da pokaže da je spremno da štiti ljudska prava.
"Definitivno postoje smjernice koje svaka zemlja mora da poštuje ukoliko želi da bude članica Savjeta Evrope, u smislu sprovođenja tih preduslova. Mislim da je odluka Ustavnog suda u vezi sa zemljištem manastira Dečani bila jedna od najvažnijih odluka. To je mjesto kulture baštine koji je pod zaštitom Uneskoa. To je bio važan i veliki korak na implementaciji i ispunjavanju tih preduslova. To ne znači da će Kosovo postati članica Savjeta Evrope, ali mislim da je to veliki korak, Kosovo će morati da pokaže da je spremno da sprovodi odluke vezane za vladavinu prava i da štiti ljudska prava, a posebno prava srpske zajednice", kaže Xhambazi.
Pitanje Zajednice srpskih opština
Govoreći o Zajednici srpskih opština, Xhambazi navodi da nije siguran da bi njeno osnivanje riješilo zastoj koji trenutno postoji između Kosova i Srbije, ali je izrazio uvjerenje da će osnivanje ZSO biti dobar korak naprijed.
"Odluka u vezi sa Dečanima ili osnivanjem ZSO će definitivno poboljšati odnose između Kosova i Srbije. Sporazum o osnivanju ZSO donet je i dogovoren prije više od 10 godina, a 2015. strane su se dogovorile oko toga kako bi trebalo da izgleda ZSO. A onda je Ustavni sud Kosova rekao da ti opšti principi iz 2015. nisu u potpunosti u skladu sa Ustavom. Međutim, piše da Kosovo mora da sprovede sporazum iz 2013. Kosovo će morati da sprovede taj sporazum. Možda će doneti novi Statut, zajedno sa Srbijom, EU i SAD. Iako u Ohridskom sporazumu ne stoji Zajednica srpskih opština, ali se koristi izraz 'samoupravljanje', što bi moglo da podrazumeva baš ZSO", objašnjava on.
Xhambazi podsjeća da je u prošlosti Kosovo ratifikovalo taj sporazum i pristalo na međunarodnom planu na to.
"Imamo odluku Ustavnog suda koje poziva na sprovođenje sporazuma iz 2013. godine, tako da će Kosovo prije ili kasnije morati da osnuje zajednicu, ali kosovske vlasti to sada koriste za neke političke ciljeve, da dobiju nešto zauzvrat i da budu sigurni da će Srbija nastaviti na putu normalizacije odnosa", ističe.
Mladi ljudi, zapaža Xhambazi, posmatraju odnos Beograda i Prištine kako vrijeme prolazi, i svijesni su da će ishod tog procesa biti veoma važan za Kosovo i za narod koji živi na toj teritoriji.
"Važno je za ljude koji tamo žive, jer bi to bi trebalo da pokaže da li su obe strane spremne da idu napred ili će se samo javljati novi probleme koji će dalje produbiti jaz između dvije zajednice", zaključio je Xhambazi.
Izvor: N1
Navodi da je, dveij nedjelje pošto je sporazum postignut, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da neće prihvatiti članstvo Kosova u Ujedinjem nacijama, iako u članu 4 piše da se Srbija neće suprotstavljati članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.
"Kosovo je to iskoristilo da krene da sprovodi svoj suverenitiet na sjeveru Kosova. Te politike se rade bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom, uključujući i zapadne saveznike, i to je izazvalo tenzije između Kosova i međunarodne zajednice. Te politike kosovski Srbi često vide kao neprijateljske prema sebi i vlada Kosova koristi svaku priliku da pokuša da sprovede svoj suverenitet na sjeveru i kaže da poštuje vladavinu prava", kaže Xhambazi.
Kako dodaje, prema Ustavu Kosova, euro nije zvanična valuta s obzirom da se ne navodi koja je to zvanična valuta na Kosovu.
"Glavna kritika koja se čuje je da Vlada Kosova to čini bez konsultovanja međunarodne zajednice, bez sastanaka sa srpskim civilnim sektorom, i da donosi važne odluke koje pogađaju dobrobit srpske zajednice na Kosovu. Dakle, radi se o penzijama, platama, zdravstvu, prosvjeti i ljudima koji imaju određeni hendikep. Imaju velike teškoće da dođu do novca. Međunarodna zajednica kaže da je težak način na koji se donosi takva odluka i stvara dodatne probleme za kosovske Srbe", ističe on.
Brojni su, kaže, faktori zbog kojih je premijer Kosova Albin Kurti doneo odluku o ukidanju dinara.
