Kosovo još nije uskladilo praksu očuvanja duhovnog kulturnog nasljeđa sa kriterijumima Uneska, a glavni problem je činjenica da se duhovno kulturno nasljeđe ne shvata previše ozbiljno kada je riječ o "zaštiti", piše Koha.
U tekstu se postavlja pitanje kako zaštiti duhovno kulturno nasljeđe ako je to zakonska obaveza institucije, odnosno Ministarstva kulture, omladine i sporta.
Navodi se da Ministarstvo može sačiniti, u skladu sa međunarodnim standardima i konvencijama Uneska, tri liste za duhovno kulturno nasleđe: reprezentativnu listu duhovnog kulturnog nasljeđa Kosova, listu duhovnog kulturnog nasljeđa kojoj je potrebno hitno očuvanje i listu programa, najbolji projekti i aktivnosti za očuvanje duhovne kulturne baštine.
Gdje se nalazi Kosovo u kontekstu poštovanja Unesko?
Nažalost, Kosovo još uvijek nije uskladilo praksu očuvanja duhovnog kulturnog nasljeđa sa kriterijumima Unesko, koji su u tom pogledu utemeljeni i održivi kriterijumi. Unesko može biti kritikovan zbog mnogih opštih aspekata, a kamoli njegovog odnosa sa Kosovom, ali u slučaju duhovnog kulturnog nasljeđa izabrani su neki principi koji se mogu i treba da se uzmu u obzir. Kosovo ima samo jednu kategorizaciju kulturnog nasljeđa na privremenoj i stalnoj listi.
Kosovo je 2015. godine navelo pet “aktiva” (plisi, filigrani, zurle, ep o Krešnjicima i okarina) pod privremenom zaštitom, više da bi se dala vidljivost, ali bez ikakve dublje rasprave o tretmanu duhovnog kulturnog nasljeđa. Ni za njihovu vrijednost nije bilo opravdanja.
Čak su i pogrešno zaštićeni, jer se ne zna da li je zaštićen zanat plisi ili plisi kao simbol, ili svi plisi koji postoje na Kosovu. Ali, ovo je druga priča.
Međutim, obogaćivanje liste je nastavljeno tokom godina. Ministarstvo kluture, omladine i sporta je takođe investiralo u dokumentovanje i promovisanje duhovnog kulturnog nasljeđa, kako kroz ulaganja u projekte svojih podređenih institucija, tako i kroz saradnju sa pojedincima, grupama i zajednicama.
Glavni problem je činjenica da se duhovno kulturno nasljeđe ne shvata previše ozbiljno kada je riječ o "zaštiti". Bilo je slučajeva da je "imovina" uvrštena u listu zaštite bez ikakve posebne dokumentacije, osnovanog obrazloženja i bez filtriranja profesionalaca u toj oblasti.
Ministarstvo kulture, omladine i sporta može sačiniti, u skladu sa međunarodnim standardima i konvencijama Unesko, tri liste za duhovno kulturno nasljeđe: reprezentativnu listu duhovnog kulturnog nasljeđa Kosova, listu duhovnog kulturnog nasljeđa kojoj je potrebno hitno očuvanje i listu programa, najbolji projekti i aktivnosti za očuvanje duhovne kulturne baštine.
Reprezentativna lista uključuje duhovno kulturno nasljeđe koje predstavlja vrijednosti naroda Kosova, uključujući različite zajednice. Na listi kojoj je potrebno hitno očuvanje nalazi se duhovno kulturno nasljeđe koje treba dokumentovati, revitalizirati, promovisati. Ovoj listi se može dati prioritet u subvencijama. Lista najboljih programa, praksi i aktivnosti postaje primjer kako dalje. Može se dogoditi da duhovno kulturno nasljeđe kome je hitno potrebno očuvanje danas, nakon deset godina, postane najbolja praksa, kao primjer koji treba slediti.
