Novi sporazum Srbije i Kosova stvorio je novi trenutak u međunarodnoj integraciji Kosova, što donosi korist ne samo regionu, već cijeloj Evropi, ocjenila je sinoć u Beču predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Osmani je, u govoru na Diplomatskoj akademiji, u organizaciji Austrijskog instituta za evropsku i bezbjednosnu politiku, kazala da je Kosovo uspješna priča, kojom treba da se ponose ne samo građani Kosova, već i NATO saveznici.
Istakla je da je evropski put izbor Kosova, koji mu nije nametnut, već ta vizija datira još iz doba Ibrahima Rugove.
Osmani je rekla da je Kosovo već danas 100 odsto usaglašeno sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, iako nema pravnu obavezu, jer nije kandidat za prijem u članstvo.
"Novi sporazum koji je postignut stvorio je novi trenutak za međunarodnu integraciju Kosova. Ako pogledate ranije sporazume, a bilo ih je puno, ovaj se tiče dvije jednake strane, dvije jednake države, koje su se obavezale na poštovanje principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta, kao i Povelje UN", objasnila je ona.
Osmani je navela i da član 4 jasno govori o tome da Srbija ne treba da se protivi članstvu Kosova, kako je podvukla, "u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji".
Taj sporazum, smatra, pravno je obavezujući iako nije potpisan.
Istakla je da je time što ga je EU unela u pristupni proces stvoreno okruženje u kojem je ključna primjena.
"Imamo novi trenutak za međunarodno priznanje Kosova, a istovremeno za članstvo u međunarodnim organizacijama", uvjerena je Osmani.
Ona je kazala da su međunarodni partneri posvećeni tome da snažno podstaknu da Kosovo postane dio međunarodne zajednice.
"Biću iskrena, tokom dijaloga proces je skrenuo sa puta, pa smo čuli od nekih partnera da neće biti priznanja i članstva u međunarodnim organizacijama sve dok se ne završi dijalog. Uvijek smo vjerovali da je to loš pristup, jer što više priznanja imamo, jačamo državnost i Srbija tako shvata da se radi o nepovratnom procesu", naglasila je Osmani.
Prenela je da je Kosovo od međunarodnih partnera dobilo uvjeravanje da će svoje obaveze ispuniti, iako Srbija ne bude primjenjivala sporazum.
S tim u vezi je kritikovala Srbiju tvrdeći da ne mari da bi neispunjavanje obaveza moglo da negativno utiče na njen evropski put, jer je više zainteresovana za jačanje veza sa Vladimirom Putinom.
Osmani je podvukla da napredak u međunarodnoj integraciji Kosova, znači doprinos stabilnosti ne samo regiona, već cijele Evrope.
Tako je ukazala da je prijem Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO značajno povećalo stabilnost u regionu, kao što je to učinio i prijem Slovenije i Hrvatske u EU.
"Što više napredujemo u evroatlanstkim integracijama kao region, biće više stabilnosti u Evropi", podvukla je Osmani.
Pozvala je međunarodnu zajednicu da podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope.
"Pristupanje Savjetu Evrope, što je naš prvi prioritet, povećaće zaštitu ljudskih prava i omogućiti da imamo usaglašene standarde. Za to je važno da se članstvo Kosova u Savjetu Evrope ne posmatra iz političkog ugla", poručila je ona.
Osmani je rekla da bi prijem Kosova u Interpol učinio efektivnijim prekograničnu borbu protiv kriminala, a članstvo u UNESKO donelo efektivniju zaštitu vjerskog i kulturnog nasljeđa.
Poručila je i da je članstvo u UN glavni cilj Kosova, ali i da je to sada nemoguće zbog čvrstog veta Rusije.
Kazala je da je sada važno da Kosovo dobije što više priznanja, i kada dođe vrijeme, odnosno kada rusko rukovodstvo bude odustalo od veta, može postati članica UN.
"Postaćemo zasigurno članica UN. Ne treba izjednačavati Rusiju i Kinu. Sa Kinom može da se nađe put, ali sa aktuelnom Rusijom ne", objasnila je Osmani.
