Stopa nataliteta na Kosovu posljednjih godina naglo opada, a kao glavne uzroke sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri vidi promejne u načinu života, migracije i lošu populacionu politiku vlade.
Muhaxhiri kaže za Kosovo onlajn da je stopa plodnosti nekada iznosila oko 3,5, da je 2000-tih bila oko 2,1, a da danas žene u prosjeku rađaju 1,7 djece, što dovodi do pada populacije. Razloga je, kako objašnjava mnogo, a jedan od glavnih je svijest o planiranju porodice.
- U prošlosti su postojali drugačiji kriterijumi u odnosu na današnje. Promjenio se kvalitet života, nivo obrazovanja se promjenio, način na koji ljudi planiraju porodice..., pa je nemoguće danas, na primjer, imati desetoro djece, što je bio slučaj u prošlosti. To je zato što kod ljudi raste pritisak da djeca imaju kvalitetan život, što nije izvodljivo sa ovim nivoom plata i troškovima, pa ljudi biraju da imaju manje djece kako bi im omogućili što bolje uslove - kaže Muhaxhiri.
Kako objašnjava sagovornik portala Kosovoonline, pad populacije ima brojne društvene, ekonomske i kulturne posljedice. To prije svega utiče na nedostatak radne snage, što otvara i bezbjednosno pitanje.
- Manja populacija zahtjeva da prazan prostor na tržištu rada popuni imigracija. To je veliki problem jer Kosovo nema dovoljno dobrih bezbjednosnih mjera, kojim bi se filtrirala radna snaga iz inostranstva, odnosno migranti koji bi zamjenili domaće radnike. Takođe, ne treba zaboraviti da su migracije veliki problem za Kosovo i da su one broj jedan kada je u pitanju uzrok za pad populacije posljednjih godina - objašnjava sociolog iz Prištine.
Muhaxhiri objašnjava da je velika razlika da li je broj djece koje neka porodica planira lični izbor ili im je to nametnuto zbog loše populacione politike.
- Ako je to izbor, kao što je na zapadu, države imaju dobre programe da se suprotstave tim promjenama, ali ovdje ne vjerujem da vlada ima te mogućnosti kada je riječ o planiranju porodice, unapređenju obrazovanja i zdravstvenog sistema. Mnogo je vijesti o zatvaranju škola u malim selima na Kosovu, jer nema dovoljno učenika, a, nažalost, ne vidim ništa smisleno i dobro u planovima vlade, tako da mislim da to nije prioritet naše vlade - kaže Muhaxhiri.
Izvor: Kosovo Online
- U prošlosti su postojali drugačiji kriterijumi u odnosu na današnje. Promjenio se kvalitet života, nivo obrazovanja se promjenio, način na koji ljudi planiraju porodice..., pa je nemoguće danas, na primjer, imati desetoro djece, što je bio slučaj u prošlosti. To je zato što kod ljudi raste pritisak da djeca imaju kvalitetan život, što nije izvodljivo sa ovim nivoom plata i troškovima, pa ljudi biraju da imaju manje djece kako bi im omogućili što bolje uslove - kaže Muhaxhiri.
Kako objašnjava sagovornik portala Kosovoonline, pad populacije ima brojne društvene, ekonomske i kulturne posljedice. To prije svega utiče na nedostatak radne snage, što otvara i bezbjednosno pitanje.
- Manja populacija zahtjeva da prazan prostor na tržištu rada popuni imigracija. To je veliki problem jer Kosovo nema dovoljno dobrih bezbjednosnih mjera, kojim bi se filtrirala radna snaga iz inostranstva, odnosno migranti koji bi zamjenili domaće radnike. Takođe, ne treba zaboraviti da su migracije veliki problem za Kosovo i da su one broj jedan kada je u pitanju uzrok za pad populacije posljednjih godina - objašnjava sociolog iz Prištine.
Muhaxhiri objašnjava da je velika razlika da li je broj djece koje neka porodica planira lični izbor ili im je to nametnuto zbog loše populacione politike.
- Ako je to izbor, kao što je na zapadu, države imaju dobre programe da se suprotstave tim promjenama, ali ovdje ne vjerujem da vlada ima te mogućnosti kada je riječ o planiranju porodice, unapređenju obrazovanja i zdravstvenog sistema. Mnogo je vijesti o zatvaranju škola u malim selima na Kosovu, jer nema dovoljno učenika, a, nažalost, ne vidim ništa smisleno i dobro u planovima vlade, tako da mislim da to nije prioritet naše vlade - kaže Muhaxhiri.
Izvor: Kosovo Online
