Situacija na sjeveru Kosova je, za razliku od ranije, ozbiljnija i može eskalirati usled dodatnih provokacija, kako od strane Beograda, tako i usled ruskog uticaja, rekla je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija u Vašingtonu.
Stradner kaže da bi NATO trebalo da upotrebi retoriku kojom će Srbiji, ali i Rusiji dati do znanja da "nije igračka". Prema njenim riječima, Rusija svojim potezima želi da isprovocira NATO.
"Rusija, da bi destabilizovala Zapad, ne mora da dogura tenkove u Vašington ili u Brisel, već je dovoljno da stvori nova žarišta, pa da se težina koncentracije potpuno prebaci u druge pravce. I ne radi se samo o Kosovu", navela je Stradner za RSE.
Rusiji, ocjenjuje Stradner, odgovara sukob na Balkanu, gdje vodi hibridni rat.
Ona ukazuje da Rusija nikada nije ulagala samo u jednu stranku ili jednu osobu, a isto se dogodilo i u Srbiji:
"Rusija utiče kako na aktuelnu vlast, na SNS (Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića), tako i na opoziciju, koja veoma često jasno izražava svoje ruske stavove."
Eskalacija sukoba je, prema njenim riječima, jedna od vojnih strategija Rusije kako bi se pozicionirala kao posrednik.
To se dešava i u slučaju Kosova, ocjenjuje Stradner:
"Ulazak Rusije kao posrednika, ni u jednom trenutku, neće biti prihvatljiv za Kosovo. Ali, ona želi da se uspostavi kao posrednik, da pokuša da riješi ovaj sukob zajedno sa Amerikom i Evropskom unijom, što se naravno neće desiti."
Ona naglašava da je takozvani francusko-njemački plan za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa težak za Srbiju i da ga Vučić neće prihvatiti.
RSE: Gospođo Stradner, posljednjih dana smo svjedoci porasta tenzija između Kosova i Srbije zbog situacije na sjeveru Kosova. U kojoj mjeri je po vama ova situacija opasna?
Stradner: Za razliku od prethodnih puta, vidim dosta veliku presiju Rusije, koja podriva konkretnu situaciju. Mislim takođe da u ovom momentu ipak ne treba ishitreno govoriti o ratu. Ali, mislim da je takođe veoma bitno videti ovu situaciju ozbiljnu, jer za razliku od prethodnih puta dok je bilo "eskalirati" da bi se "deeskaliralo" mislim da je potrebno sačekati kraj nedjelje i da vidimo kako će se sastanak sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropskom unijom (EU) i u kom smjeru odviti. Tako da neku tačniju prognozu možemo da imamo poslije četvrtka.
RSE: Posljednjih dana bilo je napada na pripadnike Eulexa i Policije Kosova. U stvari, jedan policajac je povređen vatrenim oružjem. Srbi su postavili barikade na nekoliko puteva na sjeveru, dok su izvesna lica viđena kako hodaju maskirani i naoružani. Koliko je realna mogućnost oružanog sukoba na sjeveru Kosova? Vidjeli smo i izjavu ruskog ambasadora u Srbiji koji kaže da je situacija na Kosovu veoma opasna i da može doći do sukoba.
Stradner: Upravo tako. Kao što sam rekla, ovo je mnogo veća eskalacija problema u odnosu na prethodne. Zbog toga treba posebno obratiti pažnju na sve ove detalje i slažem se sa ovim što ste rekli za ambasadora (Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko), koji je napomenuo svoje viđenje stvari i to je upravo ono što ja pokušavam da napomenem, da za razliku od prethodnih puta, ovako velike eskalacije nisu bile.
RSE: Ipak, nikada ranije nismo čuli ruskog ambasadora sa ovako konkretnim izjavama.
Stradner: Apsolutno. Kao neko ko prati ruske medije i ruski uticaj na Balkanu, ovakvu retoriku nisam čula ranije. Čak prethodnih puta su otvoreno govorili da je to samo provokacija, kako je to samo blefiranje i kako neće biti uopšte konflikta.
