Pristup zvaničnog Beograda prema Srbima koji žive u opštinama na sjeveru Kosova i onima koji žive u većinski srpskim opštinama južno od rijeke Ibar, na prvi pogled djeluje isto i razlike se ne primjećuju, kaže Svetislav Vasić, penzioner iz Gračanice, u blizini Prištine.
Ali, prema njegovim riječima, više privilegija uživaju Srbi koji žive na sjeveru Kosova i u opštini Sjeverna Mitrovica.
"Prvo, imaju slobodu, imaju posao, imaju sve. Postoje privilegije. Možete se zaposliti, možete naći posao tamo. Ćerka mog sina je završila fakultet, ali ovdje nije mogla naći posao. Otišla je tamo [u Sjevernu Mitrovicu] i odmah našla posao", kaže Vasić.
Jovan Milošević, građanin Sjeverne Mitrovice, ocjenjuje da zvanični Beograd prema Srbima koji žive na sjevernoj strani Ibra nije isti kao prema onima koji žive u opštinama na južnoj strani.
"Mislim da se odnos Srbije prema Srbima južno i sjeverno od Ibra razlikuje, u tom domenu što se pokušava da se sjeverno od Ibra pomogne više i uspostavi neka vrsta mini autonomije na sjeveru, što je, po meni, u budućnosti nemoguće na jugu", navodi on.
Vlada Srbije svake godine izdvaja sredstva za Kosovo. Iz budžeta za 2022. godinu izdvojila je 96,1 milion eura. Od ovog iznosa najveći dio dobija Kancelarija za Kosovo ove vlade: 68,3 miliona eura.
Srbi su 'marginalizovani' južno od rijeke Ibar
O odnosu zvaničnog Beograda prema Srbima na jugu i sjeveru rijeke Ibar 22. jula je održana debata u Medija centru u Čaglavici.
Na panelu su učestvovali uglavnom predstavnici stranaka kosovskih Srba, koji trenutno nisu dio vlade na Kosovu.
Iz Srpske liste, koja je dominantna stranka kosovskih Srba, niko se nije odazvao pozivu Medija centra u Čaglavici da učestvuje u debati.
Aleksandar Jablanović iz Leposavića, većinski naseljenog Srbima na sjeveru Kosova, koji predvodi Partiju kosovskih Srba, rekao je da su, sa političkog aspekta, svi Srbi koji žive na Kosovu marginalizovani.
"Ali mislim da su Srbi koji žive na jugu Kosova mnogo marginalizovaniji od Srba koji žive na sjeveru – prije svega u ekonomskom smislu. Svi su politički marginalizovani, uključujući i sjever. Što se tiče Srba na jugu Kosova, Beograd ih vidi kao dio našeg naroda koji nije dovoljno organizovan, podjeljen čak i u teritorijalnom pogledu. Ali, s druge strane, ni ja nisam istraživao bilo kakvu energiju naših ljudi, prije svega na južnoj strani Ibra, da ih aktivnije uključim, da odlučuju o svojoj sudbini, a ne o tuđoj. Mada, nije bolje ni na sjeveru", rekao je Jablanović.
'Novac ide milionerima'
Aleksandar Arsenijević, predsjednik Građanske inicijative "Srpski opstanak" iz Sjeverne Mitrovice, istakao je da obični građani Srbije na sjeveru Kosova, međutim, ne dobijaju većinu sredstava koja Srbija izdvaja za Kosovo. Prema njegovim riječima, taj novac ide milionerima.
"Iz budžeta Srbije za svaku godinu zvanično se izdvaja od 750 do 800 miliona eura za Kosovo. Taj novac nismo vidjeli, jer [naprotiv], samo u proteklih deset godina svako od nas [građana], osim infrastrukturnih projekata i svega što se radi, trebao je imati od 100.000 eura do džepa", rekao je Arsenijević, dodajući da se to nije dogodilo.
Određene investicije, posebno poljoprivredne alate, daju se pojedinim ljudima oko čeka odlučuju lokalni rukovodioci, uz uslov da građani potpišu da su prihvatili takve alate, ali čija je cijena iznad njihove vrijednosti.
'Pritisak' na Srbe u Kosovskim bezbjednosnim snagama
Da zvanični Beograd i lokalni srpski političari na Kosovu, koji imaju podršku srpskih vlasti, tretiraju Srbe koji žive na južnoj strani Ibra drugačije od onih koji žive na sjeveru zemlje, smatra Nenad Rašić, predsjednik Demokratske napredne stranke. To je, kaže, otkriveno i kroz pritisak na srpske pripadnike Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS).
"Bilo je oko 50 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga, koji su radili nekoliko godina. Većina ih je bila iz Kosovskog Pomoravlja i tamo su radili za zalogaj hljeba. Svi su bili pod nevjerovatnim pritiskom."
"Međutim, zadnjih 45 [Srba] koji su tamo bili zaposleni, upravo sa sjevera – negdje 2018. i 2019. godine – dio su njihovog sistema. Za njih nije bilo problema, jer su tamo došli po preporuci onih na vlasti", rekao je Rašić.
