Ono što je prije dvije nedjelje djelovalo kao zapečaćen dogovor između EU i vlasti na Kosovu oko koraka koje vlada Albina Kurtija treba da sprovede kako bi deeskalirala situaciju na sjeveru Kosova, u prethodnih nekoliko dana pretvorilo se u svojevrsnu igru "gluvih telefona". Umjesto da Vlada Kosova ispuni zahtjeve EU i SAD za deeskalaciju, odnosno ono na šta se obavezala, Bislimi i Kurti ispostavili su svoje uslove Briselu - najprije da se povuku kaznene mjere Kosovu, pa tek onda mogu novi lokalni izbori na sjeveru.
Da podsjetimo, EU od Kurtija traži raspisivanje novih lokalnih izbora uz povlačenje policijskih snaga, ali premijer Kosova i njegov zamjenik sada okreću redosljed poteza, očekujući da prvo Brisel ukine uvedene kaznene mjere.
U ovoj političkoj vratolomiji tandema Bislimi-Kurti, sagovornici Kosovo onlajn analitičari Shkelzen Maliqi i Srđan Graovac, kao i pravnik Milan Antonijević, vide pokušaj Kurtija da kupi vrijeme i odloži neizbježno, a to je smirivanje situacije na sjeveru, ispunjavanje zahtjeva Zapada, povlačenje policije i nove izbore, kao i povratak dijalogu. Ukazuju i da su izjave koje Kurti i njegovi najbliži saradnici daju u pravcu dalje konfrontacije Kosova s EU i SAD za "domaću upotrebu", kako bi očuvali podršku tvrdog jezgra albanskog biračkog tijela.
Politički analitičar Shkelzen Maliqi kaže da se "Kurti ponaša kao da je kralj Kosova, ali da vrlo dobro razumije da kada počnu problemi mora da zove Kfor ili da na kraju popusti".
"A svaki put kada popusti, nađe nekakvo opravdanje. Mislim da je to neka vrsta igre. Nastavlja istu priču, pokazuje hrabrost svojim glasačima koji mu i dalje vjeruju da nije kao prethodne vlast koje su slušale ambasadore. Po meni, Kurti ovim samo želi da dobije na vremenu, zna da mora da ispoštuje to što je obećao njegov zamjenik u Bratislavi, pa se onda kao predomišlja, izmišlja neke kontramjera, kao da može da uslovljava", kaže Maliqi za Kosovo onlajn.
Po njemu, novi izbori na sjeveru su neizbježni i Kurti mora da pronađe način kako da ih sprovede.
"Najlakši način je da kaže novoizabranim predsjednicima opština, što sada sjede kod svojih kuća, da daju ostavke. A, ne da izmišlja nekakve peticije i druga zakonska rješenja. Izborni proces je bio legalan, ali njegov rezultat nema efekta, ne može neko da bude predsjednik opštine, a da ga građani ne slušaju. Ali, ne, Kurti ih tvrdoglavo drži tamo više od dva mjeseca, pod policijskom stražom. I odluka o povlačenju 25 odsto policije iz okoline opština na sjeveru je dio te igre kupovine vremena, koja ne znam kuda ide ni da li vodi ka političkom rješenju", ističe Maliqi.
Po njemu, najbolje bi bilo da Kosovo ide na parlamentarne izbore, kako bi se videlo koliku podršku Kurti zapravo ima.
"Prema nekim procjenama, na narednim izborima bi dobio još više glasova, ali ja ne vjerujem da će tako lako da prođe. On ne pokazuje volju za rješavanjem problema kroz dijalog. Možda, kao što neki smatraju, Kurti sve ovo radi namjerno da bi bio smjenjen, da postane žrtva Zapada pa da traži treću priliku i da opet bude izabran većinskom podrškom birača. Činjenica je da Kosovo nikada nije imalo jače saveznike, a Kurti od 'gotovog pravi veresiju', on nije realista već fantazira", zaključuje Shkelzen Maliqi.
Analitičar Centra za društvenu stabilnost Srđan Graovac kaže za Kosovo onlajn da kosovska strana definitivno ne želi da se pregovori nastave i samim tim je i svaki potez koji vuku usmjeren u tom pravcu.
