Politički analitičar Blerim Latifi smatra da će 2024. biti godina izbora na Kosovu, jer su izbori, kaže, dobra prilika za premijera Albina Kurtija da postigne dvije stvari - da kupi vrijeme u kontekstu međunarodnog pritiska za odugovlačenje implementacije ZSO i da osigura drugi mandat.
"Ako bude tako, ova godina neće označiti nijedan istorijski korak u procesu dijaloga sa Srbijom, jer kada su izbori, potrebna je drugačija retorika od one koju traži logika dijaloga", rekao je Latifi u intervjuu za Gazetu express.
Naveo je i da je specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak u posljednjem intervjuu jasno stavio do znanja kako Evropska unija razmišlja o narednim koracima.
"Sklon sam da budem pesimista da će se stvari brzo odvijati. Sporazumi postignuti u Briselu i Ohridu sada su u ćorsokaku, što proizilazi iz činjenice da strane u sporazumu i njegovi posrednici ne nalaze zajednički jezik o prioritetima implementacije, odnosno o tome kako i odakle implementacija sporazuma potpisan ugovor, čiji je deo i ZSO. Predviđam nastavak diplomatskog rata živaca u Prištini i Beogradu“, kaže Latifi.
Konstatuje da je, uprkos primjedbama Zapada, posebno SAD, da ZSO neće biti institucija koja se kosi sa Ustavom, dominantno mišljenje na političkoj sceni Kosova, odnosno među svim partijama – da je ZSO autonomija Srba sa Kosova, zbog čega se, kaže, to pitanje i "vuče" već 10 godina.
Sam Kurti je, podsjeća, godinama branio ovakav stav i obećao da će kada dođe na vlast izbaciti projekat ZSO iz igre.
"Ali, sada nije u stanju da radi ovaj posao. Uhvaćen između obećanja koje je dao dok je bio u opoziciji i nemogućnosti da ovo obećanje održi sada kada je na vlasti, Kurti pokušava da manevriše, da pronađe treći put između obećanja opozicije i međunarodne obaveze. Dio tih manevara je i njegova lična briga da ne uđe u istoriju kao čovjek koji je potpisao srpsku autonomiju na Kosovu. Hoće li uspjeti u ovim manevrima? Ne znam. Naredna godina će nam dati odgovor“, napominje Latifi.
Prema njegovim riječima, prioritet Zapada u odnosu na Srbiju nije Kosovo, već uklanjanje Srbije iz orbite ruskog uticaja, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini.
"Srbija to koristi na račun Kosova. To objašnjava činjenicu da je najveći pritisak posljednjih godina na Kosovu, a ne na Srbiji. Ovo nas je zateklo i još uvijek smo nekako zbunjeni. Dakle, nalazimo se u veoma klizavoj geopolitičkoj situaciji, što znači u situaciji u kojoj moramo biti veoma oprezni u koracima koje odlučujemo da preduzmemo“, rekao je Latifi i dodao da, ako izostane „ozbiljan pritisak Zapada na Srbiju“, ne vjeruje u pomak u strategiji normalizacije odnosa.
Komentarišući učešće Samoopredjeljenja na izborima u Sjevernoj Makedoniji, Latifi primećuje da Kurti nikada nije krio ambiciju da projektuje politički uticaj van Kosova.
"Učinio je to u Albaniji, ali bez uspjeha. Uradio je to u ’preševskoj dolini’, uspješno. Učinio je to i u albanskoj dijaspori koja glasa u Švicarskoj, a sada i u Sjevernoj Makedoniji“, podsjeća Latifi.
Dok su, kaže, u prethodnim slučajevima rizici projektovanja uticaja u inostranstvu bili gotovo nepostojeći, u slučaju Sjeverne Makedonije stvari su komplikovanije i postoji rizik od dve štetne posljedice po Kosovo.
"Prvo, mogu se stvoriti potpuno nepotrebne tenzije između dvije zemlje, a drugo, može se delegirati naš stalni zahtjev za nemiješanjem Srbije u unutrašnje stvari Kosova. Jer, ako se vi sami mešate u unutrašnje stvari druge države, zašto onda tražite od drugih da se ne mešaju u vaše unutrašnje stvari? To je logika reciprociteta. Kao ono pravilo kantovske etike, ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi. Ali, naravno, ova eksterna projekcija političkog uticaja uvijek ima unutrašnju političku dimenziju, jer lider koji ima uticaj van granica svoje države može iskoristiti taj uticaj da ojača svoju moć u državi“, ukazao je Latifi.