Što se članstva u EU tiče, kaže da je situacija drugačija, jer je moguće započeti proces i bez formalnog priznanja pet zemalja koje još uvijek ne priznaju Kosovo.
Uvjerena je da će tih pet zemalja priznati Kosovo, kako kaže, neke ranije, a nekima će trebati vrijeme, jer sa svima Kosovo ima odlične odnose, kako političke, tako i trgovinske.
Upitana za Član 7 Ohridskog sporazuma koji govori o odgovarajućem samoupravljanju za Srbe na Kosovu, rekla je da se Kosovo protivilo tom članu, jer, kako tvrdi, već sada ima najviši nivo zaštite prava manjina u Evropi, a i šire.
Podsjetila je da Srbi, sa svojih 10 poslanika, mogu da blokiraju ustavne izmjene u skupštini.
Uz Član 10, dodala je, može se interpretirati da se mora formirati Zajednica srpskih opština.
Osmani je kazala da postoje dvije garancije da to neće biti nešto što će ugroziti funkcionalnost Kosova - prva je odluka ustavnog suda, a druga su pisane garancije partnera Kosova da neće dozvoliti novu RS u regionu, sa izvršnim ovlašćenjima.
Prema njenim riječima, Zajednica opština biće tijelo u kojem će se sastajati opštine radi koordinacije u vezi sa ostvarivanjem prava koja pripadaju manjini.
Ovo pitanje, priznaje, kompleksno je, pa je Kosovo obazrivo i odlučno da neće dozvoliti ni po koju cijenu da postane nefunkcionalna država, i omogući da ZSO bude instrument za miniranje države.
Govoreći o Ohridskom sporazumu rekla je da on predstavlja de fakto priznanje Kosova od strane Srbije.
Kada je riječ o ekonomskoj saradnji regiona, Osmani je kazala da budućnost vidi u Berlinskom procesu.
"U regionalnim inicijativama je važno da sve zemlje budu jednake, a Berlinski proces ima i EU kao garanciju da će ta inicjativa funkcionisati. To nedostaje 'Otvorenom Balkanu', čiji je inicijator Srbija, koja nije spremna da prihvati Kosovo kao jednakog partnera", rekla je Osmani.
Izvor: Kosovo Online
Istakla je da je evropski put izbor Kosova, koji mu nije nametnut, već ta vizija datira još iz doba Ibrahima Rugove.
Osmani je rekla da je Kosovo već danas 100 odsto usaglašeno sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, iako nema pravnu obavezu, jer nije kandidat za prijem u članstvo.
"Novi sporazum koji je postignut stvorio je novi trenutak za međunarodnu integraciju Kosova. Ako pogledate ranije sporazume, a bilo ih je puno, ovaj se tiče dvije jednake strane, dvije jednake države, koje su se obavezale na poštovanje principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta, kao i Povelje UN", objasnila je ona.
Osmani je navela i da član 4 jasno govori o tome da Srbija ne treba da se protivi članstvu Kosova, kako je podvukla, "u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji".
Taj sporazum, smatra, pravno je obavezujući iako nije potpisan.
Istakla je da je time što ga je EU unela u pristupni proces stvoreno okruženje u kojem je ključna primjena.
"Imamo novi trenutak za međunarodno priznanje Kosova, a istovremeno za članstvo u međunarodnim organizacijama", uvjerena je Osmani.
Ona je kazala da su međunarodni partneri posvećeni tome da snažno podstaknu da Kosovo postane dio međunarodne zajednice.
"Biću iskrena, tokom dijaloga proces je skrenuo sa puta, pa smo čuli od nekih partnera da neće biti priznanja i članstva u međunarodnim organizacijama sve dok se ne završi dijalog. Uvijek smo vjerovali da je to loš pristup, jer što više priznanja imamo, jačamo državnost i Srbija tako shvata da se radi o nepovratnom procesu", naglasila je Osmani.
Prenela je da je Kosovo od međunarodnih partnera dobilo uvjeravanje da će svoje obaveze ispuniti, iako Srbija ne bude primjenjivala sporazum.
