Nekadašnji premijer Kosova koji je u SAD prije tri godine potpisao Vašingtonski sprazum, Avdullah Hoti, rekao je da taj sporazum ima ekonomske i geopolitičke elemente, a pošto je, kako ističe, potpisan u Bijeloj kući, najvažniji je za Kosovo od proglašenja nezavisnosti.
On je na Facebooku naveo da se danas, poslije tri godine, precizno može uvideti značaj sporazuma iz Vašnigtona.
"Vjerujem da vremenska distanca od njegovog potpisivanja omogućava objektivnije mišljenje njegovog značaja. Sporazum ima ekonomske i geopolitičke elemente, a pošto je potpisan u Bijeloj kući, najvažniji je za Kosovo od proglašenja nezavisnosti. Njime, kao i principijelnim i konsultativnim upravljanjem sa međunarodnim prijateljima, razbijena je međunarodna izolacija koja se desila Kosovu tokom vlade Ramusha Hradinaja i prve Kurtijeve vlade", kazao je Hoti.
Govoreći o prednosti sporazuma, Hoti je naveo da je prije potpisivanja sporazuma "dijalog išao u smjeru uzajamnog priznanja Kosova".
"Kosovo je doživotni projekat, sa evroatlantskom orijentacijom, liberalnom demokratijom i tržišnom ekonomijom. Državljanstvo Kosova, u međunarodnom smislu, potvrdio je i Međunarodni sud pravde. Ali naš međunarodni subjektivitet podrazumjeva našu potrebu, kao i obavezu prema pristalicama našeg građanstva, da normalizujemo odnose sa susjedima. Prije postizanja ovog sporazuma, intenzivno se komuniciralo sa partnerima da se dijalog postavi na jasan dnevni red, što je vodilo ka međusobnom priznavanju. Ovaj pristup je široko prihvaćen od strane partnera. I, kao rezultat toga, u ljeto 2020. godine u Briselu je započeo dijalog o međusobnom priznavanju, po principu da nema rasprave o teritorijama niti o ustavnom uređenju države Kosovo", ističe Hoti.
Smatra da Vašingtonski sporazum treba posmatrati kao "važan korak ka punoj konsolidaciji državljanstva Kosova u međunarodnoj areni".
Prema njegovim riječima, takvi sporazumi stvaraju nove geopolitičke realnosti koje pomažu u donošenju odluka saveznika u podršci evroatlantskih integracija.
"Oni koji ne razumeju ovu filozofiju političkog djelovanja ne razumeju svrhu sporazuma. Dakle, Vašingtonski sporazum treba posmatrati kao veliki korak ka punoj normalizaciji, uz obostrano priznanje, između dvije zemlje, kako se navodi u kontinuiranim pismima američkih predsjednika Kosovu i Srbiji", kaže, između ostalog, Hoti.
Hoti je ocjenio da je o Vašingtonskom sporazumu izneto mnogo neistina tadašnje opozicije i da je predestavljen kao štetan za Kosovo, što je, ističe, bila strateka greška.
"Danas su ti populisti u Skupštini, Vladi i Predsjedništvu. Danas je jasno da su ti ljudi ili prevaranti, ili su naivni u međunarodnim odnosima, ili imaju drugačiju orijentaciju za Kosovo. Svako od njih zna u koju kategoriju spada. I ja to znam", ukazuje Hoti.
Podsjeća da su se oko Vašingtonskog sporazuma vodile debate u vladi, a da je on, tada kao premijera, ali i sada kao predstavnik opozicije ubeđen da je taj sporazum u najboljem interesu Kosova.
Na kraju svog mandata, dodao je, predao je svom nasljedniku kompletan dosije sa informacijama o primjeni tog sporazuma.
"Pored političkih elemenata, sporazum je uključivao velike infrastrukturne projekte, koji bi, ako bi se sproveli, pretvorili Kosovo u putno i železnički čvorište u regionu. U međuvremenu, priznanje Izraela je prekinulo blokadu višegodišnjeg nepriznavanja i promjenilo putanju jačanja našeg međunarodnog subjektiviteta. U našoj vladi je odobren plan za sprovođenje sporazuma i neke tačke su realizovane, a neke druge su počele da se sprovode", naglasio je Hoti.
