Predsjednik Kosova Hashim Thaçi podneo je prijedlog Skupštini Kosova za ustavne izmjene a koje bi omogućile produžetak mandata Specijalizovanim vijećima i Specijalizovanom tužilaštvu sa sjedištem u Hagu (Specijalni sud).
Specijalni sud u Hagu istražuje navodne zločine pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova počinjenim nad etničkim manjinama i političkim rivalima od januara 1998. do decembra 2000. a koji se pominju u izvještaju Savjeta Evrope iz 2011. Autor izvještaja je švicarski senator Dick Marty.
Sud finansira uglavnom Evropska unija, a formiran je na insistiranje međunarodne zajednice.
Thaçi, protiv kojeg je podneta optužnica na razmatranje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, putem jedne video poruke u ponedjeljak, izrazio je nadu da će poslanici da podrže produžetak mandata tom sudu, a u cilju “postizanja pravde“.
Prema Ustavnom amandmanu iz 2015. godine, na osnovu kojeg je formiran sud, petogodišnji mandat Specijalizovanih vijeća i Specijalizovanog tužilaštva Kosova sa sjedištem u Hagu ističe u avgustu 2020. godine.
Međutim, u zakonu o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU stoji da će mandat suda biti okončan onda kada Savjet Evropske unije o tome bude obavjestio kosovske institucije. Obavještenje o prestanku rada se nije desilo jer je sud na samom početku i suđenja još uvijek nisu počela.
Ove godine su podnete prve optužnice.
U Thaçijevom prijedlogu za izmjenu Ustava stoji da se član u kojem se navodi petogodišnji mandat zamjeni sa time da će mandat trajati „do obavještenja o završetku mandata, koje će biti objavljeno od strane Savjeta Evropske Zajednice, u konsultaciji sa Vladom Republike Kosova“.
Prema Ustavu Kosova, pored vlade i jedne četvrtine poslanika, i predsjednik može predložiti izmjenu i amandmante Ustava a koji se usvajaju dvotrećinskom podrškom poslanika (80 od 120 glasova), uključujući i dvije-trećine poslanika iz redova manjinskih zajednica, kojijh je ukupno 20.
Prije glasanja, predsjednik Skupštine treba da podnese prijedlog amandmana Ustavnom sudu radi osiguravanja da on ne umanjuje prava i slobode garantovane ustavom. U slučaju specijalnog suda, profesori Ustavnog prava kažu, da se amandmani trebaju podneti Specijalizovanim vijećima Ustavnog suda u Hagu.
Specijalni sud u Hagu inače je replika kosovskog pravosuđa i ima vijeća pri Osnovnom, Apelacionom i Ustavnom sudu.
Bivši član Ustavnog suda i profesor Ustavnog prava Kadri Kryeziju, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da je mandat suda pet godina, na osnovu Ustava, ali na osnovu zakona sud završava sa radom onda kada Evropski savjet obavjesti da su svi slučajevi pred sudom okončani.
„Ovdje ima malo nejasnoća i zbog toga se to treba razjasniti. To ide preko predsjednika Skupštine, koja zahtjev za izmjene treba da podnese Ustavnom sudu na razmatranje. U principu, to treba da se pošalje u Hag gdje postoji koledž trojice ustavnih sudija i oni treba da odluče o tome da li amandmani umanju prava i slobode koji su garantovani ustavom“, kaže on.
Kryeziju dodaje da ukoliko se za osnovu uzme Zakon o ratifikaciji sporazuma, onda nije potrebno produžiti mandat, ali ukoliko se u obzir uzme Ustav, ona se to treba razjasniti jer se u ustavnim amandmanima na osnovu kojeg je formiran sud pominje petogodišnji mandat.
A direktor kosovskog Instituta za pravdu Ehat Miftaraj navodi da je zahtjev predsjednika Kosova upućen Skupštini u suprotnosti sa ustavnim amandmanima o sudu i da nije potrebno da se Skupština izjasni o nastavku mandata suda.
