Sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri ocijenio je, povodom izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da neće biti priznanja Kosovo dok se on nalazi na mjestu predsjednika Srbije, da je razumljivo da je Vučiću teško da pronađe odgovarajuću kreativnu definiciju situacije.
Muhaxhiri je za Kosovo onlini rekao da nije dobra ideja na Balkanu koristiti riječ nikada u kontekstu velikih geostrateških i geopolitičkih dešavanja.
"Ogroman politički značaj našeg regiona znači da postoje i mnoge međunarodne institucije koje donose odluke u bliskoj saradnji sa domaćim akterima", izjavio je Muhaxhiri.
Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije se nalazi u situaciji u kojoj mora da balansira između pritiska međunarodnih sila i volje građana Srbije.
"Razumljivo je da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću veoma teško da pronađe odgovarajuću kreativnu definiciju situacije. On mora politički i retorički da balansira između objektivne realnosti, velikih globalnih pritisaka i nepromjenjenih očekivanja velikog procenta srpskog stanovništva u pogledu Kosova", dodao je Muhaxhiri.
Analitičar je naglasio da put Srbije ka Evropskoj uniji zavisi od odnosa sa Kosovom.
"Put Srbije ka EU u određenim aspektima zavisi od njenog suočavanja sa kosovskom realnošću – posebno od Poglavlja 35: 'Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova'. Najmoćnije države EU, kao što su Njemačka, Francuska, Italija, ukupno 23 od 28 država članica EU, priznaju Kosovo kao nezavisnu državu, pa stoga ne mogu u potpunosti da podrže evropske integracije Srbije ako i ona nastavlja da smatra Kosovo svojim ustavnim dijelom", poručio je Muhaxhiri.
Kako je dodao, ako Vučić, kako tvrdi, nikada neće priznati nezavisnost Kosova, onda se u dijalogu može razgovarati o "indirektnom priznanju".
"Najveće historijsko dostignuće dijaloga između Kosova i Srbije biće pronalaženje najprikladnije, obostrano prihvatljive verzije priznanja. Ako direktno priznanje Kosova nije prihvatljiva opcija za predshednika Vučića, onda se može razgovarati o indirektnom priznanju, da Srbija sama po sebi ne priznaje nezavisnost Kosova, ali da priznaje postojanje države Kosovo kao takve", zaključio je Muhaxhiri.
"Ogroman politički značaj našeg regiona znači da postoje i mnoge međunarodne institucije koje donose odluke u bliskoj saradnji sa domaćim akterima", izjavio je Muhaxhiri.
Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije se nalazi u situaciji u kojoj mora da balansira između pritiska međunarodnih sila i volje građana Srbije.
"Razumljivo je da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću veoma teško da pronađe odgovarajuću kreativnu definiciju situacije. On mora politički i retorički da balansira između objektivne realnosti, velikih globalnih pritisaka i nepromjenjenih očekivanja velikog procenta srpskog stanovništva u pogledu Kosova", dodao je Muhaxhiri.
Analitičar je naglasio da put Srbije ka Evropskoj uniji zavisi od odnosa sa Kosovom.
"Put Srbije ka EU u određenim aspektima zavisi od njenog suočavanja sa kosovskom realnošću – posebno od Poglavlja 35: 'Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova'. Najmoćnije države EU, kao što su Njemačka, Francuska, Italija, ukupno 23 od 28 država članica EU, priznaju Kosovo kao nezavisnu državu, pa stoga ne mogu u potpunosti da podrže evropske integracije Srbije ako i ona nastavlja da smatra Kosovo svojim ustavnim dijelom", poručio je Muhaxhiri.
Kako je dodao, ako Vučić, kako tvrdi, nikada neće priznati nezavisnost Kosova, onda se u dijalogu može razgovarati o "indirektnom priznanju".
"Najveće historijsko dostignuće dijaloga između Kosova i Srbije biće pronalaženje najprikladnije, obostrano prihvatljive verzije priznanja. Ako direktno priznanje Kosova nije prihvatljiva opcija za predshednika Vučića, onda se može razgovarati o indirektnom priznanju, da Srbija sama po sebi ne priznaje nezavisnost Kosova, ali da priznaje postojanje države Kosovo kao takve", zaključio je Muhaxhiri.
