Institut GAP objavio je danas novi izvještaj na temu „Uticaj rata u Ukrajini na privredu Kosova“.
Rat u Ukrajini izazvao je značajan skok cijena robe. Rusija i Ukrajina su među najvećim svjetskim izvoznicima određenih glavnih roba, kao što su pšenica, kukuruz, gas, nafta, biljno ulje i đubriva, gdje zajedno čine 10 do 40% svjetskog izvoza tih proizvoda.
Evropa se posebno oslanja na Rusiju za snabdjevanje gasom sa 44% godišnjeg uvoza; ugalj 54%; i nafta od 26%. Slično tome, zalihe pšenice širom svijeta su male i nedovoljne da zamjene zalihe iz Rusije zbog smanjenih žetvi u 2021-2022, u zemljama poput Kanade ili Sjedinjenih Država, ali i zbog tendencija zemalja poput Argentine da ograniče količinu uvoza pšenice kako bi se zaštitile od domaće inflacije.
Sve ovo ukazuje na značajan rast cijena robe tokom 2022. godine, uz očekivanje da će se održati u srednjem roku.
Kosovo je neto uvoznik električne energije, ulja, pšenice, kukuruza, biljnog ulja. Kretanja na međunarodnim tržištima se direktno odražavaju na ekonomiju Kosovo.
Iako Kosovo ima visok stepen energetske nezavisnosti, prošle godine je došlo do značajnog povećanja uvoza i potražnje, sa troškovima od oko 155 miliona eura. Podaci Carine Kosova o potrošnji nafte, u posljednje dvije godine, pokazuju da se potražnja za naftom na Kosovu nije promenila, iako postoji značajno povećanje cijene.
Dakle, uprkos velikom porastu cijena nafte na Kosovu, potražnja ostaje izuzetno visoka.
Takođe, na ekonomiju Kosova utiče i povećanje uvoznih cijena prehrambenih proizvoda i sirovina.
U svijetlu trenutne situacije, Institut GAP preporučuje da politika vlade bude takva da ne stimuliše potražnju za ovim proizvodima.
U ovom trenutku, smanjenje stopa poreza na lični dohodak za sve građane i podrška inicijativama kao što je povlačenje 30% štednje iz Kosovskog fonda za penzionu štednju može da proizvede negativne efekte na privredu.
Važno je da Vlada sa prihodima prikupljenim izvan plana, kao rezultat visokih cijena, dodatno podrži najugroženije grupe u društvu koje su u riziku od pada u siromaštvo, kao što su građani koji imaju koristi od šeme socijalne pomoći, one koji mogu izgubiti poslove itd.
Poljoprivredne subvencije i smanjenje stopa akcize na naftu za poljoprivrednike na Kosovu tokom 2022. godine, izgledaju kao adekvatne mjere za pokrivanje rizika da poljoprivrednici ne povećaju proizvodnju ovih useva ove godine, i takva podrška treba da se održi dok se cijene ne normalizuju.
Pored toga, energetski akteri bi trebalo da razmotre izbor strategije hedžinga za električnu energiju ove godine, imajući u vidu indikacije za visoke uvozne cijene električne energije čak i u srednjem roku.
Izvor: GAP Institute/Kossev
Evropa se posebno oslanja na Rusiju za snabdjevanje gasom sa 44% godišnjeg uvoza; ugalj 54%; i nafta od 26%. Slično tome, zalihe pšenice širom svijeta su male i nedovoljne da zamjene zalihe iz Rusije zbog smanjenih žetvi u 2021-2022, u zemljama poput Kanade ili Sjedinjenih Država, ali i zbog tendencija zemalja poput Argentine da ograniče količinu uvoza pšenice kako bi se zaštitile od domaće inflacije.
Sve ovo ukazuje na značajan rast cijena robe tokom 2022. godine, uz očekivanje da će se održati u srednjem roku.
Kosovo je neto uvoznik električne energije, ulja, pšenice, kukuruza, biljnog ulja. Kretanja na međunarodnim tržištima se direktno odražavaju na ekonomiju Kosovo.
Iako Kosovo ima visok stepen energetske nezavisnosti, prošle godine je došlo do značajnog povećanja uvoza i potražnje, sa troškovima od oko 155 miliona eura. Podaci Carine Kosova o potrošnji nafte, u posljednje dvije godine, pokazuju da se potražnja za naftom na Kosovu nije promenila, iako postoji značajno povećanje cijene.
Dakle, uprkos velikom porastu cijena nafte na Kosovu, potražnja ostaje izuzetno visoka.
Takođe, na ekonomiju Kosova utiče i povećanje uvoznih cijena prehrambenih proizvoda i sirovina.
U svijetlu trenutne situacije, Institut GAP preporučuje da politika vlade bude takva da ne stimuliše potražnju za ovim proizvodima.
U ovom trenutku, smanjenje stopa poreza na lični dohodak za sve građane i podrška inicijativama kao što je povlačenje 30% štednje iz Kosovskog fonda za penzionu štednju može da proizvede negativne efekte na privredu.
Važno je da Vlada sa prihodima prikupljenim izvan plana, kao rezultat visokih cijena, dodatno podrži najugroženije grupe u društvu koje su u riziku od pada u siromaštvo, kao što su građani koji imaju koristi od šeme socijalne pomoći, one koji mogu izgubiti poslove itd.
Poljoprivredne subvencije i smanjenje stopa akcize na naftu za poljoprivrednike na Kosovu tokom 2022. godine, izgledaju kao adekvatne mjere za pokrivanje rizika da poljoprivrednici ne povećaju proizvodnju ovih useva ove godine, i takva podrška treba da se održi dok se cijene ne normalizuju.
Pored toga, energetski akteri bi trebalo da razmotre izbor strategije hedžinga za električnu energiju ove godine, imajući u vidu indikacije za visoke uvozne cijene električne energije čak i u srednjem roku.
Izvor: GAP Institute/Kossev