Ovog puta ruski Telegram se zaista usijao i na sve strane govori o mogućnosti sukoba. Interesantno je da to nisu samo obični trolovi i botovi (lažni profili, prim. aut.) već da su to, ako mogu da kažem, ozbiljni ruski kanali, uključujući Konstantina Malofejeva (ruskog oligarha), koji je izjavio da on stoji uz Srbiju, da on stoji uz Vučića, da se oni drže, da su tu Rusi i da je Kosovo Srbija. On je to otvoreno rekao. Da ne govorim o nekim drugim sajtovima koji su vezani za Vagner Grupu, koji otvoreno pozivaju na sukob. Takođe, govore o tome kako Srbija i srpske vlasti nisu dovoljno patriotski orijentisane i da bi trebalo mnogo oštrije da brane Kosovo. I to je upravo razlog zašto sam zabrinuta da ovo može da eskalira zbog dodatnih provokacija, kako iz Beograda, tako i zbog spoljnih uticaja.
RSE: Kosovske vlasti pojačale su prisustvo policije na sjeveru zemlje. Srbija to vidi kao pretnju srpskoj zajednici koja tamo živi. Srpske vlasti su navele da će tražiti od KFOR-a da vrati oko 1.000 pripadnika srpskih snaga na Kosovo. Šta zapravo znače ove inicijative koje dolaze iz Srbije?
Stradner: KFOR je prošli put rekao i NATO je otvoreno naveo da će u slučaju bilo kakvog sukoba reagovati. Ja mislim da je to korak u pravom smjeru i da ovog puta moraju da naprave apsolutno istu retoriku kako bi pokazali da NATO nije igračka. Jer to je upravo ono što Rusija hoće da pokaže - da kroz provokaciju izazove NATO i da pokaže da NATO blefira.
S druge strane, ovo što ste pomenuli o KFOR-u i o Srbiji koja traži da pošalje vojsku (na Kosovo), ne znam kako će KFOR odreagovati. Ali to nije toliko bitno koliko je bitno da predsjednik (Srbije Aleksandar) Vučić ima alibi pred svojim građanima i kaže "Ja sam dao sve, ja sam pokušao sve". Ova odluka Vučića da se stavi lopta u teren NATO-a, kako bi NATO reagovao i bio u defanzivi, a kako bi predsjednik Vučić imao alibi pred svojim narodom da kaže "Ja sam probao sve, ali nije uspjelo".
Ovu konkretnu situaciju moramo sagledati iz više uglova. Dakle, da vidimo koja se poruka šalje srpskom narodu, koja se šalje Zapadu a koja Rusiji. Trenutno, ako pogledate koje poruke idu iz Beograda, s jedne strane ide poruka "Ja pokušavam sve da uradim da bih sačuvao mir" a sa druge strane ide poruka "šaljemo vojsku". Tako da to su različite poruke za različite grupe.
RSE: Međutim, srpske vlasti su naglasile da kosovska strana pokušava da očisti sjever od Srba. Vlasti na Kosovu ocjenile su da je djelovanje Srbije usmjereno na destabilizaciju i faktičku podjelu države Kosovo i da te akcije imaju kao geopolitičku pozadinu ruski uticaj. Da li ove procjene imaju realnu osnovu?
Stradner: Vidjela sam šta su srpske novine objavile na ovu temu. Nisam bila iznenađena, jer je to upravo ta agresivna retorika koja traje nedjeljama, možda i mjesecima. Slažem se sa vama da ovde ima izuzetno puni ruskog uticaja. U međuvremenu, da bismo pronašli uzrok, moramo se zapitati zašto sukob na Balkanu odgovara Rusiji. S jedne strane, ako pogledate Rusiju, ona je koristila Kosovo kao presedan da opravda svoju intervenciju u Ukrajini. To je učinila ne samo jednom, već nekoliko puta, iz različitih razloga. Ali postoji nešto geopolitički što je mnogo važnije. S obzirom na to da Rusija gubi u Ukrajini jer su njene vojne sposobnosti sve slabije, to i nije toliko važno jer je njena vojna doktrina zasnovana na hibridnom ratu.
