Manje od 50 dana dijeli sve građane Kosova koji posjeduju biometrijske pasoše od slobodnog kretanja po Evropi. Međutim, novi prijedlog Evropske komisije podjelio je građane koji žive na Kosovu, koji žele da putuju svojim kontinentom.
Mogućnost ukidanja viza za srpske državljane Kosova koji ne posjeduju pasoše zemlje u kojoj žive, već one izdate od strane kancelarije u Srbiji, izazvao je nove kontroverze u javnom mnjenju. U međuvremenu, još uvijek nije saopšten to da li će ovo pitanje biti zapečaćeno ili ne.
I dok s jedne strane Vlada Kosova to smatra kršenjem suvereniteta Kosova i sporazuma o dijalogu Kosova i Srbije, s druge strane ovo je prijedlog koji Evropska komisija smatra šansom za sve građane Zapadnog Balkana da imaju vize. Dok lopta preskače sa jednog stola na drugi, srpsko civilno društvo na Kosovu kaže da ovaj prijedlog više integriše Srbe u kosovsko društvo, dok s druge strane, civilno društvo na Kosovu kaže da tako nešto podriva njihovu integraciju. Ali još uvijek nije jasno koja teza stoji.
Ali šta se kaže u ovom prijedlogu, koji mora da prođe kroz ruke Evropskog parlamenta i država članica EU, da bi se došlo do zaključka?
Evropska komisija je u aprilu ove godine naglasila da se vizna liberalizacija, odobrena za Kosovo, odnosi samo na nosioce kosovskih pasoša, ali ne i na one građane koji imaju pasoše Koordinacione uprave. Ova uprava radi u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Poslije osam mjeseci, Evropska komisija novim prijedlogom sama sebi protivreči – da nema razloga zašto kosovski Srbi sa ovim pasošima ne bi imali koristi od liberalizacije viznog režima.
U prijedlogu Evropske komisije od 16. novembra potrebna je izmjena Uredbe EU, kako bi se omogućilo slobodno kretanje nosilaca pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava u Srbiji. Kao razlog se navodi „da bi svi građani Zapadnog Balkana trebalo da imaju koristi od bezviznog režima.“ Ističe se da je uključivanje nosilaca srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije u skladu sa naporima EU da ubrza integraciju region Zapadnog Balkana.
Pored toga, u ovom dokumentu se navodi da će izmjenjena uredba biti direktno primenljiva od dana stupanja na snagu i da će je države članice odmah primjeniti.
„Nije potreban nikakav plan implementacije. U dijelu koji pojašnjava kako se očekuje usvajanje ove izmjene, predlaže se da se u delu 1 Aneksa II Uredbe iz: „Srbija (isključujući nosioce srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije) zamjeni sa „Srbija (uključujući nosioce srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije).
Evropski parlament je 18. aprila 2023. odobrio Uredbu 2023/850 – mijenjamo Uredbu (EU) 2018/1806 da Kosovo dodamo na listu teritorija čiji su građani izuzeti od posjedovanje vize. Zapravo, građani koji su kosovski Srbi, mogu da putuju bez vize ako imaju pasoš Kosova, zemlje u kojoj žive.
Vlada Kosova smatra ovaj prijedlog pogrešnim, jer se upravo u ovom trenutku povećao broj Srba za dobijanje kosovskih pasoša. Podaci koje navode čelnici vlade – ističu da postoji povećanje od oko 29% u korišćenju kosovskih pasoša od strane Srba u odnosu na prošlu godinu.
Dok se u prijedlogu EK navodi da se o takvoj promjeni razgovaralo sa Srbijom i Kosovom, Vlada Kosova negira da su o takvom prijedlogu bili obavješteni, konsultovani ili razgovarali. Sporazumi između Kosova i Srbije, uz posredovanje EU od 2013. do 2023. priznaju kosovske vlasti kao jedine legitimne koje imaju pravo da izdaju pasoše građanima zemlje.
