Predstavnici Vlade Kosova kažu da institucije zajedno sa drugim međunarodnim mehanizmima rade na tome da Kosovo postane član mnogih međunarodnih organizacija.
Međutim, istovremeno kosovski stručnjaci za politička dešavanja ističu da je Kosovo zastalo po pitanju lobiranja za nova priznanja, ali i za članstva u tim organizacijama, piše Gazeta Express.
Kako piše Express, kosovski politički analitičari su se složili da Kosovo do sada nije uspjelo da izgradi funkcionalnu i profesionalnu diplomatiju.
Sa druge strane u Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore kažu da ta institucija "nastavlja da radi na jačanju međunarodnog subjektiviteta Kosova".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, iz kancelarije za informisanje tog ministarstva, navodi se da je Kosovo do sada član 106 multilateralnih mehanizama (međunarodnih i regionalnih) i 34 sportske organizacije.
Ali, zvaničnici MSP Kosova nisu dali konkretan odgovor na pitanje u koje međunarodne organizacije Kosovo namjerava da se prijavi za članstvo i da li lobira za nova priznanja nezavisnosti.
U junu ove godine, specijalni izaslanik američkog predsednika za dijalog Richard Grenell, rekao je da je "Kosovo pristalo da obustavi napore za prijem u međunarodne organizacije, dok je Srbija pristala da privremeno obustavi kampanju protiv priznavanja nezavisnosti Kosova" i dodao da je to učinjeno kako bi se omogućio nastavak dijaloga za normalizaciju odnosa.
Dijalog je prekinut krajem 2018. godine, kada je Vlada Kosova uvela porez od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Grenell je takođe najavio da će se dve strane sastati u Bijeloj kući 27. juna, međutim, ovaj sastanak je otkazan nakon najave optužnice protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija.
Dijalog je, međutim, nastavljen u Briselu 16. jula, između premijera Kosova Avdullaha Hotija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
U međuvremenu, premijer Kosova Avdullah Hoti, izjavio je u Skupštini Kosova da "nema obustave aktivnosti lobiranja".
Stručnjaci za politička pitanja sumnjaju da je postojao formalni dogovor između dvije strane o ovom pitanju.
Predavač na studijama mira i sukoba na Univerzitetu Dablin Siti u Irskoj Gëzim Visoka za Gazetu Express kaže da je Srbija tvrdila da će okončati kampanju povlačenja priznanja kada Kosovo ili njegovi saveznici okončaju kampanju za priznanja.
"Kosovo i Srbija, kao dio nastavka dijaloga posredovanog od EU, složili su se da okončaju djelovanja koje mogu štetiti normalizaciji međudržavnih odnosa, ali izgleda da je to bilo više verbalni dogovor nego pisani sporazum", kaže Visoka i dodaje da je za Srbiju borba protiv priznanja Kosova pokušaj da ospori i na kraju okonča napore Kosova i njegovih saveznika za međunarodnim priznanjem i članstvu u međunarodnim organizacijama.
Ocjenjuje da je to diplomatski napor Srbije koji ima za cilj stvaranje novog statusa kvo, dok će "zvanični Beograd preuzeti vodeću ulogu u budućim razgovorima sa Kosovom".
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti kaže da bi, ukoliko takav sporazum postoji, obje strane morale da ga poštuju.
"U suprotnom, ako ne postoji, paradoksalno je odustajati od prijema u međunarodne organizacije, ne samo u Unesko i Interpolu, već nastaviti i u druge, relativno mnogobrojne, gdje Kosovo ima otvorena vrata, bilo da su to specijalne agencije UN, gdje nije neophodno biti član te organizacije", rekao je Hoti.
Dodaje i da je poslednjih godina Kosovo izgubilo dosta vremena, zbog domaće političke agende, koja se bavi sekundarnim i tercijarnim pitanjima, zbog čega je ostalo bez članstva u međunarodnim organizacijama.
Što se tiče izjave premijera Hotija da "nema obustave lobiranja", profesor Gëzim Visoka kaže da ako izjavu prate strategija i ozbiljne diplomatske akcije, to treba pozdraviti i posmatrati kao pokušaj oživljavanja kosovske spoljne politike.
"Međutim, ako se ova izjava iznosi kao puka retorika za lokalnu upotrebu ili za odlaganje dijaloga kojim posreduje EU, to će imati negativne posljedice za Kosovo", kaže Visoka.
Dodaje da je to zbog činjenice da će Srbija, koja je sada najavila nastavak kampanje za povlačenja priznanja krivicu za stagnaciju dijaloga svaliti na Kosovo.
"Dakle, Kosovo bi trebalo da vodi svoju politiku za priznavanja sa dijalogom kojim posreduje EU. To može učiniti samo ako razvije novu stratešku i dugoročnu kampanju za jačanje svog međunarodnog subjektiviteta", napominje Visoka.
