Epilog 26. januara

Žalbe političkih subjekata i kandidata koji su se žalili Izbornom panelu za žalbe i predstavke (IPŽP) do utorka 26. januara moraće da dobiju svoj epilog, a iz tog odbora poručuju da će se truditi da konačne odluke o žalbama donese i prije propisanog roka, piše Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku.

Centralnoj izbornoj komisiji stiglo je ukupno devet žalbi, 23. januara, a prema važećim zakonima, od tog trenutka IPŽP ima rok od 72 sata da saopšti da li će te žalbe i biti usvojene.

Na osnovu zakona na snazi, IPŽP se sastoji od deset članova, uključujući predsjedavajućeg, koji je sudija Vrhovnog suda Kosova, a ostali članovi su sudije Apelacionog suda i Osnovnih sudova Kosova.

IPŽP se može sastajati na odvojenim sednicama sa najmanje tri člana, ali za pitanja od posebnog značaja predsjedavajući može osnovati panel koji se sastoji od devet članova ove institucije. Odluke se donose većinom glasova.

Zakon jasno precizira da su odluke IPŽP obavezujuće za CIK.

Kakve se odluke mogu očekivati?

Albert Krasniqi iz organizacije „Demokratija Plus“ kaže za Radio Slobodna Evropa da je hipotetično znati tačno šta će odlučiti ova nezavisna institucija, ali očekuje da će žalbe stranaka i kandidata biti djelimično odobrene.

"IPŽP može da zatraži od CIK da ovjeri ove političke subjekte kao kandidaturu svih onih koji nemaju problema sa zakonom, odnosno onih koji u posljednje tri godine nisu osuđivani, samo zato jer su i drugi kandidati sa liste imali takva uvjerenja o presudi. To bi bilo nepravedno“, rekao je Krasniqi.

Kaže da su politički subjekti prekoračili rok za izmjenu ili zamjenu na listi kandidata, stoga očekuje da će na listama subjekata koji su se žalili možda ostati manje kandidata, ako IPŽP odluči o djelimičnom odobrenju njihova žalba.

"Stranke su odbile pravo da izvrše izmjene na listi kandidata. Ali sada im može ostati manje od 110 kandidata. Međutim, to uopšte nije prepreka. Ne mora nužno da stranke moraju imati pun dozvoljeni broj kandidata. Ali sada to zavisi od odluke IPŽP, jer strane zaista žele da vrate proces na početak“, dodao je Krasniqi.

Podsjetio je da 2019. godine CIK nije ovlastio kandidate Srpske liste za vanredne izbore za gradonačelnike u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru, ali je IPŽP odobrio zahtjev Srpske liste i CIK je bio primoran da to učini.


Koje su druge instance za žalbu?

Najkasnije do 26. januara, politički subjekti će dobiti pismene odluke o svojim žalbama iz IPŽP. Ako su nezadovoljni, postoji i završna faza žalbe, Vrhovni sud.

"Vrhovni sud mora da odgovori na žalbe političkih partija najkasnije do 30. januara. „Ovim odlukama Vrhovnog suda otvoren je put za nastavak izbornog procesa, gdje je organizovano izvlačenje žreba za rangiranje na glasačkim listićima“, objašnjava Krasniqi.
Dodaje da u slučaju da su politički subjekti ili kandidati nezadovoljni odlukom Vrhovnog suda, oni imaju pravo da podnesu žalbu Ustavnom sudu, ali to nema uticaja na odlaganje ili neodržavanje izbora, u zadatom roku.

"Imali smo žalbu Ustavnom sudu od Socijaldemokratske inicijative zbog neprihvatanja poštanskih glasova pristiglih nakon zakonskog roka, ali rezultat je ovjeren i nije bilo prepreka", rekao je Krasniqi.


Ekstremne polarizacije

Odluka Ustavnog suda u slučaju poslanika Etema Arifija izazvala je različita tumačenja političkih subjekata, predvođenih Pokretom Samoopredjeljenje, koji insistira na tome da njegovi kandidati ne mogu biti predmet ove odluke, jer su osuđeni na uslovnu kaznu.

Izvor: Kosovo online/ Radio Slobodna Evropa