Broj kreveta u javnim bolnicama znatno je manji od prosjeka drugih zemalja. Mnogi postojeći bolnički kapaciteti, tehnički ili ljudski, ostali su neiskorišteni zbog gubitka povjerenja pacijenata u javni sektor.
Kosovske bolnice imaju 2,2 kreveta na 1000 stanovnika, što je vrlo niska brojka u usporedbi s drugim zemljama. No, samo je 50 posto kapaciteta u javnim bolnicama iskorišteno. Razlog tome ostaje gubitak povjerenja pacijenata u javne zdravstvene ustanove.
Sve to stoji u Izvještaju Balkans Policy Research Group - BPRG, prema kojem su pacijenti izgubili povjerenje u javni sektor i usluge traže u inostranstvu ili u privatnim bolnicama u zemlji.
“Bolnice na Kosovu imaju 2,2 kreveta na 1000 stanovnika. Mnogo niža brojka od prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 5,3 kreveta na 1000 stanovnika. Samo 50 posto bolničkih kreveta je iskorišteno, što je daleko ispod optimalnog standarda od 85 posto iskorištenosti koji bi trebao biti cilj. Postoje najmanje 24 odjeljenja u regionalnim bolnicama i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti koji liječe manje od 1000 pacijenata, minimalni broj za učinkovito liječenje i upravljanje. Mnogi postojeći bolnički kapaciteti, tehnički ili ljudski, ostali su neiskorišteni zbog gubitka povjerenja pacijenata u javni sektor", navodi se u izvješću.
U izvještaju se također navodi da javni zdravstveni sektor na Kosovu ima problema s upravljanjem u pogledu pružanja usluga kao i nedostatak opreme.
“Pacijenti nemaju povjerenja u javni sektor, nedostaje opreme, problemi su u menadžmentu i svi regionalni centri nude iste usluge, umjesto da se specijaliziraju za neke usluge. To znači da postojeći kapaciteti liječnika i medicinskih sestara nisu iskorišteni u punom kapacitetu”, navodi se u izvještaju.
A pacijenti kažu da biraju privatne bolnice, jer im se tako nešto nameće.
Vera Berisha kaže da koliko god je išla u Kliničkom centru Kosova, bilo je nemoguće tamo se liječiti i da su bili prisiljeni privatno raditi analize, biopsiju i sve stvari, a na kraju su bili prisiljeni ići i u Skoplje, kako bi pronašli odgovarajući tretman.
“Za mnoge analize i fotografije i CT su nas uputili da ih radimo privatno, jer nam je rečeno da se ne rade na Kliničkom centru Kosova. Imali smo slučaj u porodici da osoba koja je bolovala od teške bolesti nije na vrijeme dijagnosticirana u javnim zdravstvenim ustanovama, sve dok nije bilo prekasno i bolest je jako uznapredovala. Tada smo bili prisiljeni potražiti liječenje u Skoplju, budući da Klinički centar Kosova, osim što nije radio CT, niti se dovoljno bavio pacijentom, zanemarujući slučaj, ali i liječenje”, rekla je.
Inače, u usporedbi sa zemljama regije i prosjekom EU, Kosovo najmanje izdvaja za zdravstvo kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), s izuzetkom Albanije koja izdvaja manje. Dok Kosovo troši 4,4 posto na zdravstvene usluge, prosjek u zemljama EU je 9,9 posto.
Izvor: IndexOnline/info-ks.net
Sve to stoji u Izvještaju Balkans Policy Research Group - BPRG, prema kojem su pacijenti izgubili povjerenje u javni sektor i usluge traže u inostranstvu ili u privatnim bolnicama u zemlji.
“Bolnice na Kosovu imaju 2,2 kreveta na 1000 stanovnika. Mnogo niža brojka od prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 5,3 kreveta na 1000 stanovnika. Samo 50 posto bolničkih kreveta je iskorišteno, što je daleko ispod optimalnog standarda od 85 posto iskorištenosti koji bi trebao biti cilj. Postoje najmanje 24 odjeljenja u regionalnim bolnicama i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti koji liječe manje od 1000 pacijenata, minimalni broj za učinkovito liječenje i upravljanje. Mnogi postojeći bolnički kapaciteti, tehnički ili ljudski, ostali su neiskorišteni zbog gubitka povjerenja pacijenata u javni sektor", navodi se u izvješću.
U izvještaju se također navodi da javni zdravstveni sektor na Kosovu ima problema s upravljanjem u pogledu pružanja usluga kao i nedostatak opreme.
“Pacijenti nemaju povjerenja u javni sektor, nedostaje opreme, problemi su u menadžmentu i svi regionalni centri nude iste usluge, umjesto da se specijaliziraju za neke usluge. To znači da postojeći kapaciteti liječnika i medicinskih sestara nisu iskorišteni u punom kapacitetu”, navodi se u izvještaju.
A pacijenti kažu da biraju privatne bolnice, jer im se tako nešto nameće.
Vera Berisha kaže da koliko god je išla u Kliničkom centru Kosova, bilo je nemoguće tamo se liječiti i da su bili prisiljeni privatno raditi analize, biopsiju i sve stvari, a na kraju su bili prisiljeni ići i u Skoplje, kako bi pronašli odgovarajući tretman.
“Za mnoge analize i fotografije i CT su nas uputili da ih radimo privatno, jer nam je rečeno da se ne rade na Kliničkom centru Kosova. Imali smo slučaj u porodici da osoba koja je bolovala od teške bolesti nije na vrijeme dijagnosticirana u javnim zdravstvenim ustanovama, sve dok nije bilo prekasno i bolest je jako uznapredovala. Tada smo bili prisiljeni potražiti liječenje u Skoplju, budući da Klinički centar Kosova, osim što nije radio CT, niti se dovoljno bavio pacijentom, zanemarujući slučaj, ali i liječenje”, rekla je.
Inače, u usporedbi sa zemljama regije i prosjekom EU, Kosovo najmanje izdvaja za zdravstvo kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), s izuzetkom Albanije koja izdvaja manje. Dok Kosovo troši 4,4 posto na zdravstvene usluge, prosjek u zemljama EU je 9,9 posto.
Izvor: IndexOnline/info-ks.net