Mehdi Sejdiu, savjetnik zamjenika premijera Besnika Bislimija, rekao je za Kallxo da vize koje izdaje Koordinaciona uprava, nisu dio prijedloga Evropske komisije da se oni dodaju u regulativu o liberalizaciji viznog režima za Kosovo. Prema njegovim riječima, ovi pasoši predstavljaju rizik od netačnih podataka i narušavanja bezbjednosti, za koje Kosovo ne može da snosi odgovornost. To je zato što ovi dokumenti nisu bili podvrgnuti bezbjednosnim kontrolama koje imaju kosovski pasoši, niti su bili dio ispunjavanja bezbjednosnih kriterijuma za dijalog o liberalizaciji viznog režima koje je definisala Evropska komisija.
„Što se tiče procesa za Kosovo, uopšte nije bilo riječi o ovim pasošima, već samo o kosovskim pasošima. Obrazloženje je bilo da građani Kosova, bez obzira na entitet, imaju pasoše Kosova, a ne pasoše druge zemlje“, rekao je Sejdiu.
Prema Sejdiuu, prijedlog EK je pogrešna odluka i dozvoljava političke implikacije na terenu, ali i po pitanju bezbjednosti dokumenata, matične knjige. Kaže da je tokom kampanje za liberalizaciju viznog režima, čak i u opštinama sa srpskom većinom na Kosovu, došlo do povećanja interesovanja za kosovske pasoše. „On (prijedlog) dolazi u kontekstu da se građanima Srbije u velikoj mjeri daju kosovski pasoši. To nekako dolazi kao signal iz Brisela da Srbe ne treba integrisati u kosovske institucije ako nastave sa posrednim životom“, rekao je on i dodao da je zamjenik ministra Bislimija poslao pismo komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson da oni ne prihvataju takav prijedlog.
Kallxo je od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražio podatke o tome koliko je državljana Srbije podnelo zahtjev za izdavanje kosovskih pasoša, ali do objavljivanja ovog članka nisu odgovorili.
Kosovo čeka na to da zemlje članice EU i Evropski parlament odbiju ovaj prijedlog. Zamjenik premijera Besnik Bislimi pozvao je Evropsku Uniju da ove dokumente tretira kao nezakonite kao i ostalu paralelnu dokumentaciju. Bisljimi smatra da prijedlog EK, o kojem nije razgovarano sa Vladom Kosova, krši sporazume o dijalogu za gašenje nelegalne strukture i podriva integraciju srpske zajednice na Kosovu. Prema njegovim riječima, nelegalnim pasošima Koordinacione uprave Srbije smatra se da su opštine na Kosovu dio nadležnosti Srbije.
Kallxo je takođe zatražio pojašnjenja iz kabineta komesarke Ilve Johanson, ali do objavljivanja ovog članka nisu odgovorili.
Pravo na pasoš Srbije imaju i Srbi sa Kosova, koji su 2009. godine dobili viznu liberalizaciju. Korak bliže ili dalje od integracije, nastao je između organizacija civilnog društva koje se nalaze u centru Kosova, sa organizacijama na sjeveru Kosova.
Dvadeset organizacija civilnog društva na Kosovu, u pismu upućenom komesarki Ilvi Johanson, navelo je da će ovaj prijedlog Evropske komisije ozbiljno osporiti napredak u integraciji građana Srbije na Kosovu i da će, prema njihovim riječima, promovisati i podstaći kriminalne strukture koje djeluju u sjevernom dijelu Kosova da nastave sa pretnjama i zastrašivanjem građana kosovskih Srba koji imaju za cilj da se integrišu u društveni i politički život zemlje.
Pod okriljem Grupe za pravno-političke studije, GLPS, oni su ocjenili da će prijedlog EK ozbiljno naštetiti svrsi i primjeni Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije 2023. Ovi sporazumi su zasnovani na principu poštovanja bilateralnog integriteta i suvereniteta, prethodnim sporazumima za uklanjanje paralelnih državnih struktura sa Kosova Srbije.
