"Pomozite nam!". Ovo su riječi zdravstvenog radnika u jednoj od četiri opština sa srpskom većinom na sjeveru Kosova. Tom sektoru, ali i ostalim institucijama koje Srbija finansira na sjeveru Kosova, ove nedjelje je stigla "usmena opomena" da u narednom periodu ne mogu da koriste svoje godišnje odmore.
Kao razlog je navedena "politička situacija".
"Svi smo u čudu", navodi sagovornik Radija Slobodna Evropa (RSE).
"Ljudi su platili ljetnje aranžmane u hiljadama eura", dodaje.
Identitet radnika poznat je redakciji RSE, ali insistira na anonimnost zbog straha da ne ugrozi svoje radno mjesto.
"Izričito je bilo na sastanku načelnika i glavnih medicinskih sestara da su strogo zabranjeni godišnji odmori. U slučaju da neki načelnik odobri svom radniku (odmor), biće momentalno smenjen", kaže drugi sagovornik RSE-a, takođe iz oblasti zdravstva.
Bijes ne kriju ni radnici drugih sektora, kao što je obrazovanje. Oni su takođe molili za anonimnost.
"Direktor nam je rekao da nema odmora do daljnjeg i da smo dužni da se javljamo na posao, bez obrazloženja. Navodno, to je naredba Ministarstva prosvete. Nemoćni smo. Pomiješali su se i strah i bijes i ljutnja", navodi radnik iz obrazovanog sistema.
"Ko je izdao to naređenje? Jel' država? Jel' proglašena vanredna situacija? Ovo nije normalno. Tri godine nismo makli nigdje, i sad zabrana. Ko zabranjuje i zašto?", pita se još jedan zaposleni u srpskom sistemu na Kosovu i dodaje da su svi "kivni i bijesni".
"Od rođenja po protestima, barikadama, bojnom polju... I moja djeca imaju pravo na more, na radost, na ljeto. Ništa me više ne veže za ovo Kosovo. Ogadili su mi ga", dodaje on.
Do nastale situacije je došlo nakon što je Vlada Kosova 29. juna uvela Srbiji recipročne mjere oko ličnih dokumenata, kao i odluku o preregistraciji automobila sa oznakama gradova na Kosovu koje izdaju organi Srbije – na RKS (Republika Kosovo) tablice.
Te tablice, koje su se uglavnom koristile na sjeveru Kosova, zvanično Kosovo godinama je smatralo ilegalnim, ali nije reagovala kao posljednjeg puta.
Na tu odluku oštro je reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz navode da su ga predstavnici Srpske liste obavjestili da više neće trpeti nikave “prijetnje”.
"Cilj je da se protjeraju Srbi, naročito sa sjevera Kosova i Metohije, da se napravi jedna nova 'Oluja'", rekao je on i dodao da Beograd to neće dozvoliti.
Direktor Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Petar Petković je ocjenio da premijer Kosova Albin Kurti "priprema početak velikog sukoba i napad na Srbe krajem septembra".
Nakon toga, uslijedila je zabrana korišćenja godišnjih odmora za sve koji dobijaju plate iz srpskog budžeta na sjeveru Kosova.
RSE nije uspio da dobije odgovor nadležnih na sjeveru Kosova oko zabrane godišnjih odmora zbog političke situacije.
Načelnik školske uprave Ivan Zaporožac i direktor Kliničko-bolničkog centra Zlatan Elek 1. jula nisu odgovarali ni na pozive ni na poruke.
Odgovor RSE nije stigao ni iz Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, Ministarstva obrazovanja i zdravlja Vlade Srbije.
Vlasnik turističke agencije Holiday plus iz Sjeverne Mitrovice Nenad Stojaković potvrđuje za RSE da veliki broj ljudi zove da otkaže aranžmane u posljednjem trenutku.
"Veliki je problem kako će se vratiti novac. Više od 100 ljudi je (zatražilo otkazivanje odmora)", kaže Stojaković.
Kao primjer navodi da je jedna porodica trebala 30. juna da putuje u Egipat, ali da su u posljednjem trenutku otkazali.
"Izgubili su hotel koji su platili u februaru. Čime da nadoknadite taj novac?" navodi vlasnik turističke agencije Holiday plus.
Objašnjava da su već pretrpeli gubitke zbog pandemije korona virusa i ponavlja da je sada nastao veliki problem zbog naglog otkazivanja godišnjih odmora.
Veliki broj Srba na Kosovu je zaposlen u institucijama Srbije, odnosno njihova egzistencija zavisi od plata koje obezbjeđuje Beograd.
Iz bužeta Srbije za 2021. godinu za Kosovo je izdvojeno oko 91,8 miliona eura, a većina od tog iznosa, oko 67,7 miliona eura, ide Kancelariji za Kosovo.
Sredstva za Kosovo ne izdvajaju se samo preko vladine Kancelarije već i preko određenih ministarstava.