Rusija, da bi destabilizovala Zapad, ne mora da dogura tenkove u Vašington ili u Brisel, već je dovoljno da stvori nova žarišta, pa da se težina koncentracije potpuno prebaci u druge pravce. I ne radi se samo o Kosovu. Pogledajte šta se dešava sa Azerbejdžanom i Jermenijom, pogledajte postojeću krizu sa hranom u Africi i dodatnu destabilizaciju koja bi se mogla proširiti poput izbjegličke krize u Evropi. Pogledajte šta se dešava sa propagandom koja se odnosi na gas. Dakle, ovo je samo jedan dio mnogo veće strategije Moskve od one koja se odnosi samo na Kosovo. Treba ga posmatrati holistički. Da li će Moskva pomoći Srbiji – u smislu guranja tenkova do Beograda ili slanja dodatnog naoružanja – to u ovom momentu nije moguće.
Ali opet kažem da to nije ni bitno, jer je Rusija nedavno otvorila svoju propagandnu mašineriju, kao što je RT (Russia Today), otvorila je Sputnjik koji radi, postoji Vagner centar koji je otvoren. Dakle, sve to doprinosi jednom novom intenzitetu hibridnog rata na Balkanu. Da li će to biti ozbiljan sukob ili ne, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Ali sa sigurnošću mogu reći da je ovo nastavak ozbiljnog informacionog rata i hibridnog rata koji služi za destabilizaciju ostatka Evrope.
RSE: Da li ste primjetili da li postoji konkretan ruski uticaj na dešavanja na sjeveru Kosova?
Stradner: Apsolutno. Ako pogledate Vagnerovu grupu i kakve poruke šalju njihovi Telegram kanali, to je apsolutno jedan od dokaza njihovog informacionog rata. Da ne govorimo o njihovom centru u Nišu i aktivnostima koje tamo imaju. Takođe, da ne govorimo o isporukama oružja (u Srbiju) u proteklih par godina. Da ne govorimo kao što sam rekla - Malofejev je jasno rekao da drže i Srbi i Vučić i da će Rusija uraditi sve da pomogne. Dakle, dodatne tenzije koje oni pokreću, to jeste jedan veliki signal za destabilizaciju. Da ne govorimo o tome da je čak i ruski ambasador u Srbiji otvoreno rekao da je ovo korak ka oružanom sukobu.
RSE: Kakav je ruski uticaj na odnose unutar same vlasti u Srbiji i koliko se onda taj uticaj održava na regionalna dešavanja?
Stradner: Rusija nikada nije ulagala samo u jednu stranku ili u jednu osobu. To se dešava i u Srbiji. On utiče kako na aktuelnu vlast, na SNS (Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića), tako i na opoziciju, koja veoma često jasno izražava svoje ruske stavove. Vidite da je upravo (Aleksandar) Vulin izabran za direktora BIA (Bezbjednosno-informativne agencije Srbije). Da ne govorimo o njegovom odnosu sa Rusijom i dokumentima koje je dostavio (sekretaru Savjeta bezbednosti Rusije Nikoli) Patruševu, dovodeći opoziciju u Rusiji u veoma nezavidnu situaciju, prije nekoliko mjeseci.
Sve ovo govori koliko je ovo veliko i koliko dugo traje. Sada, zbog rata u Ukrajini, mnogi ljudi su počeli da obraćaju pažnju na ono što se dešava na Balkanu. Ali, ovo nije ništa novo. Ovo traje već godinama. Njihovo (rusko) ulaganja u medije, u energetski sektor, u sport, sve su ono što su uradili poslednjih godina – mogu da kažem slobodno od 2014. godine pa na dalje.
RSE: Možete li pojasniti, šta je Vulin dostavio Rusiji?
Stradner: Ruska opozicija je imala sastanak u Beogradu. Vulin je dostavio transkripte sa tog sastanka Patruševu kada se sastao sa njim. To je bilo prije par mjeseci.