Prema tim organizacijama, prijedlog EK će omogućiti prihvatanje ličnih dokumenata koje izdaju vlasti koje nemaju ni tehničku, ni pravnu mogućnost da provjere podatke o njihovim nosiocima, „što će dovesti u opasnost cjelokupnu implementaciju vizne liberalizacije za građane Kosova“.
Arbresha Loxha, izvršni direktor GLPS-a, kaže da ne očekuju direktan odgovor Evropske unije u vezi sa njihovim pismom. Prema njenim riječima, postoje signali da su pisani argumenti pročitani i da se adresirani na forumima na kojima se donose odluke. „U takvim slučajevima od institucija EU se ne očekuje direktan odgovor. Za nas je važno da se naši argumenti čitaju i obrađuju na forumima na kojima se donose odluke, a za to imamo signale da se to desilo“, rekla je Loxha za Kallxo.
Reakcija je stigla od 15 srpskih nevladinih organizacija koji se nalaze na sjeveru zemlje. Oni su pismo civilnog društva Kosova smatrali uvredljivim i nestabilnim.
„Neće više kosovskih Srba biti integrisano ako budu opremljeni kosovskim pasošima od broja koji već ima kosovsko državljanstvo. Ovo proizilazi iz činjenice da se pasoš ne može dobiti bez lične karte i dokaza o državljanstvu. Drugim riječima, osoba koja dobije novi pasoš već ima državljanstvo i samim tim je već integrisana“ – naveli su u spisku argumenata.
Ako tražilac azila ili lice koje prekrši pravila liberalizacije viza za Kosovo u zemlji domaćinu, sa ovim pasošem je nejasno da li to lice treba da bude vraćeno u Srbiju, a zatim da iz Srbije lice se pošalje na Kosovo pošto Kosovo nema sporazum sa Srbijom po ovom pitanju.
Predstavnik jedne od sjevernih organizacija Miodrag Milićević, iz organizacije AKTIV, kaže da reakcije kosovskih NVO zvuče kao politički zahtjev, a ne zahtjev koji bi pomogao kosovskim Srbima da uživaju svoja prava zagarantovana Ustavom Kosova i raznim postojećim. Milićević vidi pismo ovih organizacija kao dio šireg diskursa o ravnopravnosti koji negira prava garantovana Zakonom o državljanstvu na Kosovu.
Za Milićevića je ovo pismo bilo iznenađenje. Prema njegovim riječima, pismo ignoriše neke veoma važne činjenice. Milićević smatra značajnim Sporazum između Evropske komisije i Srbije postignut 2009. godine kojim se reguliše izdavanje putnih isprava za građane Srbije sa prebivalištem. Dok, drugom činjenicom smatra uskraćivanje pristupa državljanstvu.
„Ignorisanje ova dva činjenična elementa može isključiti prava zajednica na jednakost i, osim toga, isključiti slobodu kretanja onima kojima je uskraćeno državljanstvo na Kosovu“, rekao je on za Kallxo.
Prema njegovim riječima, na osnovu analize organizacije koju vodi, 92 odsto kosovskih Srba ima kosovska dokumenta. Ovim zaključuje da je tehnička integracija već ostvarena, dok inicijative koje se doživljavaju kao jednostrane ili koje nepravedno favorizuju jednu zajednicu u odnosu na drugu, mogu pogoršati postojeće tenzije i produbiti podjele između srpske i albanske zajednice.
Odluka o liberalizaciji viznog režima dobila je zeleno svijetlo svih instanci Evropske unije i potpisali su je 19. aprila 2023. predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola i ministarka Švedske Jessika Roseall, koja predstavlja Savjet Evropske unije. Ova odluka je označila posljednji korak u procesu liberalizacije viznog režima koji traje više od 10 godina od početka dijaloga o liberalizaciji viznog režima za građane Kosova.
