U vrijeme kada je većina pripadnika srpske nacionalnosti napustila Bezbjednosne snage Kosova (BSK), N.S. iz Gračanice, opštine sa većinskim srpskim stanovništvom kod Prištine, odlučio je da se prijavi na jedan od konkursa tih snaga. On je sada već godinu dana pripadnik tih snaga, a prijavio se, kako kaže, zbog nedostatka posla ali i zato što je oduvijek želeo da bude vojnik.
Njegova iskustva su za sada pozitivna, a BSK je ispunio sva njegova očekivanja. “Tu je puno treninga, fizičke i psihičke pripreme”, navodi on.
Zvanični Beograd već godinama unazad poziva kosovske Srbe da se ne priključuju Bezbjednosnim snagama, uz opomenu da bi se eventualno učešće u njima moglo smatrati “ilegalnom aktivnošću”.
Kako je direktor tzv. Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Marko Đurić izjavio 2018., “stupanje u ilegalne strane oružane formacije je protivzakonito i kažnjivo sa do 10 godina zatvora", rekao je Đurić, nakon informacija da sve više srpskih pripadnika napušta ove snage.
U međuvremenu, oko 140 pripadnika srpske nacionalnosti napustilo je BSK, a trenutno ih je 45.
N.S. kaže da za sada nije bilo negativnih komentara na njegovu odluku te poziva i ostale da se odluče za isto, a politiku ostave po strani. Napominje i da će, ukoliko bude nekih pritisaka, to prijaviti nadležnima.
“Postoje službe kojima ja to mogu da prijavim i oni reaguju, nema potrebe da se ja opterećujem sa tim”, kaže ovaj član Bezbjednosnih snaga Kosova. Dodaje da svoju budućnost vidi u ovom poslu.
“Tu sam da ulažem u sebe, svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Vidim sebe kao vojnika na Kosovu u budućnosti.”
BSK trenutno broji 2.500 redovnih članova i 800 rezervista, dok je 10 odsto od ukupnog broja rezervisano za manjinske zajednice.
U petak (22. avgusta) je istekao i konkurs za prijem 400 novih regruta u ove snage. Međutim, zbog pandemije korona virusa, biće omogućeno i naknadno dostavljanje dokumenata. Od tog broja, 40 mjesta je rezervisano za manjinske zajednice, a do 21. avgusta se prijavilo oko 50 takvih.
Prijetnje i pritisci
Zamjenica ministra odbrane u Vladi Kosova, zadužena za manjinske zajednice, Sadika Kofrc navodi da su srpski pripadnici ovih snaga u proteklom periodu odlučili da ih napuste zbog pritisaka od strane Vlade Srbije, kada prelaze granični prijelaz Kosova i Srbije.
“Mi imamo napismeno razloge kako i zašto su napustili (BSK). Samovoljno su napustili vojsku Republike Kosova zbog pritisaka prilikom prelaska graničnih prijelaza, zbog pritisaka od strane srpskih institucija. Radi se o osobama koje žive u većinski srpskim sredinama, pritisak je bio veliki i meni je žao”, kaže Kofrc za RSE.
Ona ističe da Ministarstvo odbrane pruža svaku vrstu zaštite pripadnicima BSK-a koji dolaze iz srpske zajednice, ali ukazuje da Kosovo ne može puno toga da uradi kada oni pređu granicu sa Srbijom.
“Možemo da garantujemo da na teritoriji Republike Kosova oni neće imati nikakav pritisak, ali problem postoji i sa druge strane”, ocjenjuje ona.
Ukazuje da se, osim pripadnika srpske zajednice, i Bošnjaci na Kosovu suočavaju sa problemima prilikom prelaska granice sa Srbijom.
Jedan od pritisaka na Srbe koji su dio BSK-a desio se 2018. godine kada su u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova osvanuli plakati u kojima im se otvoreno preti a potpisivala ih je tzv. Sjeverna armija. Pored ostalog u tom letku je pisalo "Polomimo im kosti".
Takođe, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nekoliko navrata pozivao Srbe sa Kosova da ne pristupaju Bezbjednosnim snagama Kosova.
Tako je 2019. godine, nakon jednog od sastanaka sa političkim predstavnicima Srba sa Kosova, pozvao Srbe da se ne priključuju BSK-u da “razmisle zašto i sa kojim ciljem je formirana vojska Kosova”. "Samo nam još treba srpsko-srpski sukob”, rekao je tada predsjednik Srbije.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Filip Kosnet (Philip Kosnett) je u četvrtak pozdravio napore za podsticanje zastupljenosti manjinskih zajednica u Bezbjednosnim snagama Kosova. "Iskustvo Amerike i mnogih drugih zemalja je da je društvo jače, a povjerenje među zajednicama može da raste kada uniformisane službe odražavaju stanovništvo kojem služe i koje štite", napisao je Kosnet na svom Tviter nalogu.
Inače, Skupština Kosova je 2018. usvojila zakonske promjene za transformaciju mandata Bezbjednosnih snaga Kosova u oružane. Predviđeno je da transformacija traje 10 godina, kako bi ove snage postale vojska. Očekuje se da će se u trećoj fazi transformacije ostvariti puni operativni kapaciteti.
Nove odgovornosti Bezbjednosnih snaga Kosova tiču se očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta, građana, imovine i interesa Kosova. Bezbjednosne snage Kosova su osnovane 2009. godine u skladu sa Ahtisarijevim planom, dokumentom koji je doveo do nezavisnosti Kosova.
Ove snage su formirane pod nadzorom NATO-a ali njihova misija i kapaciteti nisu se podudarali sa ambicijom institucija Kosova da dobiju vojsku.