Svi panelisti su se složili da je većina lokalnih srpskih političara na vlasti, koji pripadaju Srpskoj listi, trenutno koncentrisana na sjevernom dijelu Kosova, gdje, prema njihovim riječima, mogu nesmetano da djeluju.
Srbi na sjeveru, 'instrument' Beograda
Ali zašto se ove situacije dešavaju više na sjeveru nego na jugu Kosova?
Jablanović je ocjenio da se to dešava zato što je na sjeveru Kosova uspostavljen specifičan način života, koji je nezavisniji od događaja koji se dešavaju na južnoj obali rijeke Ibar.
"Na sjeveru još imamo neke instrumente koji nam omogućavaju da živimo u skladu sa nekim našim željama i slobodama, kako ih vidimo i doživljavamo. To što ne koristimo sve one elemente koje imamo na raspolaganju, to se često dešava jer nas Vlada Srbije ubeđuje, jer nas koristi politički, u neke druge svrhe koje nemaju veze sa Srbima na Kosovu i sa Kosovom", rekao je Jablanović.
On je dodao da Srbija, nerijetko kada se suoči sa nekim teškim temama u razgovorima koje vodi sa Evropskom unijom za integraciju, podiže tenzije na sjeveru Kosova, tako da evropska strana čini ustupke.
Rašić je ocjenio da zvanični Beograd najlakše manipuliše Srbima na sjeveru Kosova, jer je tamo, kako je rekao, teritorija kompaktna. U tom kontekstu, prema njegovim riječima, Beograd koristi Srbe sa sjevera Kosova da pokaže "neku vrstu moći da blokira određene procese".
"One [beogradske vlasti] žele da pokažu da imaju načina da osporavaju suverenitet Kosova na cijeloj teritoriji. Oni znaju da to može izazvati snažnu reakciju druge strane. Dakle, oni to više koriste u vezi sa sporazumima, nego što žele da koriste za bilo kakvu korist tamošnjih građana", rekao je Rašić.
Arsenijević je rekao da ovakav pristup zvaničnog Beograda vidi kao način da se kontrolišu građani Srbije na sjeveru Kosova.
"Godinama se govorilo da će doći do podjele [Kosova]. U svijesti građana već postoji pomisao da će do podjele doći, a mi na sjeveru Kosova više ne moramo da brinemo, jer mi smo zapravo Srbija", rekao je Arsenijević i dodao da je to samo obmana državljani Srbije i način da se obezbjedi poslušnost onog dijela građana Srbije na sjeveru Kosova koji su desničarski orijentisani.
Panelisti su uputili i kritike aktuelnoj Vladi Kosova koja, prema njihovim riječima, izbjegava da riješava probleme građana Srbije uopšte na Kosovu, ostavljajući prostor kosovskim Srbima da zauzmu uglavnom suprotan stav prema samoj vlasti i institucijama Kosova.
"Prvo, imaju slobodu, imaju posao, imaju sve. Postoje privilegije. Možete se zaposliti, možete naći posao tamo. Ćerka mog sina je završila fakultet, ali ovdje nije mogla naći posao. Otišla je tamo [u Sjevernu Mitrovicu] i odmah našla posao", kaže Vasić.
Jovan Milošević, građanin Sjeverne Mitrovice, ocjenjuje da zvanični Beograd prema Srbima koji žive na sjevernoj strani Ibra nije isti kao prema onima koji žive u opštinama na južnoj strani.
"Mislim da se odnos Srbije prema Srbima južno i sjeverno od Ibra razlikuje, u tom domenu što se pokušava da se sjeverno od Ibra pomogne više i uspostavi neka vrsta mini autonomije na sjeveru, što je, po meni, u budućnosti nemoguće na jugu", navodi on.
Vlada Srbije svake godine izdvaja sredstva za Kosovo. Iz budžeta za 2022. godinu izdvojila je 96,1 milion eura. Od ovog iznosa najveći dio dobija Kancelarija za Kosovo ove vlade: 68,3 miliona eura.
Srbi su 'marginalizovani' južno od rijeke Ibar
O odnosu zvaničnog Beograda prema Srbima na jugu i sjeveru rijeke Ibar 22. jula je održana debata u Medija centru u Čaglavici.
Na panelu su učestvovali uglavnom predstavnici stranaka kosovskih Srba, koji trenutno nisu dio vlade na Kosovu.
Iz Srpske liste, koja je dominantna stranka kosovskih Srba, niko se nije odazvao pozivu Medija centra u Čaglavici da učestvuje u debati.
Aleksandar Jablanović iz Leposavića, većinski naseljenog Srbima na sjeveru Kosova, koji predvodi Partiju kosovskih Srba, rekao je da su, sa političkog aspekta, svi Srbi koji žive na Kosovu marginalizovani.
"Ali mislim da su Srbi koji žive na jugu Kosova mnogo marginalizovaniji od Srba koji žive na sjeveru – prije svega u ekonomskom smislu. Svi su politički marginalizovani, uključujući i sjever. Što se tiče Srba na jugu Kosova, Beograd ih vidi kao dio našeg naroda koji nije dovoljno organizovan, podjeljen čak i u teritorijalnom pogledu. Ali, s druge strane, ni ja nisam istraživao bilo kakvu energiju naših ljudi, prije svega na južnoj strani Ibra, da ih aktivnije uključim, da odlučuju o svojoj sudbini, a ne o tuđoj. Mada, nije bolje ni na sjeveru", rekao je Jablanović.