RSE: Kremlj je preko portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove 12. decembra pozvao na diplomatsko rješenje tenzija na sjeveru Kosova. Međutim, Zaharova je rekla da će Moskva nastaviti da pomaže Beogradu, kako je rekla, da zaštiti legitimne nacionalne interese u vezi sa Kosovom. Da li mislite da postoji diplomatsko rješenje ako Moskva nastavi da pomaže Beogradu?
Stradner: Jedna od vojnih strategija Rusije je upravo eskalacija sukoba, kako bi se pozicionirala kao posrednik. To imamo prilike da vidimo u tamošnjem regionu. Za primjer možemo uzeti sukob između Azerbejdžana i Jermenije, kao jednu od strategija. Ulazak Rusije kao posrednika, ni u jednom trenutku, neće biti prihvatljiv za Kosovo. Ali, ona želi da se uspostavi kao posrednik, da pokuša da riješi ovaj sukob zajedno sa Amerikom i Evropskom unijom, što se naravno neće desiti. To neće biti prihvatljivo ni za Beograd. I (portparol Kremlja Dmitrij) Peskov je otvoreno rekao da Vučić nije tražio pomoć od Rusije.
RSE: Tenzije na sjeveru Kosova, ali i između Kosova i Srbije, jasno su porasle upravo u vrijeme kada je Evropska unija vlastima na Kosovu i Srbiji dostavila ažurirani tekst tzv. Francusko-njemačkog plana za normalizaciju odnosa. Da li vidite vezu između te dvije stvari?
Stradner: Ne mogu da nađem konkretan kauzalitet (uzročno-posljedičnu vezu prim. aut.) u tome i da li je francusko-njemački prijedlog konkretno doneo ovu situaciju. Ovu situaciju vidim kao kontinuirani proces, jer tako možemo da kažemo da je da je bilo i sa prethodnim predlogom. Svaki put pred sastanke EU ili SAD, desi se nešto što utiče na eskalaciju. Ali u svakom slučaju, čitala sam o konkretnom planu. Prilično je zanimljivo, jer kaže da Kosovo i Srbija treba da nađu rješenje isključivo mirnim putem i da se uzdrže od prijetnji i upotrebe nasilja.
To su prilično uopštene stvari, ali ono što je interesantno je vezano za ulazak (Kosova) u međunarodne organizacije. Naravno, u ovom trenutku Srbiji je to teško i neće prihvatiti, o čemu je govorio i predsednik Vučić. On je dodao i da Srbija ne bi bila dodatno ponižavana i primoravana da formalno prizna Kosovo. Ali, u tom trenutku je rekao i da se mora naći rješenje, jer je Srbija na evropskom putu. Moram da kažem da Srbija jeste na evropskom putu, ali nisam toliko sigurna da je sam ulazak u EU cilj, zato što aktuelnoj vlasti više odgovaraju grantovi i dodatna ekonomska pomoć Srbiji nego sam ulazak, zato što sam ulazak u EU bi podrazumijevao prilagođavanje instituciji vladavine prava. Jednostavno, u hibridnom režimu, kakva je sada trenutno Srbija, tako nešto ne bi bilo dovoljno.
Dozvolite mi da se vratim konkretno na temu francusko-njemačkog plana. Vidjećemo kako će se situacija razvijati poslije sastanka sa EU. Ali, ne vjerujem da će za Srbiju tako lako biti prihvatljivo da podrži pun ulazak Kosova u međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, jer bi to u ovom trenutku značilo priznanje Kosova. To ne odgovara ni Srbiji ni Rusiji.
Evropska unija mora da razumije da se Srbiji moraju postaviti neke granice. Da li će to biti manje finansijske pomoći ili druge dodatne mjere. Srbija još nije uvela sankcije Rusiji. Dakle, nije dovoljno da EU samo pokrene takav plan i misli da će to pitanje biti riješeno. Da podsjetimo, prije nekoliko nedjelja (šef diplomatije EU Josep) Borell je otvoreno rekao da se nada da je ovo kraj intenzivnih situacija između Kosova i Srbije. Nije prošlo ni nekoliko nedjelja i evo već smo na ivici, kako je rekao ruski ambasador, na ivici konflikta.
