Stručnjaci za ekonomska pitanja procjenjuju da je 2020. bila jedna od najtežih za kosovsku ekonomiju, koja je u teškom stanju bila i pre krize izazvane pandemijom koronavirusa. Prema procjenama Centralne banke Kosova 2020. godina će biti završena sa privrednim padom od 7,2 odsto, prenosi Ekonomia Onlajn.
Mišljenje ekonomskih stručnjaka je da bi gubici vjerovatno bili znatno manji da je program ekonomskog oporavka krenuo da se primjenjuje od juna mjeseca.
Muhamet Mustafa, profesor na Institutu Riinvest, kaže da je 2020. bila jedna od najtežih godina u ekonomskom smislu od poslijeratnog perioda za Kosovo.
“Nesumnjivo je da je to jedna od najtežih godina, kako na globalnom tako i na regionalnom nivou. Takav pad, takvo smanjenje bruto domaćeg proizvoda nije zabilježeno u novijoj historiji, poslije globalne krize 1933. godine. Ali čak i na Kosovu, ovaj pad je veći i nije bio prisutan tokom poslijeratnog perioda.Bila je ovo godina sa posledicama“, rekao je Mustafa.
On ističe da je „Kosovo mora nužno da generiše veliki ekonomski rast da bi se izborilo sa velikim disproporcijama u pogledu ključnih makroekonomskih pokazatelja“.
"Pandemija i njen uticaj doveli su do pada nove vrijednosti između 7-10 procenata", rekao je Mustafa za Ekonomia Onlajn.
On dodaje da su obe vlade, i Kutijeva i Hotijeva, pokušavale da upravljaju ekonomskom situacijom zajedno sa pandemijom, ali su kašnjenja u primeni ovih paketa zbog političkih problema dovela do eskalacije ekonomske krize.
"Što su mjere više ciljane, to je veća efikasnost u njihovoj primjeni. Da su ove mjere predviđene programom oporavka primjenjene u junu, imali bismo drugu priču i možda bi ekonomski pad bio 3 do 5“, rekao je Mustafa.
Predsjednik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi rekao je da je pandemija našla Kosovo u teškoj ekonomskoj, ali i političkoj situaciji.
Rukiqi je u razgovoru za EO rekao da je ovo godina opstanka za kosovsku ekonomiju. Prema njegovim riječima, kriza izazvana pandemijom je Kosovo našlo nespremnim, kao što je i mnoge druge zemlje našlo nespremnim.
"Za razliku od drugih zemalja koje imaju veću ekonomsku i finansijsku stabilnost i u normalnim situacijama bolje upravljaju ekonomijom, Kosovo je pandemija našla nas u teškoj situaciji čak i u političkom smislu. Ovome se dodaje nedostatak resursa, jer kada je sačinjen budžet za 2020. godinu, koji je kasno usvojen zbog kašnjenja u formiranju vlade, ništa nije bilo predviđeno u vezi sa upravljanjem pandemijom i posledicama po ekonomiju“, rekao je Rukiqi.
Prema njegovim riječima, u procesu ekonomskog oporavka pomoć institucija treba da bude usredsređena posebno na preduzeća koja su najviše pogođena tokom pandemije.
"Orijentacija je da preduzeća imaju lak pristup finansijama. Preduzeća imaju koristi od direktne finansijske pomoći, posebno onim sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom. Trebalo bi razmotriti sve mogućnosti da imaju fiskalno rasterećenje ne samo one predviđene zakonom o ekonomskom oporavku već i za nove investicije", rekao je Rukiqi.
Izvršni direktor Američke privredne komore Arian Zeka kaže da je izbijanje pandemije ostalo u sjenci svih ekonomskih prioriteta i sve se prebacilo na upravljanje pandemijom.
Zeka je istakao da se 2020. zaista može smatrati gubitkom za ekonomiju.
"Odlazeća 2020. godina je zaista izgubljena godina i očekujemo da ćemo zaključiti ovu godinu sa stopom od 7,5% kako su predvidjele kosovske institucije, uključujući i Centralnu banku", rekao je Zeka.
Direktor AMC-a je naglasio su paketi ekonomske pomoći koje su počeli da sprovode Ministarstvo finansija i odjeljenja Vlade Kosova dobrodošli za preduzeća u privatnom sektoru i ekonomiju zemlje, ali primjećuje da se mjere često primenjuju jedinstveno za sva preduzeća ne uzimajući u obzir da su imali različite posljedice.
"Već imamo nacrt zakona o ekonomskom oporavku, a iznos od 200 miliona eura, koji će biti dodjeljen u obliku grantova, trebalo bi da bude podjeljen srazmerno šteti koja je naneta određenim preduzećima", dodao je Zeka.
Agim Shahini, iz Kosovskog poslovnog saveza, kaže da se Kosovo ove godine suočilo sa mnogim ekonomskim, političkim i integracionim problemima.
Prema njegovim riječima, 2020. godina podsjeća i na činjenicu da su građani i preduzeća doživeli dvije izabrane i dvije smjenjene vlade.