Prema odluci, datum početka vizne liberalizacije za građane Kosova biće vrijeme kada sistem odobrenja i verifikacije putovanja (ETIAS) postane operativan, ili najkasnije do 1. januara 2024. Građani Kosova sa pasošem imaće pravo da putuju bez vize od 1. januara. Iako je trenutno u potpunosti operativan i funkcioniše, ETIAS sistem će se primjenjivati na sve zemlje koje nemaju vize za ulazak u šengenski prostor, uključujući Kosovo.
Bezbjednosna zabrinutost zbog terorizma i migrantske krize, koja je postala očiglednija posljednjih godina u Evropi, dovele su do stvaranja boljeg upravljanja ETIAS-om, kako bi se kontrolisalo ko ulazi u granice EU.
Svaki podnosilac zahtjeva mora da prođe detaljnu ETIAS provjeru kako bi se utvrdilo da li može da uđe u šengenski prostor. Koraci za prijavu za ETIAS su popunjavanje obrazaca i čekanje potvrde. Tokom ove prijave nije dozvoljeno davanje lažnih informacija jer je sistem povezan sa mnogim bazama podataka radi verifikacije, a ako su dati podaci lažni, ETIAS se često pomješa sa vizom, što nije ista stvar. Za vizu se plaćaju takse, mora se podneti na desetine dokumenata, mora se čekati nedjeljama na odgovor, popunjavanje zahtjeva dugo traje. Za ETIAS, procjes primjene je jednostavan, pošto nema mnogo birokratskih procedura: plaća se samo 7 eura naknade po odrasloj osobi i sve procedure su onlajn. Bezvizni režim dozvoljava putovanje samo do 90 dana – u roku od šest mjeseci – u bilo koju od država članica Šengenskog prostora. Za svaki eventualni prekršaj, poput rada, studiranja ili kršenja roka za boravak u evropskim zemljama, slijede kaznene mjere.
Istorija ukidanja viza
Evropska komisija je pokrenula dijalog o liberalizaciji viznog režima sa Kosovom 19. januara 2012. U junu 2012, Komisija je Kosovu predstavila Mapu puta za liberalizaciju viznog režima, koja je identifikovala zakonodavstvo i institucionalne mjere koje je Kosovo trebalo da usvoji i primjeni za napredak ka viznoj liberalizaciji.
Mapa puta je postavila sveobuhvatnu listu reformi, uključujući reintegraciju i readmisiju, sigurnost dokumenata, upravljanje granicom i migracijama, azil, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i osnovna prava u vezi sa slobodom kretanja. Komisija je usvojila četiri izvještaja o napretku koji je Kosovo postiglo u dijalogu o vizama, kao i predstavila svoj prijedlog za ukidanje viznog režima za građane Kosova 4. maja 2016. godine.
Prijedlog je zasnovan na obrazloženju da do usvajanja prijedloga od strane Evropskog parlamenta i Savjeta, Kosovo bi ratifikovalo sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom i ojačalo svoja dostignuća u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno dva konačna standarda. Kosovo je to postiglo nakon mnogih sjednica na kojima je bacan suzavac i bilo protivljenja da se ratifikuje sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Međutim, građani Kosova, jedini u regionu, nisu imali mogućnost da putuju bez viza u zemlje šengenskog prostora. U izvještaju za 2018. godinu potvrđeno je ispunjenje svih kriterijuma. Na osnovu ovog izvještaja, ratifikacijom sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom 21. marta 2018. godine, ispunjen je jedan od dva preostala kriterijuma.
Posljednji izvještaj je potvrdio da Kosovo nastavlja da ispunjava sve druge kriterijume postavljene u Mapi puta za liberalizaciju viznog režima u pogledu ponovnog prijema i reintegracije, bezbjednosti dokumenata, migracije i upravljanja granicom, javnog reda i bezbjednosti i osnovnim pravima u vezi sa slobodom kretanja.