"I ovo uslovljavanje Evropske unije da prvo Brisel povuče sankcije pa tek onda da se organizuju novi izbori na sjeveru, ima za cilj samo da se odugovlači sa pronalaženjem nekog rješena koje bi smanjilo tenziju i obe strane vratile za pregovarački sto, odnosno oživelo proces dijaloga u Briselu. Nikako drugačije ne bih tumačio potez Bislimija, a sada i Kurtija nego kao dio strateške politike Kosova sprečavanja daljeg dijaloga sa Srbijom koji svakako albanskoj strani ne odgovara", navodi on.
Smatra i da ovde nije riječ o pogrešnim političkim procjenama kosovskih zvaničnika ili odustva osjećaja za real-politiku, već naprotiv, da se radi o smišljenoj strategiji.
"Ne mislim Kurti i Bislimi da se radi o odsustvu real-politike, realnog shvatanja situacije na Kosovu. Naprotiv, mislim da su oni i te kako svesni okolnosti i vagaju šta im je važnije. U ovom trenutku su odlučili da im je važnije da se pregovori ne nastave, da ih sabotiraju, nego da izađu u susret zahtjevima EU. Oni u ovoj igri igraju do kraja, čak im je bolja opcija da padnu sa vlasti, nego da sprovedu ono što traže Brisel i Vašington. Procjenjuju da bi ispunjavanje zahtjeva EU moglo da ih košta popularnosti i realizacije političkih ciljeva", kaže Graovac.
Dodaje da i Kurti i Samoopredjeljenje shvataju da popularnost stiču upravo na tom beskompromisnom stavu koji imaju kad je riječ o zaokruživanju nezavisnosti Kosova.
"Ukoliko počnu da prave nekakve kompromise, da popuštaju EU, ukoliko se vrate za pregovarački, to će oslabiti njihovu poziciju među kosovskim Albancima. To je ono što ne žele da dozvole. Sa druge strane, ne žele ni da sprovedu Zajednicu srpskih opština, a znaju da vraćanje za pregovarački sto znači i povratak te teme na dnevni red. U svakom slučaju, nije da oni nerealno sagledavaju situaciju, nego povlače poteze koji im idu u korist", ističe Graovac.
Napominje da ne treba zanemariti ni činjenicu da Kosovo ima podršku u centrima moći na Zapadu i očekuje njihovu zaštitu. Do sada nisu trpeli ozbiljnije posljedice, mjere su do sada zaista bile minimalne i nisu dovoljno snažne da mogu da natjeraju Kurtija na popuštanje, smatra Graovac. On ne očekuje bilo kakve ozbiljnije posljedice po vlasti na Kosovu ni u narednom periodu, čak ni poslije posljednjih poruka Kurtija i Bislimija, odnosno njihovog uslovljavanja EU.
"Čini mi se da u okviru EU trenutno ne postoji saglasnost da treba oštrije kažnjavati Kosovo i da su Kurti i Bislimi te kako svijesni. U prethodnom periodu imali smo teške riječi Kurtija i njegovih najbližih saradnika na račun SAD i EU, pa to opet nije imalo neke dramatične posljedice. U EU je jako teško usaglasiti donošenje odluka, a činjenica da ima zemalja koje i te kako podržavaju kosovsku stranu i spremne su da negdje ublaže oštricu sankcija usmerenih prema njima. Često čujemo i pozive pojedinih zapadnih zvaničnika da se ne može kažnjavati samo jedna strana. U EU ima i zemallja i pojedinaca koji nisu za to, bez obzira šta radilo Kosovo, da se oštrije kažnjava. Samim tim ne očekujem bilo kakvu oštriju reakciju od EU, sem neke verbalne reakcije, ali ne i značajnije sankcije", zaključuje Graovac.
Pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević ocjenjuje da su izjave potpredsjednika Vlade Kosova Besnika Bislimija, a zatim i Albina Kurtija o tome da čekaju ukidanje mjera Evropske unije, kao uslov za održavanje izbora na sjeveru, "guranje prsta u oko" EU.