"Rusija, da bi destabilizovala Zapad, ne mora da dogura tenkove u Vašington ili u Brisel, već je dovoljno da stvori nova žarišta, pa da se težina koncentracije potpuno prebaci u druge pravce. I ne radi se samo o Kosovu", navela je Stradner za RSE.
Rusiji, ocjenjuje Stradner, odgovara sukob na Balkanu, gdje vodi hibridni rat.
Ona ukazuje da Rusija nikada nije ulagala samo u jednu stranku ili jednu osobu, a isto se dogodilo i u Srbiji:
"Rusija utiče kako na aktuelnu vlast, na SNS (Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića), tako i na opoziciju, koja veoma često jasno izražava svoje ruske stavove."
Eskalacija sukoba je, prema njenim riječima, jedna od vojnih strategija Rusije kako bi se pozicionirala kao posrednik.
To se dešava i u slučaju Kosova, ocjenjuje Stradner:
"Ulazak Rusije kao posrednika, ni u jednom trenutku, neće biti prihvatljiv za Kosovo. Ali, ona želi da se uspostavi kao posrednik, da pokuša da riješi ovaj sukob zajedno sa Amerikom i Evropskom unijom, što se naravno neće desiti."
Ona naglašava da je takozvani francusko-njemački plan za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa težak za Srbiju i da ga Vučić neće prihvatiti.
Najveća eskalacija situacije
RSE: Gospođo Stradner, posljednjih dana smo svjedoci porasta tenzija između Kosova i Srbije zbog situacije na sjeveru Kosova. U kojoj mjeri je po vama ova situacija opasna?
Stradner: Za razliku od prethodnih puta, vidim dosta veliku presiju Rusije, koja podriva konkretnu situaciju. Mislim takođe da u ovom momentu ipak ne treba ishitreno govoriti o ratu. Ali, mislim da je takođe veoma bitno videti ovu situaciju ozbiljnu, jer za razliku od prethodnih puta dok je bilo "eskalirati" da bi se "deeskaliralo" mislim da je potrebno sačekati kraj nedjelje i da vidimo kako će se sastanak sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropskom unijom (EU) i u kom smjeru odviti. Tako da neku tačniju prognozu možemo da imamo poslije četvrtka.
RSE: Posljednjih dana bilo je napada na pripadnike Eulexa i Policije Kosova. U stvari, jedan policajac je povređen vatrenim oružjem. Srbi su postavili barikade na nekoliko puteva na sjeveru, dok su izvesna lica viđena kako hodaju maskirani i naoružani. Koliko je realna mogućnost oružanog sukoba na sjeveru Kosova? Vidjeli smo i izjavu ruskog ambasadora u Srbiji koji kaže da je situacija na Kosovu veoma opasna i da može doći do sukoba.
Stradner: Upravo tako. Kao što sam rekla, ovo je mnogo veća eskalacija problema u odnosu na prethodne. Zbog toga treba posebno obratiti pažnju na sve ove detalje i slažem se sa ovim što ste rekli za ambasadora (Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko), koji je napomenuo svoje viđenje stvari i to je upravo ono što ja pokušavam da napomenem, da za razliku od prethodnih puta, ovako velike eskalacije nisu bile.
RSE: Ipak, nikada ranije nismo čuli ruskog ambasadora sa ovako konkretnim izjavama.
Stradner: Apsolutno. Kao neko ko prati ruske medije i ruski uticaj na Balkanu, ovakvu retoriku nisam čula ranije. Čak prethodnih puta su otvoreno govorili da je to samo provokacija, kako je to samo blefiranje i kako neće biti uopšte konflikta.