Zaposlenima u srpskim institucijama nerijetko je radna obaveza bila da izađu na proteste zbog političke situacije ili na barikade, pa čak i na kosovske izbore kada su uglavnom trebali da podrže Srpsku listu, vodeću srpsku političku partiju na Kosovu.
Primjera radi, septembra 2021. godine su imali "radnu obavezu" da na smjenu prisustvuju blokadi graničnih prijelaza Jarinje i Brnjak. Tada su morali da se zatvaraju i ugostiteljski objekati kako bi što veći broj ljudi otišao na barikade.
Lokalno stanovništvo iz opština na sjeveru je prošle godine dvije nedjelje držalo u blokadi granične prijelaze zbog odluke Vlade Kosova da Srbiji uvede recipročne mjere oko registarskih tablica.
Sa mještanima su na barikadama sve vrijeme bili i predstavnici Srpske liste, vodeće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. Potom su dvije strane postigle dogovor o deeskalaciji situacije i privremeni dogovor o tablicama, prema kome se belim stikerima prelepljuju državni simboli.
Međunarodne i domaće organizacije godinama unazad ukazuju da se Srbi na Kosovu zastrašuju i da se zbog toga većina plaši javno da govori o političkim stavovima.
Tako nešto je pokazalo i istraživanje "Analiza trendova" nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice.
Ova organizacija šest godina unazad radi to istraživanje, koje ima za cilj da prati stavove srpske zajednice na Kosovu o pitanjima iz različitih sfera života.
U izvještaju za 2021. godinu se navodi da je 70 odsto ispitanika u opštinama sa srpskom većinom na Kosovu reklo da se "ne osjeća slobodno da javno iznosi političke stavove".
Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv, ocjenjuje da je veliki procenat onih koji se ne osjećaju slobodno jer "svakodnevno trpe pritisak".
"Usljed toga dolazi do autocenzure i autoblokade da se javno progovori o nekim stavovima, odnosno o posljedicama koje neke politike imaju", kaže.
Dodaje da je nedostatak slobode govora izuzetno štetan za srpsku zajednicu na Kosovu koja je već "iznurena i izmučena u posljednjih 20 godina".
"Ovakvo stanje je zaista nedopustivo i da je ta sloboda govora tekovina našeg društva u cjelini", podvlači Milićević.
Smatra da na unapređenju slobode govora među srpskom zajednicom na Kosovu treba da rade političari, ali cjelokupno društvo.
U međuvremenu, sagovornik Radio Slobodna Evropa sa početka priče poručuje:
"Uništavaju nam živote."
"Svi smo u čudu", navodi sagovornik Radija Slobodna Evropa (RSE).
"Ljudi su platili ljetnje aranžmane u hiljadama eura", dodaje.
Identitet radnika poznat je redakciji RSE, ali insistira na anonimnost zbog straha da ne ugrozi svoje radno mjesto.
"Izričito je bilo na sastanku načelnika i glavnih medicinskih sestara da su strogo zabranjeni godišnji odmori. U slučaju da neki načelnik odobri svom radniku (odmor), biće momentalno smenjen", kaže drugi sagovornik RSE-a, takođe iz oblasti zdravstva.
Prosvetari bez raspusta
Bijes ne kriju ni radnici drugih sektora, kao što je obrazovanje. Oni su takođe molili za anonimnost.
"Direktor nam je rekao da nema odmora do daljnjeg i da smo dužni da se javljamo na posao, bez obrazloženja. Navodno, to je naredba Ministarstva prosvete. Nemoćni smo. Pomiješali su se i strah i bijes i ljutnja", navodi radnik iz obrazovanog sistema.
"Ko je izdao to naređenje? Jel' država? Jel' proglašena vanredna situacija? Ovo nije normalno. Tri godine nismo makli nigdje, i sad zabrana. Ko zabranjuje i zašto?", pita se još jedan zaposleni u srpskom sistemu na Kosovu i dodaje da su svi "kivni i bijesni".
"Od rođenja po protestima, barikadama, bojnom polju... I moja djeca imaju pravo na more, na radost, na ljeto. Ništa me više ne veže za ovo Kosovo. Ogadili su mi ga", dodaje on.
Do nastale situacije je došlo nakon što je Vlada Kosova 29. juna uvela Srbiji recipročne mjere oko ličnih dokumenata, kao i odluku o preregistraciji automobila sa oznakama gradova na Kosovu koje izdaju organi Srbije – na RKS (Republika Kosovo) tablice.
Te tablice, koje su se uglavnom koristile na sjeveru Kosova, zvanično Kosovo godinama je smatralo ilegalnim, ali nije reagovala kao posljednjeg puta.
Reakcije u Srbiji
Na tu odluku oštro je reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz navode da su ga predstavnici Srpske liste obavjestili da više neće trpeti nikave “prijetnje”.
"Cilj je da se protjeraju Srbi, naročito sa sjevera Kosova i Metohije, da se napravi jedna nova 'Oluja'", rekao je on i dodao da Beograd to neće dozvoliti.