Kako je naveo, za vrijeme njegove vlade potpisani su brojni sporazumi i započeti projekti koji su umnogome doprineli da se Kosovo pozicionira na međunarodnoj mapi i ojača diplomatske odnose i saradnju sa međunarodnim partenerima.
Izvor: Kosovo Online
"Vjerujem da vremenska distanca od njegovog potpisivanja omogućava objektivnije mišljenje njegovog značaja. Sporazum ima ekonomske i geopolitičke elemente, a pošto je potpisan u Bijeloj kući, najvažniji je za Kosovo od proglašenja nezavisnosti. Njime, kao i principijelnim i konsultativnim upravljanjem sa međunarodnim prijateljima, razbijena je međunarodna izolacija koja se desila Kosovu tokom vlade Ramusha Hradinaja i prve Kurtijeve vlade", kazao je Hoti.
Govoreći o prednosti sporazuma, Hoti je naveo da je prije potpisivanja sporazuma "dijalog išao u smjeru uzajamnog priznanja Kosova".
"Kosovo je doživotni projekat, sa evroatlantskom orijentacijom, liberalnom demokratijom i tržišnom ekonomijom. Državljanstvo Kosova, u međunarodnom smislu, potvrdio je i Međunarodni sud pravde. Ali naš međunarodni subjektivitet podrazumjeva našu potrebu, kao i obavezu prema pristalicama našeg građanstva, da normalizujemo odnose sa susjedima. Prije postizanja ovog sporazuma, intenzivno se komuniciralo sa partnerima da se dijalog postavi na jasan dnevni red, što je vodilo ka međusobnom priznavanju. Ovaj pristup je široko prihvaćen od strane partnera. I, kao rezultat toga, u ljeto 2020. godine u Briselu je započeo dijalog o međusobnom priznavanju, po principu da nema rasprave o teritorijama niti o ustavnom uređenju države Kosovo", ističe Hoti.
Smatra da Vašingtonski sporazum treba posmatrati kao "važan korak ka punoj konsolidaciji državljanstva Kosova u međunarodnoj areni".
Prema njegovim riječima, takvi sporazumi stvaraju nove geopolitičke realnosti koje pomažu u donošenju odluka saveznika u podršci evroatlantskih integracija.
"Oni koji ne razumeju ovu filozofiju političkog djelovanja ne razumeju svrhu sporazuma. Dakle, Vašingtonski sporazum treba posmatrati kao veliki korak ka punoj normalizaciji, uz obostrano priznanje, između dvije zemlje, kako se navodi u kontinuiranim pismima američkih predsjednika Kosovu i Srbiji", kaže, između ostalog, Hoti.
Hoti je ocjenio da je o Vašingtonskom sporazumu izneto mnogo neistina tadašnje opozicije i da je predestavljen kao štetan za Kosovo, što je, ističe, bila strateka greška.
"Danas su ti populisti u Skupštini, Vladi i Predsjedništvu. Danas je jasno da su ti ljudi ili prevaranti, ili su naivni u međunarodnim odnosima, ili imaju drugačiju orijentaciju za Kosovo. Svako od njih zna u koju kategoriju spada. I ja to znam", ukazuje Hoti.
Podsjeća da su se oko Vašingtonskog sporazuma vodile debate u vladi, a da je on, tada kao premijera, ali i sada kao predstavnik opozicije ubeđen da je taj sporazum u najboljem interesu Kosova.
Na kraju svog mandata, dodao je, predao je svom nasljedniku kompletan dosije sa informacijama o primjeni tog sporazuma.
"Pored političkih elemenata, sporazum je uključivao velike infrastrukturne projekte, koji bi, ako bi se sproveli, pretvorili Kosovo u putno i železnički čvorište u regionu. U međuvremenu, priznanje Izraela je prekinulo blokadu višegodišnjeg nepriznavanja i promjenilo putanju jačanja našeg međunarodnog subjektiviteta. U našoj vladi je odobren plan za sprovođenje sporazuma i neke tačke su realizovane, a neke druge su počele da se sprovode", naglasio je Hoti.
Kako je naveo, za vrijeme njegove vlade potpisani su brojni sporazumi i započeti projekti koji su umnogome doprineli da se Kosovo pozicionira na međunarodnoj mapi i ojača diplomatske odnose i saradnju sa međunarodnim partenerima.
Izvor: Kosovo Online