"To jeste guranje prsta u oko Evropskoj uniji, ali to ne začuđuje, ako posmatrate i neke druge poteze kosovskih vlasti. S jedne strane to govori o potrebi za privlačenjem pažnje, a sa druge jasno je da oni ne mogu da očekuju će Evropska unija ustuknuti pred njihovim zahtejvima i promjeniti prioritete koje je jasno iznela", kaže Antonijević za Kosovo onlajn.
On podsjeća da zvanični Brisel nije komentarisao izjave kosovskih zvaničnika.
"Diplomatskim jezikom rečeno, u takvim situacijama kada nešto neće da komentarišu, znači da se s tim ne slažu. Time su poslali poruku da neće polemisati uopšte o toj temi. EU ima svoju politiku i od nje neće odustati", ističe Antonijević.
Dodaje da je pogrešna procjena kosovskih vlasti ako misle da će se neko založiti u EU ili SAD za taj njihov pristup.
"Naš region je na 'posmatranju', kada je riječ o EU, i bilo kakav problem koji se kreira ne može da naiđe na razumijevanje, jer oni neće nove probleme, već da rješavaju situaciju u ovom dijelu Evrope", naglašava Antonijević.
Dodaje da EU od Kosova nije tražila ništa nelogično već da sprovede obaveze koje je preuzela u cilju smirivanja tenzija, organizovanja novih izbora na sjeveru i normalizacije odnosa.
"Ove najnovije izjave i potezi koje povlače predstavnici vlasti na Kosovu govore o nedostatku političke zrelosti i nedovoljnog poznavanja EU sa kojom nema te vrste uslovljavanja", navodi on.
Antonijević smatra da su ovakve izjave čelnika kosovskih vlasti date, kako kaže, "više za unutrašnju upotrebu".
"Javnost na Kosovu i u Srbiji je naviknuta na 'jake poruke', a to nužno ne znači da će one biti realizovane. To je više populizam i pokazivanje inata, koji, kao što se vidi, nije svojstven samo Srbima, već i albanskom narodu. Kosovo zavisi od investicija EU i SAD i bilo kakvo novo zaoštravanje situacije vodilo bi u dodatnu izolaciju", ocjenjuje Antonijević.
On u slučaju zadržavanja tog kursa konfrontacije Kosova sa EU, ne isključuje ni dodatne mjere protiv Kosova. Podvlači da su uslovi EU "jasni i logični" i da je sve što Kosovo može u ovom trenutku da uradi, zapravo rad na ispunjavanju tih zahtjeva u cilju normalizacije i smirivanja tenzija na sjeveru.
Izvor: Kosovo Online
U ovoj političkoj vratolomiji tandema Bislimi-Kurti, sagovornici Kosovo onlajn analitičari Shkelzen Maliqi i Srđan Graovac, kao i pravnik Milan Antonijević, vide pokušaj Kurtija da kupi vrijeme i odloži neizbježno, a to je smirivanje situacije na sjeveru, ispunjavanje zahtjeva Zapada, povlačenje policije i nove izbore, kao i povratak dijalogu. Ukazuju i da su izjave koje Kurti i njegovi najbliži saradnici daju u pravcu dalje konfrontacije Kosova s EU i SAD za "domaću upotrebu", kako bi očuvali podršku tvrdog jezgra albanskog biračkog tijela.
Politički analitičar Shkelzen Maliqi kaže da se "Kurti ponaša kao da je kralj Kosova, ali da vrlo dobro razumije da kada počnu problemi mora da zove Kfor ili da na kraju popusti".
"A svaki put kada popusti, nađe nekakvo opravdanje. Mislim da je to neka vrsta igre. Nastavlja istu priču, pokazuje hrabrost svojim glasačima koji mu i dalje vjeruju da nije kao prethodne vlast koje su slušale ambasadore. Po meni, Kurti ovim samo želi da dobije na vremenu, zna da mora da ispoštuje to što je obećao njegov zamjenik u Bratislavi, pa se onda kao predomišlja, izmišlja neke kontramjera, kao da može da uslovljava", kaže Maliqi za Kosovo onlajn.
Po njemu, novi izbori na sjeveru su neizbježni i Kurti mora da pronađe način kako da ih sprovede.