S tim u vezi je kritikovala Srbiju tvrdeći da ne mari da bi neispunjavanje obaveza moglo da negativno utiče na njen evropski put, jer je više zainteresovana za jačanje veza sa Vladimirom Putinom.
Osmani je podvukla da napredak u međunarodnoj integraciji Kosova, znači doprinos stabilnosti ne samo regiona, već cijele Evrope.
Tako je ukazala da je prijem Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO značajno povećalo stabilnost u regionu, kao što je to učinio i prijem Slovenije i Hrvatske u EU.
"Što više napredujemo u evroatlanstkim integracijama kao region, biće više stabilnosti u Evropi", podvukla je Osmani.
Pozvala je međunarodnu zajednicu da podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope.
"Pristupanje Savjetu Evrope, što je naš prvi prioritet, povećaće zaštitu ljudskih prava i omogućiti da imamo usaglašene standarde. Za to je važno da se članstvo Kosova u Savjetu Evrope ne posmatra iz političkog ugla", poručila je ona.
Osmani je rekla da bi prijem Kosova u Interpol učinio efektivnijim prekograničnu borbu protiv kriminala, a članstvo u UNESKO donelo efektivniju zaštitu vjerskog i kulturnog nasljeđa.
Poručila je i da je članstvo u UN glavni cilj Kosova, ali i da je to sada nemoguće zbog čvrstog veta Rusije.
Kazala je da je sada važno da Kosovo dobije što više priznanja, i kada dođe vrijeme, odnosno kada rusko rukovodstvo bude odustalo od veta, može postati članica UN.
"Postaćemo zasigurno članica UN. Ne treba izjednačavati Rusiju i Kinu. Sa Kinom može da se nađe put, ali sa aktuelnom Rusijom ne", objasnila je Osmani.
Što se članstva u EU tiče, kaže da je situacija drugačija, jer je moguće započeti proces i bez formalnog priznanja pet zemalja koje još uvijek ne priznaju Kosovo.
Uvjerena je da će tih pet zemalja priznati Kosovo, kako kaže, neke ranije, a nekima će trebati vrijeme, jer sa svima Kosovo ima odlične odnose, kako političke, tako i trgovinske.
Upitana za Član 7 Ohridskog sporazuma koji govori o odgovarajućem samoupravljanju za Srbe na Kosovu, rekla je da se Kosovo protivilo tom članu, jer, kako tvrdi, već sada ima najviši nivo zaštite prava manjina u Evropi, a i šire.
Podsjetila je da Srbi, sa svojih 10 poslanika, mogu da blokiraju ustavne izmjene u skupštini.
Uz Član 10, dodala je, može se interpretirati da se mora formirati Zajednica srpskih opština.
Osmani je kazala da postoje dvije garancije da to neće biti nešto što će ugroziti funkcionalnost Kosova - prva je odluka ustavnog suda, a druga su pisane garancije partnera Kosova da neće dozvoliti novu RS u regionu, sa izvršnim ovlašćenjima.
Prema njenim riječima, Zajednica opština biće tijelo u kojem će se sastajati opštine radi koordinacije u vezi sa ostvarivanjem prava koja pripadaju manjini.
Ovo pitanje, priznaje, kompleksno je, pa je Kosovo obazrivo i odlučno da neće dozvoliti ni po koju cijenu da postane nefunkcionalna država, i omogući da ZSO bude instrument za miniranje države.
Govoreći o Ohridskom sporazumu rekla je da on predstavlja de fakto priznanje Kosova od strane Srbije.
Kada je riječ o ekonomskoj saradnji regiona, Osmani je kazala da budućnost vidi u Berlinskom procesu.
"U regionalnim inicijativama je važno da sve zemlje budu jednake, a Berlinski proces ima i EU kao garanciju da će ta inicjativa funkcionisati. To nedostaje 'Otvorenom Balkanu', čiji je inicijator Srbija, koja nije spremna da prihvati Kosovo kao jednakog partnera", rekla je Osmani.
Izvor: Kosovo Online