"Kosovo je izgubilo potrošačku moć, unutrašnji promet koji je preko 1 milijarde, a budžet preko 300 miliona eura, ne uključujući ovdje zloupotrebu i krađu od preko 2 miliona eura iz Trezora Kosova itd. Preduzeća i njeni zaposleni suočiće se sa nezamislivom krizom, jer se pretpostavlja da ima preko 50 hiljada nezaposlenih radnika, dok je preko 5 hiljada preduzeća zatvoreno. Strane investicije pale su za preko 50 procenata", rekao je Shahini.
Kosovo bi moglo zabilježiti blagi ekonomski rast 2021. godine, ako se situacija sa pandemijom popravi.
Profesor ekonomije Muhamet Mustafa kaže da ako postoji konstruktivnost iz politike i preduzimanje adekvatnih mjera može doći do ekonomskog razvoja.
"Sa malim poboljšanjem imaćemo rast, ali čak i sa ovim rastom nećemo dostići nivo bruto domaćeg proizvoda koji smo imali u 2019. Koliko će se to postići i kako će se to postići zavisi od svijesti političkih snaga da se u interesu zemlje politička borba mora voditi unutar Skupštine u racionalnom okviru sa konstruktivnim prijedlozima. Sva predviđanja mogla bi se dati negdje u trećem kvartalu sljedeće godine i vjerujemo da će biti negdje na nivou 2019. Imamo nekih problema, pad investicija, narušavanje budžetskih proporcija, nemamo dovoljnu posvećenost finansijskog sektora ili banaka", kaže Mustafa.
U mogući ekonomski oporavak vjeruje i Arian Zeka.
"Ono što je pozitivno za Kosovo je to što ćemo 2021. imati oporavak u ekonomiji. Vjerovatno nećemo postići rast ekonomske stope koja je karakterisala zemlju na kraju 2019. godine. Važno je da država shvati da je preduzećima potrebna podrška, da se ekonomija može oporaviti samo kroz državnu podršku privatnom sektoru", rekao je on.
Prema predviđanjima Centralne banke Kosova, očekuje se da će kosovska ekonomija 2020. godine realno pasti za 7,2 procenta, što predstavlja najteži udarac za ekonomiju u posljednjih 20 godina.
U padu ekonomske aktivnosti na Kosovu bilo je i mjera za ograničavanje kretanja iz drugih zemalja, gdje su od podataka zabilježenih do septembra 2020. rashodi nerezidenata na Kosovu, od kojih je većina iz dijaspore, iznosili 470 miliona eura, što predstavlja smanjenje od oko 60 procenata u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Ipak, dijaspora je nastavila da pomaže ekonomiji čak i u vrijeme pandemije. Vrijednost doznaka primljenih do oktobra 2020. bila je 796,5 miliona eura, što predstavlja godišnji porast od 12,9 odsto.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia onlajn
Muhamet Mustafa, profesor na Institutu Riinvest, kaže da je 2020. bila jedna od najtežih godina u ekonomskom smislu od poslijeratnog perioda za Kosovo.
“Nesumnjivo je da je to jedna od najtežih godina, kako na globalnom tako i na regionalnom nivou. Takav pad, takvo smanjenje bruto domaćeg proizvoda nije zabilježeno u novijoj historiji, poslije globalne krize 1933. godine. Ali čak i na Kosovu, ovaj pad je veći i nije bio prisutan tokom poslijeratnog perioda.Bila je ovo godina sa posledicama“, rekao je Mustafa.
On ističe da je „Kosovo mora nužno da generiše veliki ekonomski rast da bi se izborilo sa velikim disproporcijama u pogledu ključnih makroekonomskih pokazatelja“.
"Pandemija i njen uticaj doveli su do pada nove vrijednosti između 7-10 procenata", rekao je Mustafa za Ekonomia Onlajn.
On dodaje da su obe vlade, i Kutijeva i Hotijeva, pokušavale da upravljaju ekonomskom situacijom zajedno sa pandemijom, ali su kašnjenja u primeni ovih paketa zbog političkih problema dovela do eskalacije ekonomske krize.
"Što su mjere više ciljane, to je veća efikasnost u njihovoj primjeni. Da su ove mjere predviđene programom oporavka primjenjene u junu, imali bismo drugu priču i možda bi ekonomski pad bio 3 do 5“, rekao je Mustafa.
Rukiqi: Teška politička situacija
Predsjednik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi rekao je da je pandemija našla Kosovo u teškoj ekonomskoj, ali i političkoj situaciji.
Rukiqi je u razgovoru za EO rekao da je ovo godina opstanka za kosovsku ekonomiju. Prema njegovim riječima, kriza izazvana pandemijom je Kosovo našlo nespremnim, kao što je i mnoge druge zemlje našlo nespremnim.
"Za razliku od drugih zemalja koje imaju veću ekonomsku i finansijsku stabilnost i u normalnim situacijama bolje upravljaju ekonomijom, Kosovo je pandemija našla nas u teškoj situaciji čak i u političkom smislu. Ovome se dodaje nedostatak resursa, jer kada je sačinjen budžet za 2020. godinu, koji je kasno usvojen zbog kašnjenja u formiranju vlade, ništa nije bilo predviđeno u vezi sa upravljanjem pandemijom i posledicama po ekonomiju“, rekao je Rukiqi.