"Jedan od njih je nesprovođenje Ohridskog sporazuma. Drugi bi mogao da bude, sa tačke gledišta Kosova, da Zapad pokušava da ima niže standarde za Srbiju, a više za Kosovo i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Pokušavaju da drže Srbiju dalje od ruskog uticaja i da je približe EU. Korišćenje te politike na Zapadnom Balkanu kosovska strana smatra nepravičnim. Treći faktor ima veze sa politikama Pokreta Samoporedjeljenje koji želi da sprovede suverenitet i zaštitu granica Kosova i uskoro, za nekoliko mjeseci imaćemo nove izbore. Mislim da sadašnja vlast igra na kartu tih izbora", navodi Xhambazi.
Odluka Kosova da sprovede sudsku presudu da se manastiru Dečani vrati zemljište Xhambazi ocjenjuje kao korak napred ka približavanju Kosova Savjetu Evrope.
Napominje da je odluka Ustavnog suda Kosova doneta 2016. godine, ali Kosovo tu odluku nije sprovelo.
Kako kaže sada Kosovo čeka da postane članica Savjeta Evrope, a jedan od preduslova za napredovanje na tom putu je sprovođenje odluke Suda u vezi sa zemljištem manastira Dečani.
"Mislim da je sada Kosovu otvoren, ili makar olakšan put u članstvo Savjeta Evrope", ocjenjuje on.
Glavna izvestiteljka za prijem Kosova u Savet Evrope Dora Bakoyannis izjavila je da postoji dugačak spisak neriješenih predmeta koji su vezani za demokratiju i ljudska prava na Kosovu, prije svega misleći na Srbe, i da će Kosovo biti pod jednom vrstom monitoringa ukoliko dođe do ulaska u Savjet Evrope, a Xhambazi navodi da će Kosovo morati da pokaže da je spremno da štiti ljudska prava.
"Definitivno postoje smjernice koje svaka zemlja mora da poštuje ukoliko želi da bude članica Savjeta Evrope, u smislu sprovođenja tih preduslova. Mislim da je odluka Ustavnog suda u vezi sa zemljištem manastira Dečani bila jedna od najvažnijih odluka. To je mjesto kulture baštine koji je pod zaštitom Uneskoa. To je bio važan i veliki korak na implementaciji i ispunjavanju tih preduslova. To ne znači da će Kosovo postati članica Savjeta Evrope, ali mislim da je to veliki korak, Kosovo će morati da pokaže da je spremno da sprovodi odluke vezane za vladavinu prava i da štiti ljudska prava, a posebno prava srpske zajednice", kaže Xhambazi.
Pitanje Zajednice srpskih opština
Govoreći o Zajednici srpskih opština, Xhambazi navodi da nije siguran da bi njeno osnivanje riješilo zastoj koji trenutno postoji između Kosova i Srbije, ali je izrazio uvjerenje da će osnivanje ZSO biti dobar korak naprijed.
"Odluka u vezi sa Dečanima ili osnivanjem ZSO će definitivno poboljšati odnose između Kosova i Srbije. Sporazum o osnivanju ZSO donet je i dogovoren prije više od 10 godina, a 2015. strane su se dogovorile oko toga kako bi trebalo da izgleda ZSO. A onda je Ustavni sud Kosova rekao da ti opšti principi iz 2015. nisu u potpunosti u skladu sa Ustavom. Međutim, piše da Kosovo mora da sprovede sporazum iz 2013. Kosovo će morati da sprovede taj sporazum. Možda će doneti novi Statut, zajedno sa Srbijom, EU i SAD. Iako u Ohridskom sporazumu ne stoji Zajednica srpskih opština, ali se koristi izraz 'samoupravljanje', što bi moglo da podrazumeva baš ZSO", objašnjava on.
Xhambazi podsjeća da je u prošlosti Kosovo ratifikovalo taj sporazum i pristalo na međunarodnom planu na to.
"Imamo odluku Ustavnog suda koje poziva na sprovođenje sporazuma iz 2013. godine, tako da će Kosovo prije ili kasnije morati da osnuje zajednicu, ali kosovske vlasti to sada koriste za neke političke ciljeve, da dobiju nešto zauzvrat i da budu sigurni da će Srbija nastaviti na putu normalizacije odnosa", ističe.
Mladi ljudi, zapaža Xhambazi, posmatraju odnos Beograda i Prištine kako vrijeme prolazi, i svijesni su da će ishod tog procesa biti veoma važan za Kosovo i za narod koji živi na toj teritoriji.
"Važno je za ljude koji tamo žive, jer bi to bi trebalo da pokaže da li su obe strane spremne da idu napred ili će se samo javljati novi probleme koji će dalje produbiti jaz između dvije zajednice", zaključio je Xhambazi.
Izvor: N1