Ovog puta ruski Telegram se zaista usijao i na sve strane govori o mogućnosti sukoba. Interesantno je da to nisu samo obični trolovi i botovi (lažni profili, prim. aut.) već da su to, ako mogu da kažem, ozbiljni ruski kanali, uključujući Konstantina Malofejeva (ruskog oligarha), koji je izjavio da on stoji uz Srbiju, da on stoji uz Vučića, da se oni drže, da su tu Rusi i da je Kosovo Srbija. On je to otvoreno rekao. Da ne govorim o nekim drugim sajtovima koji su vezani za Vagner Grupu, koji otvoreno pozivaju na sukob. Takođe, govore o tome kako Srbija i srpske vlasti nisu dovoljno patriotski orijentisane i da bi trebalo mnogo oštrije da brane Kosovo. I to je upravo razlog zašto sam zabrinuta da ovo može da eskalira zbog dodatnih provokacija, kako iz Beograda, tako i zbog spoljnih uticaja.
'NATO nije igračka'
RSE: Kosovske vlasti pojačale su prisustvo policije na sjeveru zemlje. Srbija to vidi kao pretnju srpskoj zajednici koja tamo živi. Srpske vlasti su navele da će tražiti od KFOR-a da vrati oko 1.000 pripadnika srpskih snaga na Kosovo. Šta zapravo znače ove inicijative koje dolaze iz Srbije?
Stradner: KFOR je prošli put rekao i NATO je otvoreno naveo da će u slučaju bilo kakvog sukoba reagovati. Ja mislim da je to korak u pravom smjeru i da ovog puta moraju da naprave apsolutno istu retoriku kako bi pokazali da NATO nije igračka. Jer to je upravo ono što Rusija hoće da pokaže - da kroz provokaciju izazove NATO i da pokaže da NATO blefira.
S druge strane, ovo što ste pomenuli o KFOR-u i o Srbiji koja traži da pošalje vojsku (na Kosovo), ne znam kako će KFOR odreagovati. Ali to nije toliko bitno koliko je bitno da predsjednik (Srbije Aleksandar) Vučić ima alibi pred svojim građanima i kaže "Ja sam dao sve, ja sam pokušao sve". Ova odluka Vučića da se stavi lopta u teren NATO-a, kako bi NATO reagovao i bio u defanzivi, a kako bi predsjednik Vučić imao alibi pred svojim narodom da kaže "Ja sam probao sve, ali nije uspjelo".
Ovu konkretnu situaciju moramo sagledati iz više uglova. Dakle, da vidimo koja se poruka šalje srpskom narodu, koja se šalje Zapadu a koja Rusiji. Trenutno, ako pogledate koje poruke idu iz Beograda, s jedne strane ide poruka "Ja pokušavam sve da uradim da bih sačuvao mir" a sa druge strane ide poruka "šaljemo vojsku". Tako da to su različite poruke za različite grupe.
Rusiji odgovara stvaranje novih žarišta
RSE: Međutim, srpske vlasti su naglasile da kosovska strana pokušava da očisti sjever od Srba. Vlasti na Kosovu ocjenile su da je djelovanje Srbije usmjereno na destabilizaciju i faktičku podjelu države Kosovo i da te akcije imaju kao geopolitičku pozadinu ruski uticaj. Da li ove procjene imaju realnu osnovu?
Stradner: Vidjela sam šta su srpske novine objavile na ovu temu. Nisam bila iznenađena, jer je to upravo ta agresivna retorika koja traje nedjeljama, možda i mjesecima. Slažem se sa vama da ovde ima izuzetno puni ruskog uticaja. U međuvremenu, da bismo pronašli uzrok, moramo se zapitati zašto sukob na Balkanu odgovara Rusiji. S jedne strane, ako pogledate Rusiju, ona je koristila Kosovo kao presedan da opravda svoju intervenciju u Ukrajini. To je učinila ne samo jednom, već nekoliko puta, iz različitih razloga. Ali postoji nešto geopolitički što je mnogo važnije. S obzirom na to da Rusija gubi u Ukrajini jer su njene vojne sposobnosti sve slabije, to i nije toliko važno jer je njena vojna doktrina zasnovana na hibridnom ratu.