"Najlakši način je da kaže novoizabranim predsjednicima opština, što sada sjede kod svojih kuća, da daju ostavke. A, ne da izmišlja nekakve peticije i druga zakonska rješenja. Izborni proces je bio legalan, ali njegov rezultat nema efekta, ne može neko da bude predsjednik opštine, a da ga građani ne slušaju. Ali, ne, Kurti ih tvrdoglavo drži tamo više od dva mjeseca, pod policijskom stražom. I odluka o povlačenju 25 odsto policije iz okoline opština na sjeveru je dio te igre kupovine vremena, koja ne znam kuda ide ni da li vodi ka političkom rješenju", ističe Maliqi.
Po njemu, najbolje bi bilo da Kosovo ide na parlamentarne izbore, kako bi se videlo koliku podršku Kurti zapravo ima.
"Prema nekim procjenama, na narednim izborima bi dobio još više glasova, ali ja ne vjerujem da će tako lako da prođe. On ne pokazuje volju za rješavanjem problema kroz dijalog. Možda, kao što neki smatraju, Kurti sve ovo radi namjerno da bi bio smjenjen, da postane žrtva Zapada pa da traži treću priliku i da opet bude izabran većinskom podrškom birača. Činjenica je da Kosovo nikada nije imalo jače saveznike, a Kurti od 'gotovog pravi veresiju', on nije realista već fantazira", zaključuje Shkelzen Maliqi.
Analitičar Centra za društvenu stabilnost Srđan Graovac kaže za Kosovo onlajn da kosovska strana definitivno ne želi da se pregovori nastave i samim tim je i svaki potez koji vuku usmjeren u tom pravcu.
"I ovo uslovljavanje Evropske unije da prvo Brisel povuče sankcije pa tek onda da se organizuju novi izbori na sjeveru, ima za cilj samo da se odugovlači sa pronalaženjem nekog rješena koje bi smanjilo tenziju i obe strane vratile za pregovarački sto, odnosno oživelo proces dijaloga u Briselu. Nikako drugačije ne bih tumačio potez Bislimija, a sada i Kurtija nego kao dio strateške politike Kosova sprečavanja daljeg dijaloga sa Srbijom koji svakako albanskoj strani ne odgovara", navodi on.
Smatra i da ovde nije riječ o pogrešnim političkim procjenama kosovskih zvaničnika ili odustva osjećaja za real-politiku, već naprotiv, da se radi o smišljenoj strategiji.
"Ne mislim Kurti i Bislimi da se radi o odsustvu real-politike, realnog shvatanja situacije na Kosovu. Naprotiv, mislim da su oni i te kako svesni okolnosti i vagaju šta im je važnije. U ovom trenutku su odlučili da im je važnije da se pregovori ne nastave, da ih sabotiraju, nego da izađu u susret zahtjevima EU. Oni u ovoj igri igraju do kraja, čak im je bolja opcija da padnu sa vlasti, nego da sprovedu ono što traže Brisel i Vašington. Procjenjuju da bi ispunjavanje zahtjeva EU moglo da ih košta popularnosti i realizacije političkih ciljeva", kaže Graovac.
Dodaje da i Kurti i Samoopredjeljenje shvataju da popularnost stiču upravo na tom beskompromisnom stavu koji imaju kad je riječ o zaokruživanju nezavisnosti Kosova.
"Ukoliko počnu da prave nekakve kompromise, da popuštaju EU, ukoliko se vrate za pregovarački, to će oslabiti njihovu poziciju među kosovskim Albancima. To je ono što ne žele da dozvole. Sa druge strane, ne žele ni da sprovedu Zajednicu srpskih opština, a znaju da vraćanje za pregovarački sto znači i povratak te teme na dnevni red. U svakom slučaju, nije da oni nerealno sagledavaju situaciju, nego povlače poteze koji im idu u korist", ističe Graovac.
Napominje da ne treba zanemariti ni činjenicu da Kosovo ima podršku u centrima moći na Zapadu i očekuje njihovu zaštitu. Do sada nisu trpeli ozbiljnije posljedice, mjere su do sada zaista bile minimalne i nisu dovoljno snažne da mogu da natjeraju Kurtija na popuštanje, smatra Graovac. On ne očekuje bilo kakve ozbiljnije posljedice po vlasti na Kosovu ni u narednom periodu, čak ni poslije posljednjih poruka Kurtija i Bislimija, odnosno njihovog uslovljavanja EU.
