Osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom postalo je glavno pitanje u dijalogu u Briselu, kao i glavno pitanje debate u Prištini, gdje postoji bojazan šta bi ovaj pokret mogao da proizvede. Ali premijer izgleda uvjereniji nego ikad, toliko da je prije nekoliko sedmica bio spreman da potpiše pred glavnim liderima EU. Gdje god mu se ukaže prilika, Albin Kurti sada hvali novi nacrt statuta. "To nije nacrt koji bih ja pisao baš ovako", kaže on, ne iznoseći u javnost svoje primjedbe koje je, kaže, uputio evropskom posredniku Miroslavu Lajčaku.
Čak i nakon što je došao na vlast, rekao je "nema Zajednice", zatim je rekao "nema jednonacionalne zajednice". U februaru i martu je ipak pristao "da se obezbjedi odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu“ i sada hvali međunarodni prijedlog koji joj je podnjet u oktobru za formiranje Zajednice. Tako je evoluirala pozicija premijera Aljbina Kurtija, koji je napravio kompromis da prihvati formiranje ove Zajednice opština sa srpskom većinom u zamjenu za "de fakto" priznanje.
Kurtijevo posljednje putovanje u Brisel bilo je veoma važno. Tamo se 26. oktobra sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i premijerkom Italije Giorgiom Meloni, koji su, preko svojih izaslanika, prethodno u Prištinu poslali nacrt statuta za ovu zajednicu opština. Sutradan je šef Vlade Kosova na konferenciji za novinare potvrdio da je spreman da potpiše formiranje Zajednice, prema međunarodnom prijedlogu.
On nije govorio o detaljima nacrta statuta, uz obrazloženje da su to od njega tražili međunarodni predstavnici, ali ga je pohvalio pred poslanicima, tokom izvještaja Skupštini početkom ovog mjeseca. On je rekao da je njegov utisak čitajući dokument bio da je "njegovo pisanje urađeno sa mnogo više pažnje o slovu ustava nego o duhu ustava”, iako je, kaže, poslao "stranicu sa primjedbama” izaslaniku EU, Miroslavu Lajčaku, o čemu takođe nije želeo da govori.
U nedavnom intervjuu, Kurti je nacrt statuta koji mu je predložen prošlog mjeseca u Prištini nazvao "neuporedivo naprednijim“.
Glavna razlika, prema njegovim riječima, je okvir. "Iz tog razloga sam i rekao da je to neuporedivo sa drugima“, rekao je on.
U Samoopredjeljenju kao "nešto drugo" opisuju međunarodni prijedlog Udruženja ili "Zajednicu" kako su je zvali. Poslanik ove stranke Arber Rexhaj rekao je preksinoć da je "Zajednica, kada smo joj se suprotstavili, u suštini predstavljala Republiku Srpsku“.
Dijalog je intenziviran i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom postalo je ključno pitanje. Juče su se glavni pregovarači Besnik Bislimi i Petar Petković sastali u Briselu. Za međunarodne zvaničnike, kako je prije nedjelju dana rekao američki ambasador Jeffrey Hovenier "postoji hitnost da se stvari brzo pokreću“.
Proces je zastao na potpisivanju, kaže Kurti.
Gazeta Express je prošle nedjelje objavila nacrt statuta Asocijacije koji je premijer Albanije, Edi Rama, prije nekoliko mjeseci uputio njemačkom kancelaru Olafu Scholzu i predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu.
Bivši glavni inspektor Kosovske obaveštajne agencije, Burim Ramadani, objavio je u subotu dokument za koji je rekao da je siguran da su ga evro-američke diplomate donijele Kurtiju.
Objavljivanje ovih dokumenata propraćeno je uz nekoliko upozorenja u javnom mnjenju da će ova vrsta zajednice kršiti Ustav. Predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca je poslije "površnog pogleda" rekao da je međunarodni prijedlog Zajednice "u potpunosti u saglasnosti sa Ustavom“.
Albin Kurti, Vjosa Osmani, pa čak ni Besnik Bislimi to nisu garantovali. Ni premijer, ni predsjednik, ni potpredsjednik vlade nisu sigurni da nacrt statuta nije u suprotnosti sa Ustavom, osim što kažu da će o tome dati ocijenu Ustavni sud.
Kurtijevo posljednje putovanje u Brisel bilo je veoma važno. Tamo se 26. oktobra sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i premijerkom Italije Giorgiom Meloni, koji su, preko svojih izaslanika, prethodno u Prištinu poslali nacrt statuta za ovu zajednicu opština. Sutradan je šef Vlade Kosova na konferenciji za novinare potvrdio da je spreman da potpiše formiranje Zajednice, prema međunarodnom prijedlogu.
On nije govorio o detaljima nacrta statuta, uz obrazloženje da su to od njega tražili međunarodni predstavnici, ali ga je pohvalio pred poslanicima, tokom izvještaja Skupštini početkom ovog mjeseca. On je rekao da je njegov utisak čitajući dokument bio da je "njegovo pisanje urađeno sa mnogo više pažnje o slovu ustava nego o duhu ustava”, iako je, kaže, poslao "stranicu sa primjedbama” izaslaniku EU, Miroslavu Lajčaku, o čemu takođe nije želeo da govori.
U nedavnom intervjuu, Kurti je nacrt statuta koji mu je predložen prošlog mjeseca u Prištini nazvao "neuporedivo naprednijim“.
Glavna razlika, prema njegovim riječima, je okvir. "Iz tog razloga sam i rekao da je to neuporedivo sa drugima“, rekao je on.
U Samoopredjeljenju kao "nešto drugo" opisuju međunarodni prijedlog Udruženja ili "Zajednicu" kako su je zvali. Poslanik ove stranke Arber Rexhaj rekao je preksinoć da je "Zajednica, kada smo joj se suprotstavili, u suštini predstavljala Republiku Srpsku“.
Dijalog je intenziviran i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom postalo je ključno pitanje. Juče su se glavni pregovarači Besnik Bislimi i Petar Petković sastali u Briselu. Za međunarodne zvaničnike, kako je prije nedjelju dana rekao američki ambasador Jeffrey Hovenier "postoji hitnost da se stvari brzo pokreću“.
Proces je zastao na potpisivanju, kaže Kurti.
Gazeta Express je prošle nedjelje objavila nacrt statuta Asocijacije koji je premijer Albanije, Edi Rama, prije nekoliko mjeseci uputio njemačkom kancelaru Olafu Scholzu i predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu.
Bivši glavni inspektor Kosovske obaveštajne agencije, Burim Ramadani, objavio je u subotu dokument za koji je rekao da je siguran da su ga evro-američke diplomate donijele Kurtiju.
Objavljivanje ovih dokumenata propraćeno je uz nekoliko upozorenja u javnom mnjenju da će ova vrsta zajednice kršiti Ustav. Predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca je poslije "površnog pogleda" rekao da je međunarodni prijedlog Zajednice "u potpunosti u saglasnosti sa Ustavom“.
Albin Kurti, Vjosa Osmani, pa čak ni Besnik Bislimi to nisu garantovali. Ni premijer, ni predsjednik, ni potpredsjednik vlade nisu sigurni da nacrt statuta nije u suprotnosti sa Ustavom, osim što kažu da će o tome dati ocijenu Ustavni sud.