„Kosovske institucije na osnovu ustavnih amandmana nemaju ovlašćenja niti mogu da iniciraju ni pod kojim okolnostima nastavak ili okončanje mandata Specijalnog suda“, smatra Miftaraj.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine iz redova opozicionog pokreta Samoopredjeljenje Arberije Nagavci kaže da će se zahtjev predsjednika o nastavku mandata analizirati i onda će se poduzeti potrebni koraci.
„Proceduralno, na osnovu Ustava i pravilnika predsjednik može da inicira izmjene, iako nisam sigurna o razlozima. Razlog predsjednika je navodno da se mandat završava, a što ne stoji, zato što se mandat okončava onda kada se završe suđenja. S druge strane, u političkom aspketu, znamo da je za izmjenu ustava potrebno 80 glasova i nisam ubjeđena da predsjednik ima tu podršku“, kaže Nagavci.
U Specijalnom sudu u Hagu nisu htjeli da komentarišu ovaj postupak predsjednika.
Iz te institucije su krajem godine međutim, na pitanje RSE u vezi toga da li institucije Kosova treba da odluče o nastavku mandata suda, zvaničnici Haga rekli da „za nastavak mandata nisu potrebne formalnosti ili specifični potezi”.
Portparolka Specijalizovanih vijeća Angela Griep tada je rekla da će mandat suda biti nastavljen onako kako predviđa Zakon o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU - usvojen u Skupštini Kosova - sve dok Savjet Evropske unije ne obavjesti Kosovo da su sve istrage i svi procesi pred Specijalizovanim vijećima okončani.
Inače, ratni veteran na Kosovu već su se izjasnili protiv Thaçijevog prijedloga. Oni inače ovaj sud smatraju “rasističkim”, smatrajući da će se baviti samo navodnim zločinima kosovskih Albanaca ali ne i onim koje su počinile srpske snage.
Pred tužilaštvom u Hagu od januara 2019. godine traju ispitivanja bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, bilo u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka.
Na razgovor su do sada bili pozvani aktuelni predsjednik Hashim Thaçi, bivši premijer Ramush Haradinaj, bivši predsjednik Skupštine Kadri Veseli, te ostali rukovodioci OVK-a Azem Syla, Sami Lushtaku, Rustem Mustafa, Shukri Buja itd.
Prve optužnice pred sudom podnete su u februaru, a potom i u aprilu. Do sada ni jedna optužnica javno nije potvrđena ili odbačena. Sudija ima šest mjeseci da potvrdi ili odbaci optužnicu.
Sud finansira uglavnom Evropska unija, a formiran je na insistiranje međunarodne zajednice.
Thaçi, protiv kojeg je podneta optužnica na razmatranje za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, putem jedne video poruke u ponedjeljak, izrazio je nadu da će poslanici da podrže produžetak mandata tom sudu, a u cilju “postizanja pravde“.
Prema Ustavnom amandmanu iz 2015. godine, na osnovu kojeg je formiran sud, petogodišnji mandat Specijalizovanih vijeća i Specijalizovanog tužilaštva Kosova sa sjedištem u Hagu ističe u avgustu 2020. godine.
Međutim, u zakonu o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU stoji da će mandat suda biti okončan onda kada Savjet Evropske unije o tome bude obavjestio kosovske institucije. Obavještenje o prestanku rada se nije desilo jer je sud na samom početku i suđenja još uvijek nisu počela.
Ove godine su podnete prve optužnice.
U Thaçijevom prijedlogu za izmjenu Ustava stoji da se član u kojem se navodi petogodišnji mandat zamjeni sa time da će mandat trajati „do obavještenja o završetku mandata, koje će biti objavljeno od strane Savjeta Evropske Zajednice, u konsultaciji sa Vladom Republike Kosova“.
Prema Ustavu Kosova, pored vlade i jedne četvrtine poslanika, i predsjednik može predložiti izmjenu i amandmante Ustava a koji se usvajaju dvotrećinskom podrškom poslanika (80 od 120 glasova), uključujući i dvije-trećine poslanika iz redova manjinskih zajednica, kojijh je ukupno 20.
Prije glasanja, predsjednik Skupštine treba da podnese prijedlog amandmana Ustavnom sudu radi osiguravanja da on ne umanjuje prava i slobode garantovane ustavom. U slučaju specijalnog suda, profesori Ustavnog prava kažu, da se amandmani trebaju podneti Specijalizovanim vijećima Ustavnog suda u Hagu.