"Čini mi se da u okviru EU trenutno ne postoji saglasnost da treba oštrije kažnjavati Kosovo i da su Kurti i Bislimi te kako svijesni. U prethodnom periodu imali smo teške riječi Kurtija i njegovih najbližih saradnika na račun SAD i EU, pa to opet nije imalo neke dramatične posljedice. U EU je jako teško usaglasiti donošenje odluka, a činjenica da ima zemalja koje i te kako podržavaju kosovsku stranu i spremne su da negdje ublaže oštricu sankcija usmerenih prema njima. Često čujemo i pozive pojedinih zapadnih zvaničnika da se ne može kažnjavati samo jedna strana. U EU ima i zemallja i pojedinaca koji nisu za to, bez obzira šta radilo Kosovo, da se oštrije kažnjava. Samim tim ne očekujem bilo kakvu oštriju reakciju od EU, sem neke verbalne reakcije, ali ne i značajnije sankcije", zaključuje Graovac.
Pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević ocjenjuje da su izjave potpredsjednika Vlade Kosova Besnika Bislimija, a zatim i Albina Kurtija o tome da čekaju ukidanje mjera Evropske unije, kao uslov za održavanje izbora na sjeveru, "guranje prsta u oko" EU.
"To jeste guranje prsta u oko Evropskoj uniji, ali to ne začuđuje, ako posmatrate i neke druge poteze kosovskih vlasti. S jedne strane to govori o potrebi za privlačenjem pažnje, a sa druge jasno je da oni ne mogu da očekuju će Evropska unija ustuknuti pred njihovim zahtejvima i promjeniti prioritete koje je jasno iznela", kaže Antonijević za Kosovo onlajn.
On podsjeća da zvanični Brisel nije komentarisao izjave kosovskih zvaničnika.
"Diplomatskim jezikom rečeno, u takvim situacijama kada nešto neće da komentarišu, znači da se s tim ne slažu. Time su poslali poruku da neće polemisati uopšte o toj temi. EU ima svoju politiku i od nje neće odustati", ističe Antonijević.
Dodaje da je pogrešna procjena kosovskih vlasti ako misle da će se neko založiti u EU ili SAD za taj njihov pristup.
"Naš region je na 'posmatranju', kada je riječ o EU, i bilo kakav problem koji se kreira ne može da naiđe na razumijevanje, jer oni neće nove probleme, već da rješavaju situaciju u ovom dijelu Evrope", naglašava Antonijević.
Dodaje da EU od Kosova nije tražila ništa nelogično već da sprovede obaveze koje je preuzela u cilju smirivanja tenzija, organizovanja novih izbora na sjeveru i normalizacije odnosa.
"Ove najnovije izjave i potezi koje povlače predstavnici vlasti na Kosovu govore o nedostatku političke zrelosti i nedovoljnog poznavanja EU sa kojom nema te vrste uslovljavanja", navodi on.
Antonijević smatra da su ovakve izjave čelnika kosovskih vlasti date, kako kaže, "više za unutrašnju upotrebu".
"Javnost na Kosovu i u Srbiji je naviknuta na 'jake poruke', a to nužno ne znači da će one biti realizovane. To je više populizam i pokazivanje inata, koji, kao što se vidi, nije svojstven samo Srbima, već i albanskom narodu. Kosovo zavisi od investicija EU i SAD i bilo kakvo novo zaoštravanje situacije vodilo bi u dodatnu izolaciju", ocjenjuje Antonijević.
On u slučaju zadržavanja tog kursa konfrontacije Kosova sa EU, ne isključuje ni dodatne mjere protiv Kosova. Podvlači da su uslovi EU "jasni i logični" i da je sve što Kosovo može u ovom trenutku da uradi, zapravo rad na ispunjavanju tih zahtjeva u cilju normalizacije i smirivanja tenzija na sjeveru.
Izvor: Kosovo Online