Vlada Kosova je 12. avgusta 2022. godine poslala ažurirani tehnički izvještaj Evropskoj komisiji sa naglaskom na dostignuća u vladavini prava, borbi protiv korupcije u organizovanom kriminalu, repatrijaciji, azilu i upravljanju migracijama. Nakon pozitivne ocjene ovog ažuriranja, češko predsjedništvo ga je stavilo na dnevni red Savjeta u radnoj grupi za vize, otključavajući proces koji je bio blokiran četiri godine.
Izvor: Kallxo/Kossev
I dok s jedne strane Vlada Kosova to smatra kršenjem suvereniteta Kosova i sporazuma o dijalogu Kosova i Srbije, s druge strane ovo je prijedlog koji Evropska komisija smatra šansom za sve građane Zapadnog Balkana da imaju vize. Dok lopta preskače sa jednog stola na drugi, srpsko civilno društvo na Kosovu kaže da ovaj prijedlog više integriše Srbe u kosovsko društvo, dok s druge strane, civilno društvo na Kosovu kaže da tako nešto podriva njihovu integraciju. Ali još uvijek nije jasno koja teza stoji.
Ali šta se kaže u ovom prijedlogu, koji mora da prođe kroz ruke Evropskog parlamenta i država članica EU, da bi se došlo do zaključka?
Evropska komisija je u aprilu ove godine naglasila da se vizna liberalizacija, odobrena za Kosovo, odnosi samo na nosioce kosovskih pasoša, ali ne i na one građane koji imaju pasoše Koordinacione uprave. Ova uprava radi u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Poslije osam mjeseci, Evropska komisija novim prijedlogom sama sebi protivreči – da nema razloga zašto kosovski Srbi sa ovim pasošima ne bi imali koristi od liberalizacije viznog režima.
U prijedlogu Evropske komisije od 16. novembra potrebna je izmjena Uredbe EU, kako bi se omogućilo slobodno kretanje nosilaca pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava u Srbiji. Kao razlog se navodi „da bi svi građani Zapadnog Balkana trebalo da imaju koristi od bezviznog režima.“ Ističe se da je uključivanje nosilaca srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije u skladu sa naporima EU da ubrza integraciju region Zapadnog Balkana.
Pored toga, u ovom dokumentu se navodi da će izmjenjena uredba biti direktno primenljiva od dana stupanja na snagu i da će je države članice odmah primjeniti.
„Nije potreban nikakav plan implementacije. U dijelu koji pojašnjava kako se očekuje usvajanje ove izmjene, predlaže se da se u delu 1 Aneksa II Uredbe iz: „Srbija (isključujući nosioce srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije) zamjeni sa „Srbija (uključujući nosioce srpskih pasoša koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije).
Evropski parlament je 18. aprila 2023. odobrio Uredbu 2023/850 – mijenjamo Uredbu (EU) 2018/1806 da Kosovo dodamo na listu teritorija čiji su građani izuzeti od posjedovanje vize. Zapravo, građani koji su kosovski Srbi, mogu da putuju bez vize ako imaju pasoš Kosova, zemlje u kojoj žive.
Vlada Kosova smatra ovaj prijedlog pogrešnim, jer se upravo u ovom trenutku povećao broj Srba za dobijanje kosovskih pasoša. Podaci koje navode čelnici vlade – ističu da postoji povećanje od oko 29% u korišćenju kosovskih pasoša od strane Srba u odnosu na prošlu godinu.
Dok se u prijedlogu EK navodi da se o takvoj promjeni razgovaralo sa Srbijom i Kosovom, Vlada Kosova negira da su o takvom prijedlogu bili obavješteni, konsultovani ili razgovarali. Sporazumi između Kosova i Srbije, uz posredovanje EU od 2013. do 2023. priznaju kosovske vlasti kao jedine legitimne koje imaju pravo da izdaju pasoše građanima zemlje.