Rusija, da bi destabilizovala Zapad, ne mora da dogura tenkove u Vašington ili u Brisel, već je dovoljno da stvori nova žarišta, pa da se težina koncentracije potpuno prebaci u druge pravce. I ne radi se samo o Kosovu. Pogledajte šta se dešava sa Azerbejdžanom i Jermenijom, pogledajte postojeću krizu sa hranom u Africi i dodatnu destabilizaciju koja bi se mogla proširiti poput izbjegličke krize u Evropi. Pogledajte šta se dešava sa propagandom koja se odnosi na gas. Dakle, ovo je samo jedan dio mnogo veće strategije Moskve od one koja se odnosi samo na Kosovo. Treba ga posmatrati holistički. Da li će Moskva pomoći Srbiji – u smislu guranja tenkova do Beograda ili slanja dodatnog naoružanja – to u ovom momentu nije moguće.
Ali opet kažem da to nije ni bitno, jer je Rusija nedavno otvorila svoju propagandnu mašineriju, kao što je RT (Russia Today), otvorila je Sputnjik koji radi, postoji Vagner centar koji je otvoren. Dakle, sve to doprinosi jednom novom intenzitetu hibridnog rata na Balkanu. Da li će to biti ozbiljan sukob ili ne, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Ali sa sigurnošću mogu reći da je ovo nastavak ozbiljnog informacionog rata i hibridnog rata koji služi za destabilizaciju ostatka Evrope.
Konkretno rusko prisustvo na sjeveru Kosova
RSE: Da li ste primjetili da li postoji konkretan ruski uticaj na dešavanja na sjeveru Kosova?
Stradner: Apsolutno. Ako pogledate Vagnerovu grupu i kakve poruke šalju njihovi Telegram kanali, to je apsolutno jedan od dokaza njihovog informacionog rata. Da ne govorimo o njihovom centru u Nišu i aktivnostima koje tamo imaju. Takođe, da ne govorimo o isporukama oružja (u Srbiju) u proteklih par godina. Da ne govorimo kao što sam rekla - Malofejev je jasno rekao da drže i Srbi i Vučić i da će Rusija uraditi sve da pomogne. Dakle, dodatne tenzije koje oni pokreću, to jeste jedan veliki signal za destabilizaciju. Da ne govorimo o tome da je čak i ruski ambasador u Srbiji otvoreno rekao da je ovo korak ka oružanom sukobu.
Rusija sa uticajem na srpsku vlast i opoziciju
RSE: Kakav je ruski uticaj na odnose unutar same vlasti u Srbiji i koliko se onda taj uticaj održava na regionalna dešavanja?
Stradner: Rusija nikada nije ulagala samo u jednu stranku ili u jednu osobu. To se dešava i u Srbiji. On utiče kako na aktuelnu vlast, na SNS (Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića), tako i na opoziciju, koja veoma često jasno izražava svoje ruske stavove. Vidite da je upravo (Aleksandar) Vulin izabran za direktora BIA (Bezbjednosno-informativne agencije Srbije). Da ne govorimo o njegovom odnosu sa Rusijom i dokumentima koje je dostavio (sekretaru Savjeta bezbednosti Rusije Nikoli) Patruševu, dovodeći opoziciju u Rusiji u veoma nezavidnu situaciju, prije nekoliko mjeseci.
Sve ovo govori koliko je ovo veliko i koliko dugo traje. Sada, zbog rata u Ukrajini, mnogi ljudi su počeli da obraćaju pažnju na ono što se dešava na Balkanu. Ali, ovo nije ništa novo. Ovo traje već godinama. Njihovo (rusko) ulaganja u medije, u energetski sektor, u sport, sve su ono što su uradili poslednjih godina – mogu da kažem slobodno od 2014. godine pa na dalje.
RSE: Možete li pojasniti, šta je Vulin dostavio Rusiji?
Stradner: Ruska opozicija je imala sastanak u Beogradu. Vulin je dostavio transkripte sa tog sastanka Patruševu kada se sastao sa njim. To je bilo prije par mjeseci.
Rusija želi ulogu posrednika
RSE: Kremlj je preko portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove 12. decembra pozvao na diplomatsko rješenje tenzija na sjeveru Kosova. Međutim, Zaharova je rekla da će Moskva nastaviti da pomaže Beogradu, kako je rekla, da zaštiti legitimne nacionalne interese u vezi sa Kosovom. Da li mislite da postoji diplomatsko rješenje ako Moskva nastavi da pomaže Beogradu?