Izvor: Gazeta Express/Kosovoonline
Naveo je i da je specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak u posljednjem intervjuu jasno stavio do znanja kako Evropska unija razmišlja o narednim koracima.
"Sklon sam da budem pesimista da će se stvari brzo odvijati. Sporazumi postignuti u Briselu i Ohridu sada su u ćorsokaku, što proizilazi iz činjenice da strane u sporazumu i njegovi posrednici ne nalaze zajednički jezik o prioritetima implementacije, odnosno o tome kako i odakle implementacija sporazuma potpisan ugovor, čiji je deo i ZSO. Predviđam nastavak diplomatskog rata živaca u Prištini i Beogradu“, kaže Latifi.
Konstatuje da je, uprkos primjedbama Zapada, posebno SAD, da ZSO neće biti institucija koja se kosi sa Ustavom, dominantno mišljenje na političkoj sceni Kosova, odnosno među svim partijama – da je ZSO autonomija Srba sa Kosova, zbog čega se, kaže, to pitanje i "vuče" već 10 godina.
Sam Kurti je, podsjeća, godinama branio ovakav stav i obećao da će kada dođe na vlast izbaciti projekat ZSO iz igre.
"Ali, sada nije u stanju da radi ovaj posao. Uhvaćen između obećanja koje je dao dok je bio u opoziciji i nemogućnosti da ovo obećanje održi sada kada je na vlasti, Kurti pokušava da manevriše, da pronađe treći put između obećanja opozicije i međunarodne obaveze. Dio tih manevara je i njegova lična briga da ne uđe u istoriju kao čovjek koji je potpisao srpsku autonomiju na Kosovu. Hoće li uspjeti u ovim manevrima? Ne znam. Naredna godina će nam dati odgovor“, napominje Latifi.
Prema njegovim riječima, prioritet Zapada u odnosu na Srbiju nije Kosovo, već uklanjanje Srbije iz orbite ruskog uticaja, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini.
"Srbija to koristi na račun Kosova. To objašnjava činjenicu da je najveći pritisak posljednjih godina na Kosovu, a ne na Srbiji. Ovo nas je zateklo i još uvijek smo nekako zbunjeni. Dakle, nalazimo se u veoma klizavoj geopolitičkoj situaciji, što znači u situaciji u kojoj moramo biti veoma oprezni u koracima koje odlučujemo da preduzmemo“, rekao je Latifi i dodao da, ako izostane „ozbiljan pritisak Zapada na Srbiju“, ne vjeruje u pomak u strategiji normalizacije odnosa.
Komentarišući učešće Samoopredjeljenja na izborima u Sjevernoj Makedoniji, Latifi primećuje da Kurti nikada nije krio ambiciju da projektuje politički uticaj van Kosova.
"Učinio je to u Albaniji, ali bez uspjeha. Uradio je to u ’preševskoj dolini’, uspješno. Učinio je to i u albanskoj dijaspori koja glasa u Švicarskoj, a sada i u Sjevernoj Makedoniji“, podsjeća Latifi.
Dok su, kaže, u prethodnim slučajevima rizici projektovanja uticaja u inostranstvu bili gotovo nepostojeći, u slučaju Sjeverne Makedonije stvari su komplikovanije i postoji rizik od dve štetne posljedice po Kosovo.
"Prvo, mogu se stvoriti potpuno nepotrebne tenzije između dvije zemlje, a drugo, može se delegirati naš stalni zahtjev za nemiješanjem Srbije u unutrašnje stvari Kosova. Jer, ako se vi sami mešate u unutrašnje stvari druge države, zašto onda tražite od drugih da se ne mešaju u vaše unutrašnje stvari? To je logika reciprociteta. Kao ono pravilo kantovske etike, ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi. Ali, naravno, ova eksterna projekcija političkog uticaja uvijek ima unutrašnju političku dimenziju, jer lider koji ima uticaj van granica svoje države može iskoristiti taj uticaj da ojača svoju moć u državi“, ukazao je Latifi.
Izvor: Gazeta Express/Kosovoonline