Mehdi Sejdiu, savjetnik zamjenika premijera Besnika Bislimija, rekao je za Kallxo da vize koje izdaje Koordinaciona uprava, nisu dio prijedloga Evropske komisije da se oni dodaju u regulativu o liberalizaciji viznog režima za Kosovo. Prema njegovim riječima, ovi pasoši predstavljaju rizik od netačnih podataka i narušavanja bezbjednosti, za koje Kosovo ne može da snosi odgovornost. To je zato što ovi dokumenti nisu bili podvrgnuti bezbjednosnim kontrolama koje imaju kosovski pasoši, niti su bili dio ispunjavanja bezbjednosnih kriterijuma za dijalog o liberalizaciji viznog režima koje je definisala Evropska komisija.
„Što se tiče procesa za Kosovo, uopšte nije bilo riječi o ovim pasošima, već samo o kosovskim pasošima. Obrazloženje je bilo da građani Kosova, bez obzira na entitet, imaju pasoše Kosova, a ne pasoše druge zemlje“, rekao je Sejdiu.
Prema Sejdiuu, prijedlog EK je pogrešna odluka i dozvoljava političke implikacije na terenu, ali i po pitanju bezbjednosti dokumenata, matične knjige. Kaže da je tokom kampanje za liberalizaciju viznog režima, čak i u opštinama sa srpskom većinom na Kosovu, došlo do povećanja interesovanja za kosovske pasoše. „On (prijedlog) dolazi u kontekstu da se građanima Srbije u velikoj mjeri daju kosovski pasoši. To nekako dolazi kao signal iz Brisela da Srbe ne treba integrisati u kosovske institucije ako nastave sa posrednim životom“, rekao je on i dodao da je zamjenik ministra Bislimija poslao pismo komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson da oni ne prihvataju takav prijedlog.
Kallxo je od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražio podatke o tome koliko je državljana Srbije podnelo zahtjev za izdavanje kosovskih pasoša, ali do objavljivanja ovog članka nisu odgovorili.
Kosovo čeka na to da zemlje članice EU i Evropski parlament odbiju ovaj prijedlog. Zamjenik premijera Besnik Bislimi pozvao je Evropsku Uniju da ove dokumente tretira kao nezakonite kao i ostalu paralelnu dokumentaciju. Bisljimi smatra da prijedlog EK, o kojem nije razgovarano sa Vladom Kosova, krši sporazume o dijalogu za gašenje nelegalne strukture i podriva integraciju srpske zajednice na Kosovu. Prema njegovim riječima, nelegalnim pasošima Koordinacione uprave Srbije smatra se da su opštine na Kosovu dio nadležnosti Srbije.
Kallxo je takođe zatražio pojašnjenja iz kabineta komesarke Ilve Johanson, ali do objavljivanja ovog članka nisu odgovorili.
Pravo na pasoš Srbije imaju i Srbi sa Kosova, koji su 2009. godine dobili viznu liberalizaciju. Korak bliže ili dalje od integracije, nastao je između organizacija civilnog društva koje se nalaze u centru Kosova, sa organizacijama na sjeveru Kosova.
Dvadeset organizacija civilnog društva na Kosovu, u pismu upućenom komesarki Ilvi Johanson, navelo je da će ovaj prijedlog Evropske komisije ozbiljno osporiti napredak u integraciji građana Srbije na Kosovu i da će, prema njihovim riječima, promovisati i podstaći kriminalne strukture koje djeluju u sjevernom dijelu Kosova da nastave sa pretnjama i zastrašivanjem građana kosovskih Srba koji imaju za cilj da se integrišu u društveni i politički život zemlje.
Pod okriljem Grupe za pravno-političke studije, GLPS, oni su ocjenili da će prijedlog EK ozbiljno naštetiti svrsi i primjeni Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije 2023. Ovi sporazumi su zasnovani na principu poštovanja bilateralnog integriteta i suvereniteta, prethodnim sporazumima za uklanjanje paralelnih državnih struktura sa Kosova Srbije.
Prema tim organizacijama, prijedlog EK će omogućiti prihvatanje ličnih dokumenata koje izdaju vlasti koje nemaju ni tehničku, ni pravnu mogućnost da provjere podatke o njihovim nosiocima, „što će dovesti u opasnost cjelokupnu implementaciju vizne liberalizacije za građane Kosova“.