Stradner: Jedna od vojnih strategija Rusije je upravo eskalacija sukoba, kako bi se pozicionirala kao posrednik. To imamo prilike da vidimo u tamošnjem regionu. Za primjer možemo uzeti sukob između Azerbejdžana i Jermenije, kao jednu od strategija. Ulazak Rusije kao posrednika, ni u jednom trenutku, neće biti prihvatljiv za Kosovo. Ali, ona želi da se uspostavi kao posrednik, da pokuša da riješi ovaj sukob zajedno sa Amerikom i Evropskom unijom, što se naravno neće desiti. To neće biti prihvatljivo ni za Beograd. I (portparol Kremlja Dmitrij) Peskov je otvoreno rekao da Vučić nije tražio pomoć od Rusije.
Hoće li Srbija prihvatiti francusko-njemački prijedlog?
RSE: Tenzije na sjeveru Kosova, ali i između Kosova i Srbije, jasno su porasle upravo u vrijeme kada je Evropska unija vlastima na Kosovu i Srbiji dostavila ažurirani tekst tzv. Francusko-njemačkog plana za normalizaciju odnosa. Da li vidite vezu između te dvije stvari?
Stradner: Ne mogu da nađem konkretan kauzalitet (uzročno-posljedičnu vezu prim. aut.) u tome i da li je francusko-njemački prijedlog konkretno doneo ovu situaciju. Ovu situaciju vidim kao kontinuirani proces, jer tako možemo da kažemo da je da je bilo i sa prethodnim predlogom. Svaki put pred sastanke EU ili SAD, desi se nešto što utiče na eskalaciju. Ali u svakom slučaju, čitala sam o konkretnom planu. Prilično je zanimljivo, jer kaže da Kosovo i Srbija treba da nađu rješenje isključivo mirnim putem i da se uzdrže od prijetnji i upotrebe nasilja.
To su prilično uopštene stvari, ali ono što je interesantno je vezano za ulazak (Kosova) u međunarodne organizacije. Naravno, u ovom trenutku Srbiji je to teško i neće prihvatiti, o čemu je govorio i predsednik Vučić. On je dodao i da Srbija ne bi bila dodatno ponižavana i primoravana da formalno prizna Kosovo. Ali, u tom trenutku je rekao i da se mora naći rješenje, jer je Srbija na evropskom putu. Moram da kažem da Srbija jeste na evropskom putu, ali nisam toliko sigurna da je sam ulazak u EU cilj, zato što aktuelnoj vlasti više odgovaraju grantovi i dodatna ekonomska pomoć Srbiji nego sam ulazak, zato što sam ulazak u EU bi podrazumijevao prilagođavanje instituciji vladavine prava. Jednostavno, u hibridnom režimu, kakva je sada trenutno Srbija, tako nešto ne bi bilo dovoljno.
Dozvolite mi da se vratim konkretno na temu francusko-njemačkog plana. Vidjećemo kako će se situacija razvijati poslije sastanka sa EU. Ali, ne vjerujem da će za Srbiju tako lako biti prihvatljivo da podrži pun ulazak Kosova u međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, jer bi to u ovom trenutku značilo priznanje Kosova. To ne odgovara ni Srbiji ni Rusiji.
Evropska unija mora da razumije da se Srbiji moraju postaviti neke granice. Da li će to biti manje finansijske pomoći ili druge dodatne mjere. Srbija još nije uvela sankcije Rusiji. Dakle, nije dovoljno da EU samo pokrene takav plan i misli da će to pitanje biti riješeno. Da podsjetimo, prije nekoliko nedjelja (šef diplomatije EU Josep) Borell je otvoreno rekao da se nada da je ovo kraj intenzivnih situacija između Kosova i Srbije. Nije prošlo ni nekoliko nedjelja i evo već smo na ivici, kako je rekao ruski ambasador, na ivici konflikta.