Direktor Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije Petar Petković je ocjenio da premijer Kosova Albin Kurti "priprema početak velikog sukoba i napad na Srbe krajem septembra".
Nakon toga, uslijedila je zabrana korišćenja godišnjih odmora za sve koji dobijaju plate iz srpskog budžeta na sjeveru Kosova.
Nadležni ćute
RSE nije uspio da dobije odgovor nadležnih na sjeveru Kosova oko zabrane godišnjih odmora zbog političke situacije.
Načelnik školske uprave Ivan Zaporožac i direktor Kliničko-bolničkog centra Zlatan Elek 1. jula nisu odgovarali ni na pozive ni na poruke.
Odgovor RSE nije stigao ni iz Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, Ministarstva obrazovanja i zdravlja Vlade Srbije.
Šta kažu u turističkim agencijama?
Vlasnik turističke agencije Holiday plus iz Sjeverne Mitrovice Nenad Stojaković potvrđuje za RSE da veliki broj ljudi zove da otkaže aranžmane u posljednjem trenutku.
"Veliki je problem kako će se vratiti novac. Više od 100 ljudi je (zatražilo otkazivanje odmora)", kaže Stojaković.
Kao primjer navodi da je jedna porodica trebala 30. juna da putuje u Egipat, ali da su u posljednjem trenutku otkazali.
"Izgubili su hotel koji su platili u februaru. Čime da nadoknadite taj novac?" navodi vlasnik turističke agencije Holiday plus.
Objašnjava da su već pretrpeli gubitke zbog pandemije korona virusa i ponavlja da je sada nastao veliki problem zbog naglog otkazivanja godišnjih odmora.
Veliki broj Srba na Kosovu je zaposlen u institucijama Srbije, odnosno njihova egzistencija zavisi od plata koje obezbjeđuje Beograd.
Iz bužeta Srbije za 2021. godinu za Kosovo je izdvojeno oko 91,8 miliona eura, a većina od tog iznosa, oko 67,7 miliona eura, ide Kancelariji za Kosovo.
Sredstva za Kosovo ne izdvajaju se samo preko vladine Kancelarije već i preko određenih ministarstava.
'Radne obaveze' u raznim oblastima
Zaposlenima u srpskim institucijama nerijetko je radna obaveza bila da izađu na proteste zbog političke situacije ili na barikade, pa čak i na kosovske izbore kada su uglavnom trebali da podrže Srpsku listu, vodeću srpsku političku partiju na Kosovu.
Primjera radi, septembra 2021. godine su imali "radnu obavezu" da na smjenu prisustvuju blokadi graničnih prijelaza Jarinje i Brnjak. Tada su morali da se zatvaraju i ugostiteljski objekati kako bi što veći broj ljudi otišao na barikade.
Lokalno stanovništvo iz opština na sjeveru je prošle godine dvije nedjelje držalo u blokadi granične prijelaze zbog odluke Vlade Kosova da Srbiji uvede recipročne mjere oko registarskih tablica.
Sa mještanima su na barikadama sve vrijeme bili i predstavnici Srpske liste, vodeće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. Potom su dvije strane postigle dogovor o deeskalaciji situacije i privremeni dogovor o tablicama, prema kome se belim stikerima prelepljuju državni simboli.
Upozorenja o zastrašivanju
Međunarodne i domaće organizacije godinama unazad ukazuju da se Srbi na Kosovu zastrašuju i da se zbog toga većina plaši javno da govori o političkim stavovima.
Tako nešto je pokazalo i istraživanje "Analiza trendova" nevladine organizacije Aktiv iz Sjeverne Mitrovice.
Ova organizacija šest godina unazad radi to istraživanje, koje ima za cilj da prati stavove srpske zajednice na Kosovu o pitanjima iz različitih sfera života.
U izvještaju za 2021. godinu se navodi da je 70 odsto ispitanika u opštinama sa srpskom većinom na Kosovu reklo da se "ne osjeća slobodno da javno iznosi političke stavove".
Miodrag Milićević, izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv, ocjenjuje da je veliki procenat onih koji se ne osjećaju slobodno jer "svakodnevno trpe pritisak".
"Usljed toga dolazi do autocenzure i autoblokade da se javno progovori o nekim stavovima, odnosno o posljedicama koje neke politike imaju", kaže.
Dodaje da je nedostatak slobode govora izuzetno štetan za srpsku zajednicu na Kosovu koja je već "iznurena i izmučena u posljednjih 20 godina".
"Ovakvo stanje je zaista nedopustivo i da je ta sloboda govora tekovina našeg društva u cjelini", podvlači Milićević.
Smatra da na unapređenju slobode govora među srpskom zajednicom na Kosovu treba da rade političari, ali cjelokupno društvo.
U međuvremenu, sagovornik Radio Slobodna Evropa sa početka priče poručuje:
"Uništavaju nam živote."