Arbresha Loxha, izvršni direktor GLPS-a, kaže da ne očekuju direktan odgovor Evropske unije u vezi sa njihovim pismom. Prema njenim riječima, postoje signali da su pisani argumenti pročitani i da se adresirani na forumima na kojima se donose odluke. „U takvim slučajevima od institucija EU se ne očekuje direktan odgovor. Za nas je važno da se naši argumenti čitaju i obrađuju na forumima na kojima se donose odluke, a za to imamo signale da se to desilo“, rekla je Loxha za Kallxo.
Reakcija je stigla od 15 srpskih nevladinih organizacija koji se nalaze na sjeveru zemlje. Oni su pismo civilnog društva Kosova smatrali uvredljivim i nestabilnim.
„Neće više kosovskih Srba biti integrisano ako budu opremljeni kosovskim pasošima od broja koji već ima kosovsko državljanstvo. Ovo proizilazi iz činjenice da se pasoš ne može dobiti bez lične karte i dokaza o državljanstvu. Drugim riječima, osoba koja dobije novi pasoš već ima državljanstvo i samim tim je već integrisana“ – naveli su u spisku argumenata.
Ako tražilac azila ili lice koje prekrši pravila liberalizacije viza za Kosovo u zemlji domaćinu, sa ovim pasošem je nejasno da li to lice treba da bude vraćeno u Srbiju, a zatim da iz Srbije lice se pošalje na Kosovo pošto Kosovo nema sporazum sa Srbijom po ovom pitanju.
Predstavnik jedne od sjevernih organizacija Miodrag Milićević, iz organizacije AKTIV, kaže da reakcije kosovskih NVO zvuče kao politički zahtjev, a ne zahtjev koji bi pomogao kosovskim Srbima da uživaju svoja prava zagarantovana Ustavom Kosova i raznim postojećim. Milićević vidi pismo ovih organizacija kao dio šireg diskursa o ravnopravnosti koji negira prava garantovana Zakonom o državljanstvu na Kosovu.
Za Milićevića je ovo pismo bilo iznenađenje. Prema njegovim riječima, pismo ignoriše neke veoma važne činjenice. Milićević smatra značajnim Sporazum između Evropske komisije i Srbije postignut 2009. godine kojim se reguliše izdavanje putnih isprava za građane Srbije sa prebivalištem. Dok, drugom činjenicom smatra uskraćivanje pristupa državljanstvu.
„Ignorisanje ova dva činjenična elementa može isključiti prava zajednica na jednakost i, osim toga, isključiti slobodu kretanja onima kojima je uskraćeno državljanstvo na Kosovu“, rekao je on za Kallxo.
Prema njegovim riječima, na osnovu analize organizacije koju vodi, 92 odsto kosovskih Srba ima kosovska dokumenta. Ovim zaključuje da je tehnička integracija već ostvarena, dok inicijative koje se doživljavaju kao jednostrane ili koje nepravedno favorizuju jednu zajednicu u odnosu na drugu, mogu pogoršati postojeće tenzije i produbiti podjele između srpske i albanske zajednice.
Odluka o liberalizaciji viznog režima dobila je zeleno svijetlo svih instanci Evropske unije i potpisali su je 19. aprila 2023. predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola i ministarka Švedske Jessika Roseall, koja predstavlja Savjet Evropske unije. Ova odluka je označila posljednji korak u procesu liberalizacije viznog režima koji traje više od 10 godina od početka dijaloga o liberalizaciji viznog režima za građane Kosova.
Prema odluci, datum početka vizne liberalizacije za građane Kosova biće vrijeme kada sistem odobrenja i verifikacije putovanja (ETIAS) postane operativan, ili najkasnije do 1. januara 2024. Građani Kosova sa pasošem imaće pravo da putuju bez vize od 1. januara. Iako je trenutno u potpunosti operativan i funkcioniše, ETIAS sistem će se primjenjivati na sve zemlje koje nemaju vize za ulazak u šengenski prostor, uključujući Kosovo.