Specijalni sud u Hagu inače je replika kosovskog pravosuđa i ima vijeća pri Osnovnom, Apelacionom i Ustavnom sudu.
Bivši član Ustavnog suda i profesor Ustavnog prava Kadri Kryeziju, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da je mandat suda pet godina, na osnovu Ustava, ali na osnovu zakona sud završava sa radom onda kada Evropski savjet obavjesti da su svi slučajevi pred sudom okončani.
„Ovdje ima malo nejasnoća i zbog toga se to treba razjasniti. To ide preko predsjednika Skupštine, koja zahtjev za izmjene treba da podnese Ustavnom sudu na razmatranje. U principu, to treba da se pošalje u Hag gdje postoji koledž trojice ustavnih sudija i oni treba da odluče o tome da li amandmani umanju prava i slobode koji su garantovani ustavom“, kaže on.
Kryeziju dodaje da ukoliko se za osnovu uzme Zakon o ratifikaciji sporazuma, onda nije potrebno produžiti mandat, ali ukoliko se u obzir uzme Ustav, ona se to treba razjasniti jer se u ustavnim amandmanima na osnovu kojeg je formiran sud pominje petogodišnji mandat.
A direktor kosovskog Instituta za pravdu Ehat Miftaraj navodi da je zahtjev predsjednika Kosova upućen Skupštini u suprotnosti sa ustavnim amandmanima o sudu i da nije potrebno da se Skupština izjasni o nastavku mandata suda.
„Kosovske institucije na osnovu ustavnih amandmana nemaju ovlašćenja niti mogu da iniciraju ni pod kojim okolnostima nastavak ili okončanje mandata Specijalnog suda“, smatra Miftaraj.
S druge strane, potpredsjednica Skupštine iz redova opozicionog pokreta Samoopredjeljenje Arberije Nagavci kaže da će se zahtjev predsjednika o nastavku mandata analizirati i onda će se poduzeti potrebni koraci.
„Proceduralno, na osnovu Ustava i pravilnika predsjednik može da inicira izmjene, iako nisam sigurna o razlozima. Razlog predsjednika je navodno da se mandat završava, a što ne stoji, zato što se mandat okončava onda kada se završe suđenja. S druge strane, u političkom aspketu, znamo da je za izmjenu ustava potrebno 80 glasova i nisam ubjeđena da predsjednik ima tu podršku“, kaže Nagavci.
U Specijalnom sudu u Hagu nisu htjeli da komentarišu ovaj postupak predsjednika.
Iz te institucije su krajem godine međutim, na pitanje RSE u vezi toga da li institucije Kosova treba da odluče o nastavku mandata suda, zvaničnici Haga rekli da „za nastavak mandata nisu potrebne formalnosti ili specifični potezi”.
Portparolka Specijalizovanih vijeća Angela Griep tada je rekla da će mandat suda biti nastavljen onako kako predviđa Zakon o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU - usvojen u Skupštini Kosova - sve dok Savjet Evropske unije ne obavjesti Kosovo da su sve istrage i svi procesi pred Specijalizovanim vijećima okončani.
Inače, ratni veteran na Kosovu već su se izjasnili protiv Thaçijevog prijedloga. Oni inače ovaj sud smatraju “rasističkim”, smatrajući da će se baviti samo navodnim zločinima kosovskih Albanaca ali ne i onim koje su počinile srpske snage.
Pred tužilaštvom u Hagu od januara 2019. godine traju ispitivanja bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, bilo u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka.
Na razgovor su do sada bili pozvani aktuelni predsjednik Hashim Thaçi, bivši premijer Ramush Haradinaj, bivši predsjednik Skupštine Kadri Veseli, te ostali rukovodioci OVK-a Azem Syla, Sami Lushtaku, Rustem Mustafa, Shukri Buja itd.
Prve optužnice pred sudom podnete su u februaru, a potom i u aprilu. Do sada ni jedna optužnica javno nije potvrđena ili odbačena. Sudija ima šest mjeseci da potvrdi ili odbaci optužnicu.