'Novac ide milionerima'
Aleksandar Arsenijević, predsjednik Građanske inicijative "Srpski opstanak" iz Sjeverne Mitrovice, istakao je da obični građani Srbije na sjeveru Kosova, međutim, ne dobijaju većinu sredstava koja Srbija izdvaja za Kosovo. Prema njegovim riječima, taj novac ide milionerima.
"Iz budžeta Srbije za svaku godinu zvanično se izdvaja od 750 do 800 miliona eura za Kosovo. Taj novac nismo vidjeli, jer [naprotiv], samo u proteklih deset godina svako od nas [građana], osim infrastrukturnih projekata i svega što se radi, trebao je imati od 100.000 eura do džepa", rekao je Arsenijević, dodajući da se to nije dogodilo.
Određene investicije, posebno poljoprivredne alate, daju se pojedinim ljudima oko čeka odlučuju lokalni rukovodioci, uz uslov da građani potpišu da su prihvatili takve alate, ali čija je cijena iznad njihove vrijednosti.
'Pritisak' na Srbe u Kosovskim bezbjednosnim snagama
Da zvanični Beograd i lokalni srpski političari na Kosovu, koji imaju podršku srpskih vlasti, tretiraju Srbe koji žive na južnoj strani Ibra drugačije od onih koji žive na sjeveru zemlje, smatra Nenad Rašić, predsjednik Demokratske napredne stranke. To je, kaže, otkriveno i kroz pritisak na srpske pripadnike Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS).
"Bilo je oko 50 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga, koji su radili nekoliko godina. Većina ih je bila iz Kosovskog Pomoravlja i tamo su radili za zalogaj hljeba. Svi su bili pod nevjerovatnim pritiskom."
"Međutim, zadnjih 45 [Srba] koji su tamo bili zaposleni, upravo sa sjevera – negdje 2018. i 2019. godine – dio su njihovog sistema. Za njih nije bilo problema, jer su tamo došli po preporuci onih na vlasti", rekao je Rašić.
Svi panelisti su se složili da je većina lokalnih srpskih političara na vlasti, koji pripadaju Srpskoj listi, trenutno koncentrisana na sjevernom dijelu Kosova, gdje, prema njihovim riječima, mogu nesmetano da djeluju.
Srbi na sjeveru, 'instrument' Beograda
Ali zašto se ove situacije dešavaju više na sjeveru nego na jugu Kosova?
Jablanović je ocjenio da se to dešava zato što je na sjeveru Kosova uspostavljen specifičan način života, koji je nezavisniji od događaja koji se dešavaju na južnoj obali rijeke Ibar.
"Na sjeveru još imamo neke instrumente koji nam omogućavaju da živimo u skladu sa nekim našim željama i slobodama, kako ih vidimo i doživljavamo. To što ne koristimo sve one elemente koje imamo na raspolaganju, to se često dešava jer nas Vlada Srbije ubeđuje, jer nas koristi politički, u neke druge svrhe koje nemaju veze sa Srbima na Kosovu i sa Kosovom", rekao je Jablanović.
On je dodao da Srbija, nerijetko kada se suoči sa nekim teškim temama u razgovorima koje vodi sa Evropskom unijom za integraciju, podiže tenzije na sjeveru Kosova, tako da evropska strana čini ustupke.
Rašić je ocjenio da zvanični Beograd najlakše manipuliše Srbima na sjeveru Kosova, jer je tamo, kako je rekao, teritorija kompaktna. U tom kontekstu, prema njegovim riječima, Beograd koristi Srbe sa sjevera Kosova da pokaže "neku vrstu moći da blokira određene procese".
"One [beogradske vlasti] žele da pokažu da imaju načina da osporavaju suverenitet Kosova na cijeloj teritoriji. Oni znaju da to može izazvati snažnu reakciju druge strane. Dakle, oni to više koriste u vezi sa sporazumima, nego što žele da koriste za bilo kakvu korist tamošnjih građana", rekao je Rašić.
Arsenijević je rekao da ovakav pristup zvaničnog Beograda vidi kao način da se kontrolišu građani Srbije na sjeveru Kosova.
"Godinama se govorilo da će doći do podjele [Kosova]. U svijesti građana već postoji pomisao da će do podjele doći, a mi na sjeveru Kosova više ne moramo da brinemo, jer mi smo zapravo Srbija", rekao je Arsenijević i dodao da je to samo obmana državljani Srbije i način da se obezbjedi poslušnost onog dijela građana Srbije na sjeveru Kosova koji su desničarski orijentisani.
Panelisti su uputili i kritike aktuelnoj Vladi Kosova koja, prema njihovim riječima, izbjegava da riješava probleme građana Srbije uopšte na Kosovu, ostavljajući prostor kosovskim Srbima da zauzmu uglavnom suprotan stav prema samoj vlasti i institucijama Kosova.
