Ekonomski stručnjaci smatraju da Vlada Kosova treba da podstakne domaću proizvodnju, a ne da dijeli jednokratne novčane pomoći, dok građani kažu da je svaka pomoć dobrodošla.
Zaposleni u privatnom sektoru, čije plate nisu veće od 1.000 eura, imaju mogućnost da apliciraju za 100 eura pomoći Vlade Kosova do 20. maja, dok su zaposleni u javnom sktoru, penzioneri i korisnici socijalnih primanja već dobili finansijsku pomoć. Takođe, u toku je i apliciranje studenata za dobijanje podrške od po 100 eura.
Mještani Gračanice iz redova srpske zajednice kažu da će im ova pomoć dobrodoći zato što su sve životne namirnice poskupjele.
“Sada nam je svaka pomoć preko potrebna”;
“Aplicirala sam za 100 eura i doprineće našem kućnom budžetu”;
“Mala pomoć koja je dobrodošla”, kažu za Radio Kosovo 2 neki od mještana Gračanice.
Sa druge strane, Selatin Kaçaniku, direktor nevladine organizacije “Konzumatori” koja se bavi zaštitom potrošača Kosova, smatra da je ideja Vlade oko pružanja finansijske pomoći bila dobra, ali da je realizacija iste loša.
Kaçaniku napominje da 100 eura ne iznosi ni trećinu potrošačke korpe jedne porodice na Kosovu i dodaje da bi bilo bolje da je Vlada taj kapital uložila u otvaranje novih radnih mjesta.
“Podsticanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta bila bi bolja injekcija, nego finansijska pomoć. Nakon mjesec dana mi ćemo opet morati da pružamo ruke prema Vladi koja igra ulogu Deda Mraza”, smatra on.
Prema njegovim riječima, novac koji Vlada Kosova daje kako bi se ublažila ekonomska kriza, zapravo je novac samih građana koji plaćaju poreze i akcize.
“Mi smo glavni, mi punimo državnu kasu, mi sami sebi pomažemo”, zaključuje on.
I ekonomista Safet Gërxhaliu napominje da se od jednokratne pomoći ne može očekivati razvoj, niti ublažavanje ekonomske krize.
“Paralelno sa socijalnom politikom mora da se radi na pronalaženju dugoročnog rješenja. Ovim novcem će biti kupljena roba, a kupovinom robe dolazi do inflacije i ta inflacija proguta vrijednost i značaj ove pomoći. Mora se naći alternativa, kako ojačati privatni i javni sektor”, navodi Gërxhaliu.
On ne podržava ni povlačenje sredstava iz penzionog fonda TRUST jer, kako kaže, to bi mogla da postane praksa svake Vlade u narednom periodu kada naiđu ekonomske poteškoće.
Inače, poslanici iz redova opozicione Demokratske partije Kosova podneli su zahtjev Skupštini Kosova da se građanima omogući do 30 odsto povlačenja sredstava iz TRUST-a.
“Ne postoji veća kletva nego da imamo i siromaštvo i starost. Mi nemamo zakon za penzioni fond tako da je ovaj penzioni fond, TRUST, jedina sigurnost”, napominje Safet Gërxhaliu.
Mještani Gračanice iz redova srpske zajednice kažu da će im ova pomoć dobrodoći zato što su sve životne namirnice poskupjele.
“Sada nam je svaka pomoć preko potrebna”;
“Aplicirala sam za 100 eura i doprineće našem kućnom budžetu”;
“Mala pomoć koja je dobrodošla”, kažu za Radio Kosovo 2 neki od mještana Gračanice.
Sa druge strane, Selatin Kaçaniku, direktor nevladine organizacije “Konzumatori” koja se bavi zaštitom potrošača Kosova, smatra da je ideja Vlade oko pružanja finansijske pomoći bila dobra, ali da je realizacija iste loša.
Kaçaniku napominje da 100 eura ne iznosi ni trećinu potrošačke korpe jedne porodice na Kosovu i dodaje da bi bilo bolje da je Vlada taj kapital uložila u otvaranje novih radnih mjesta.
“Podsticanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta bila bi bolja injekcija, nego finansijska pomoć. Nakon mjesec dana mi ćemo opet morati da pružamo ruke prema Vladi koja igra ulogu Deda Mraza”, smatra on.
Prema njegovim riječima, novac koji Vlada Kosova daje kako bi se ublažila ekonomska kriza, zapravo je novac samih građana koji plaćaju poreze i akcize.
“Mi smo glavni, mi punimo državnu kasu, mi sami sebi pomažemo”, zaključuje on.
I ekonomista Safet Gërxhaliu napominje da se od jednokratne pomoći ne može očekivati razvoj, niti ublažavanje ekonomske krize.
“Paralelno sa socijalnom politikom mora da se radi na pronalaženju dugoročnog rješenja. Ovim novcem će biti kupljena roba, a kupovinom robe dolazi do inflacije i ta inflacija proguta vrijednost i značaj ove pomoći. Mora se naći alternativa, kako ojačati privatni i javni sektor”, navodi Gërxhaliu.
On ne podržava ni povlačenje sredstava iz penzionog fonda TRUST jer, kako kaže, to bi mogla da postane praksa svake Vlade u narednom periodu kada naiđu ekonomske poteškoće.
Inače, poslanici iz redova opozicione Demokratske partije Kosova podneli su zahtjev Skupštini Kosova da se građanima omogući do 30 odsto povlačenja sredstava iz TRUST-a.
“Ne postoji veća kletva nego da imamo i siromaštvo i starost. Mi nemamo zakon za penzioni fond tako da je ovaj penzioni fond, TRUST, jedina sigurnost”, napominje Safet Gërxhaliu.