To zakonsko razdvajanje duhovnog kulturnog nasljeđa bi pomoglo da duhovno kulturno nasljeđe bude prioritet za razmatranje i tumačenje, kako za Kosovo tako i za akademsku zajednicu i civilno društvo, jer je Kosovo zaostalo u proširenom, uporednom i objektivnom tumačenju kulturnog nasljeđa, piše Koha.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Navodi se da Ministarstvo može sačiniti, u skladu sa međunarodnim standardima i konvencijama Uneska, tri liste za duhovno kulturno nasleđe: reprezentativnu listu duhovnog kulturnog nasljeđa Kosova, listu duhovnog kulturnog nasljeđa kojoj je potrebno hitno očuvanje i listu programa, najbolji projekti i aktivnosti za očuvanje duhovne kulturne baštine.
Gdje se nalazi Kosovo u kontekstu poštovanja Unesko?
Nažalost, Kosovo još uvijek nije uskladilo praksu očuvanja duhovnog kulturnog nasljeđa sa kriterijumima Unesko, koji su u tom pogledu utemeljeni i održivi kriterijumi. Unesko može biti kritikovan zbog mnogih opštih aspekata, a kamoli njegovog odnosa sa Kosovom, ali u slučaju duhovnog kulturnog nasljeđa izabrani su neki principi koji se mogu i treba da se uzmu u obzir. Kosovo ima samo jednu kategorizaciju kulturnog nasljeđa na privremenoj i stalnoj listi.
Kosovo je 2015. godine navelo pet “aktiva” (plisi, filigrani, zurle, ep o Krešnjicima i okarina) pod privremenom zaštitom, više da bi se dala vidljivost, ali bez ikakve dublje rasprave o tretmanu duhovnog kulturnog nasljeđa. Ni za njihovu vrijednost nije bilo opravdanja.
Čak su i pogrešno zaštićeni, jer se ne zna da li je zaštićen zanat plisi ili plisi kao simbol, ili svi plisi koji postoje na Kosovu. Ali, ovo je druga priča.
Međutim, obogaćivanje liste je nastavljeno tokom godina. Ministarstvo kluture, omladine i sporta je takođe investiralo u dokumentovanje i promovisanje duhovnog kulturnog nasljeđa, kako kroz ulaganja u projekte svojih podređenih institucija, tako i kroz saradnju sa pojedincima, grupama i zajednicama.
Glavni problem je činjenica da se duhovno kulturno nasljeđe ne shvata previše ozbiljno kada je riječ o "zaštiti". Bilo je slučajeva da je "imovina" uvrštena u listu zaštite bez ikakve posebne dokumentacije, osnovanog obrazloženja i bez filtriranja profesionalaca u toj oblasti.
Kako Kosovo može da djeluje?
Ministarstvo kulture, omladine i sporta može sačiniti, u skladu sa međunarodnim standardima i konvencijama Unesko, tri liste za duhovno kulturno nasljeđe: reprezentativnu listu duhovnog kulturnog nasljeđa Kosova, listu duhovnog kulturnog nasljeđa kojoj je potrebno hitno očuvanje i listu programa, najbolji projekti i aktivnosti za očuvanje duhovne kulturne baštine.
Reprezentativna lista uključuje duhovno kulturno nasljeđe koje predstavlja vrijednosti naroda Kosova, uključujući različite zajednice. Na listi kojoj je potrebno hitno očuvanje nalazi se duhovno kulturno nasljeđe koje treba dokumentovati, revitalizirati, promovisati. Ovoj listi se može dati prioritet u subvencijama. Lista najboljih programa, praksi i aktivnosti postaje primjer kako dalje. Može se dogoditi da duhovno kulturno nasljeđe kome je hitno potrebno očuvanje danas, nakon deset godina, postane najbolja praksa, kao primjer koji treba slediti.
To zakonsko razdvajanje duhovnog kulturnog nasljeđa bi pomoglo da duhovno kulturno nasljeđe bude prioritet za razmatranje i tumačenje, kako za Kosovo tako i za akademsku zajednicu i civilno društvo, jer je Kosovo zaostalo u proširenom, uporednom i objektivnom tumačenju kulturnog nasljeđa, piše Koha.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