Bezbjednosna zabrinutost zbog terorizma i migrantske krize, koja je postala očiglednija posljednjih godina u Evropi, dovele su do stvaranja boljeg upravljanja ETIAS-om, kako bi se kontrolisalo ko ulazi u granice EU.
Svaki podnosilac zahtjeva mora da prođe detaljnu ETIAS provjeru kako bi se utvrdilo da li može da uđe u šengenski prostor. Koraci za prijavu za ETIAS su popunjavanje obrazaca i čekanje potvrde. Tokom ove prijave nije dozvoljeno davanje lažnih informacija jer je sistem povezan sa mnogim bazama podataka radi verifikacije, a ako su dati podaci lažni, ETIAS se često pomješa sa vizom, što nije ista stvar. Za vizu se plaćaju takse, mora se podneti na desetine dokumenata, mora se čekati nedjeljama na odgovor, popunjavanje zahtjeva dugo traje. Za ETIAS, procjes primjene je jednostavan, pošto nema mnogo birokratskih procedura: plaća se samo 7 eura naknade po odrasloj osobi i sve procedure su onlajn. Bezvizni režim dozvoljava putovanje samo do 90 dana – u roku od šest mjeseci – u bilo koju od država članica Šengenskog prostora. Za svaki eventualni prekršaj, poput rada, studiranja ili kršenja roka za boravak u evropskim zemljama, slijede kaznene mjere.
Istorija ukidanja viza
Evropska komisija je pokrenula dijalog o liberalizaciji viznog režima sa Kosovom 19. januara 2012. U junu 2012, Komisija je Kosovu predstavila Mapu puta za liberalizaciju viznog režima, koja je identifikovala zakonodavstvo i institucionalne mjere koje je Kosovo trebalo da usvoji i primjeni za napredak ka viznoj liberalizaciji.
Mapa puta je postavila sveobuhvatnu listu reformi, uključujući reintegraciju i readmisiju, sigurnost dokumenata, upravljanje granicom i migracijama, azil, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i osnovna prava u vezi sa slobodom kretanja. Komisija je usvojila četiri izvještaja o napretku koji je Kosovo postiglo u dijalogu o vizama, kao i predstavila svoj prijedlog za ukidanje viznog režima za građane Kosova 4. maja 2016. godine.
Prijedlog je zasnovan na obrazloženju da do usvajanja prijedloga od strane Evropskog parlamenta i Savjeta, Kosovo bi ratifikovalo sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom i ojačalo svoja dostignuća u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno dva konačna standarda. Kosovo je to postiglo nakon mnogih sjednica na kojima je bacan suzavac i bilo protivljenja da se ratifikuje sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Međutim, građani Kosova, jedini u regionu, nisu imali mogućnost da putuju bez viza u zemlje šengenskog prostora. U izvještaju za 2018. godinu potvrđeno je ispunjenje svih kriterijuma. Na osnovu ovog izvještaja, ratifikacijom sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom 21. marta 2018. godine, ispunjen je jedan od dva preostala kriterijuma.
Posljednji izvještaj je potvrdio da Kosovo nastavlja da ispunjava sve druge kriterijume postavljene u Mapi puta za liberalizaciju viznog režima u pogledu ponovnog prijema i reintegracije, bezbjednosti dokumenata, migracije i upravljanja granicom, javnog reda i bezbjednosti i osnovnim pravima u vezi sa slobodom kretanja.
Vlada Kosova je 12. avgusta 2022. godine poslala ažurirani tehnički izvještaj Evropskoj komisiji sa naglaskom na dostignuća u vladavini prava, borbi protiv korupcije u organizovanom kriminalu, repatrijaciji, azilu i upravljanju migracijama. Nakon pozitivne ocjene ovog ažuriranja, češko predsjedništvo ga je stavilo na dnevni red Savjeta u radnoj grupi za vize, otključavajući proces koji je bio blokiran četiri godine.
Izvor: Kallxo/Kossev