Nakon sukoba na Kosovu 1999. godine, u dogovoru sa NATO-om, formiran je Kosovski zaštitni korpus, kao hitne bezbjedonosne snage. Ovaj korpus je potom transformisan u Bezbjednosne snage Kosova.
Zvanični Beograd već godinama unazad poziva kosovske Srbe da se ne priključuju Bezbjednosnim snagama, uz opomenu da bi se eventualno učešće u njima moglo smatrati “ilegalnom aktivnošću”.
Kako je direktor tzv. Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Marko Đurić izjavio 2018., “stupanje u ilegalne strane oružane formacije je protivzakonito i kažnjivo sa do 10 godina zatvora", rekao je Đurić, nakon informacija da sve više srpskih pripadnika napušta ove snage.
U međuvremenu, oko 140 pripadnika srpske nacionalnosti napustilo je BSK, a trenutno ih je 45.
N.S. kaže da za sada nije bilo negativnih komentara na njegovu odluku te poziva i ostale da se odluče za isto, a politiku ostave po strani. Napominje i da će, ukoliko bude nekih pritisaka, to prijaviti nadležnima.
“Postoje službe kojima ja to mogu da prijavim i oni reaguju, nema potrebe da se ja opterećujem sa tim”, kaže ovaj član Bezbjednosnih snaga Kosova. Dodaje da svoju budućnost vidi u ovom poslu.
“Tu sam da ulažem u sebe, svoje fizičke i mentalne sposobnosti. Vidim sebe kao vojnika na Kosovu u budućnosti.”
BSK trenutno broji 2.500 redovnih članova i 800 rezervista, dok je 10 odsto od ukupnog broja rezervisano za manjinske zajednice.
U petak (22. avgusta) je istekao i konkurs za prijem 400 novih regruta u ove snage. Međutim, zbog pandemije korona virusa, biće omogućeno i naknadno dostavljanje dokumenata. Od tog broja, 40 mjesta je rezervisano za manjinske zajednice, a do 21. avgusta se prijavilo oko 50 takvih.
Prijetnje i pritisci
Zamjenica ministra odbrane u Vladi Kosova, zadužena za manjinske zajednice, Sadika Kofrc navodi da su srpski pripadnici ovih snaga u proteklom periodu odlučili da ih napuste zbog pritisaka od strane Vlade Srbije, kada prelaze granični prijelaz Kosova i Srbije.
“Mi imamo napismeno razloge kako i zašto su napustili (BSK). Samovoljno su napustili vojsku Republike Kosova zbog pritisaka prilikom prelaska graničnih prijelaza, zbog pritisaka od strane srpskih institucija. Radi se o osobama koje žive u većinski srpskim sredinama, pritisak je bio veliki i meni je žao”, kaže Kofrc za RSE.
Ona ističe da Ministarstvo odbrane pruža svaku vrstu zaštite pripadnicima BSK-a koji dolaze iz srpske zajednice, ali ukazuje da Kosovo ne može puno toga da uradi kada oni pređu granicu sa Srbijom.
“Možemo da garantujemo da na teritoriji Republike Kosova oni neće imati nikakav pritisak, ali problem postoji i sa druge strane”, ocjenjuje ona.
Ukazuje da se, osim pripadnika srpske zajednice, i Bošnjaci na Kosovu suočavaju sa problemima prilikom prelaska granice sa Srbijom.
Jedan od pritisaka na Srbe koji su dio BSK-a desio se 2018. godine kada su u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova osvanuli plakati u kojima im se otvoreno preti a potpisivala ih je tzv. Sjeverna armija. Pored ostalog u tom letku je pisalo "Polomimo im kosti".
Takođe, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nekoliko navrata pozivao Srbe sa Kosova da ne pristupaju Bezbjednosnim snagama Kosova.
Tako je 2019. godine, nakon jednog od sastanaka sa političkim predstavnicima Srba sa Kosova, pozvao Srbe da se ne priključuju BSK-u da “razmisle zašto i sa kojim ciljem je formirana vojska Kosova”. "Samo nam još treba srpsko-srpski sukob”, rekao je tada predsjednik Srbije.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Filip Kosnet (Philip Kosnett) je u četvrtak pozdravio napore za podsticanje zastupljenosti manjinskih zajednica u Bezbjednosnim snagama Kosova. "Iskustvo Amerike i mnogih drugih zemalja je da je društvo jače, a povjerenje među zajednicama može da raste kada uniformisane službe odražavaju stanovništvo kojem služe i koje štite", napisao je Kosnet na svom Tviter nalogu.
Inače, Skupština Kosova je 2018. usvojila zakonske promjene za transformaciju mandata Bezbjednosnih snaga Kosova u oružane. Predviđeno je da transformacija traje 10 godina, kako bi ove snage postale vojska. Očekuje se da će se u trećoj fazi transformacije ostvariti puni operativni kapaciteti.
Nove odgovornosti Bezbjednosnih snaga Kosova tiču se očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta, građana, imovine i interesa Kosova. Bezbjednosne snage Kosova su osnovane 2009. godine u skladu sa Ahtisarijevim planom, dokumentom koji je doveo do nezavisnosti Kosova.
Ove snage su formirane pod nadzorom NATO-a ali njihova misija i kapaciteti nisu se podudarali sa ambicijom institucija Kosova da dobiju vojsku.
Nakon sukoba na Kosovu 1999. godine, u dogovoru sa NATO-om, formiran je Kosovski zaštitni korpus, kao hitne bezbjedonosne snage. Ovaj korpus je potom transformisan u Bezbjednosne snage Kosova.