Prema njegovim riječima, u procesu ekonomskog oporavka pomoć institucija treba da bude usredsređena posebno na preduzeća koja su najviše pogođena tokom pandemije.
"Orijentacija je da preduzeća imaju lak pristup finansijama. Preduzeća imaju koristi od direktne finansijske pomoći, posebno onim sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom. Trebalo bi razmotriti sve mogućnosti da imaju fiskalno rasterećenje ne samo one predviđene zakonom o ekonomskom oporavku već i za nove investicije", rekao je Rukiqi.
Zeka: Pandemija sve stavila u sjenku
Izvršni direktor Američke privredne komore Arian Zeka kaže da je izbijanje pandemije ostalo u sjenci svih ekonomskih prioriteta i sve se prebacilo na upravljanje pandemijom.
Zeka je istakao da se 2020. zaista može smatrati gubitkom za ekonomiju.
"Odlazeća 2020. godina je zaista izgubljena godina i očekujemo da ćemo zaključiti ovu godinu sa stopom od 7,5% kako su predvidjele kosovske institucije, uključujući i Centralnu banku", rekao je Zeka.
Direktor AMC-a je naglasio su paketi ekonomske pomoći koje su počeli da sprovode Ministarstvo finansija i odjeljenja Vlade Kosova dobrodošli za preduzeća u privatnom sektoru i ekonomiju zemlje, ali primjećuje da se mjere često primenjuju jedinstveno za sva preduzeća ne uzimajući u obzir da su imali različite posljedice.
"Već imamo nacrt zakona o ekonomskom oporavku, a iznos od 200 miliona eura, koji će biti dodjeljen u obliku grantova, trebalo bi da bude podjeljen srazmerno šteti koja je naneta određenim preduzećima", dodao je Zeka.
Agim Shahini, iz Kosovskog poslovnog saveza, kaže da se Kosovo ove godine suočilo sa mnogim ekonomskim, političkim i integracionim problemima.
Prema njegovim riječima, 2020. godina podsjeća i na činjenicu da su građani i preduzeća doživeli dvije izabrane i dvije smjenjene vlade.
"Kosovo je izgubilo potrošačku moć, unutrašnji promet koji je preko 1 milijarde, a budžet preko 300 miliona eura, ne uključujući ovdje zloupotrebu i krađu od preko 2 miliona eura iz Trezora Kosova itd. Preduzeća i njeni zaposleni suočiće se sa nezamislivom krizom, jer se pretpostavlja da ima preko 50 hiljada nezaposlenih radnika, dok je preko 5 hiljada preduzeća zatvoreno. Strane investicije pale su za preko 50 procenata", rekao je Shahini.
Nada u oporavak 2021. godine
Kosovo bi moglo zabilježiti blagi ekonomski rast 2021. godine, ako se situacija sa pandemijom popravi.
Profesor ekonomije Muhamet Mustafa kaže da ako postoji konstruktivnost iz politike i preduzimanje adekvatnih mjera može doći do ekonomskog razvoja.
"Sa malim poboljšanjem imaćemo rast, ali čak i sa ovim rastom nećemo dostići nivo bruto domaćeg proizvoda koji smo imali u 2019. Koliko će se to postići i kako će se to postići zavisi od svijesti političkih snaga da se u interesu zemlje politička borba mora voditi unutar Skupštine u racionalnom okviru sa konstruktivnim prijedlozima. Sva predviđanja mogla bi se dati negdje u trećem kvartalu sljedeće godine i vjerujemo da će biti negdje na nivou 2019. Imamo nekih problema, pad investicija, narušavanje budžetskih proporcija, nemamo dovoljnu posvećenost finansijskog sektora ili banaka", kaže Mustafa.
U mogući ekonomski oporavak vjeruje i Arian Zeka.
"Ono što je pozitivno za Kosovo je to što ćemo 2021. imati oporavak u ekonomiji. Vjerovatno nećemo postići rast ekonomske stope koja je karakterisala zemlju na kraju 2019. godine. Važno je da država shvati da je preduzećima potrebna podrška, da se ekonomija može oporaviti samo kroz državnu podršku privatnom sektoru", rekao je on.
CBK: Pad kosovske ekonomije 7.2 odsto
Prema predviđanjima Centralne banke Kosova, očekuje se da će kosovska ekonomija 2020. godine realno pasti za 7,2 procenta, što predstavlja najteži udarac za ekonomiju u posljednjih 20 godina.
U padu ekonomske aktivnosti na Kosovu bilo je i mjera za ograničavanje kretanja iz drugih zemalja, gdje su od podataka zabilježenih do septembra 2020. rashodi nerezidenata na Kosovu, od kojih je većina iz dijaspore, iznosili 470 miliona eura, što predstavlja smanjenje od oko 60 procenata u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Ipak, dijaspora je nastavila da pomaže ekonomiji čak i u vrijeme pandemije. Vrijednost doznaka primljenih do oktobra 2020. bila je 796,5 miliona eura, što predstavlja godišnji porast od 12,9 odsto.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia onlajn