Prošle nedjelje je premijer Hoti rekao da se na članstvu Kosova u raznim međunarodnim organizacijama radi u koordinaciji sa međunarodnim partnerima i da prema njemu, bez međunarodne podrške, Kosovo ne može da se pridruži nijednoj organizaciji.
"Svako članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama uvijek se vrši u koordinaciji sa našim međunarodnim partnerima. Ovo je istina. Dogovorili smo se da se zajedno krećemo u ovom procesu, jer znamo da ako nemamo tu podršku, ne možemo napredovati u agendi za članstvo u međunarodnim organizacijama", rekao je Hoti nakon posjete Ministarstvu odbrane.
Kosovo je imalo i dalje ima najveće prepreke od države Srbije koja ne priznaje nezavisnost Kosova. Srbija od 2017. godine vodi agresivnu diplomatsku kampanju za povlačenje priznanja Kosova. Zvaničnici srpskog ministarstva spoljnih poslova izjavili su da je više od deset zemalja povuklo svoje priznanje Kosova.
Zbog lobiranja Srbije protiv nezavisnosti Kosova, navodi se da su neke zemlje zamrznule odnose sa Kosovom.
Kampanja Srbije sprečila je Kosovo da se pridruži Međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije i Agenciji za obrazovanje, nauku i kulturu UN.
Osim Interpola i Uneska, nije član ni UN, EU, Savjeta Evrope, Svjetske trgovinske organizacije, SZO i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
Organizacije u kojima Kosovo ima članstvo su Svjetska banka, MMF, Evropska banka za obnovu i razvoj, Svjetska fudbalska federacija, Evropska fudbalska federacija, Olimpijski komitet, Svjetska carinska organizacija, Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Takođe, Kosovo i Europol potpisali su 27. jula sporazum o saradnji u cilju borbe protiv kriminala.
Kako je ranije izjavio ministar unutrašnjih poslova Agim Veljiu, sporazum će unaprijediti i ojačati kosovske kapacitete u borbi protiv kriminala.
Prema tom sporazumu Kosovo će u Europolu imati svoje službenike za vezu, piše Gazeta Express.
Kako piše Express, kosovski politički analitičari su se složili da Kosovo do sada nije uspjelo da izgradi funkcionalnu i profesionalnu diplomatiju.
Sa druge strane u Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore kažu da ta institucija "nastavlja da radi na jačanju međunarodnog subjektiviteta Kosova".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, iz kancelarije za informisanje tog ministarstva, navodi se da je Kosovo do sada član 106 multilateralnih mehanizama (međunarodnih i regionalnih) i 34 sportske organizacije.
Ali, zvaničnici MSP Kosova nisu dali konkretan odgovor na pitanje u koje međunarodne organizacije Kosovo namjerava da se prijavi za članstvo i da li lobira za nova priznanja nezavisnosti.
U junu ove godine, specijalni izaslanik američkog predsednika za dijalog Richard Grenell, rekao je da je "Kosovo pristalo da obustavi napore za prijem u međunarodne organizacije, dok je Srbija pristala da privremeno obustavi kampanju protiv priznavanja nezavisnosti Kosova" i dodao da je to učinjeno kako bi se omogućio nastavak dijaloga za normalizaciju odnosa.
Dijalog je prekinut krajem 2018. godine, kada je Vlada Kosova uvela porez od 100 odsto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Grenell je takođe najavio da će se dve strane sastati u Bijeloj kući 27. juna, međutim, ovaj sastanak je otkazan nakon najave optužnice protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija.
Dijalog je, međutim, nastavljen u Briselu 16. jula, između premijera Kosova Avdullaha Hotija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
U međuvremenu, premijer Kosova Avdullah Hoti, izjavio je u Skupštini Kosova da "nema obustave aktivnosti lobiranja".
Stručnjaci za politička pitanja sumnjaju da je postojao formalni dogovor između dvije strane o ovom pitanju.
Predavač na studijama mira i sukoba na Univerzitetu Dablin Siti u Irskoj Gëzim Visoka za Gazetu Express kaže da je Srbija tvrdila da će okončati kampanju povlačenja priznanja kada Kosovo ili njegovi saveznici okončaju kampanju za priznanja.
"Kosovo i Srbija, kao dio nastavka dijaloga posredovanog od EU, složili su se da okončaju djelovanja koje mogu štetiti normalizaciji međudržavnih odnosa, ali izgleda da je to bilo više verbalni dogovor nego pisani sporazum", kaže Visoka i dodaje da je za Srbiju borba protiv priznanja Kosova pokušaj da ospori i na kraju okonča napore Kosova i njegovih saveznika za međunarodnim priznanjem i članstvu u međunarodnim organizacijama.
Ocjenjuje da je to diplomatski napor Srbije koji ima za cilj stvaranje novog statusa kvo, dok će "zvanični Beograd preuzeti vodeću ulogu u budućim razgovorima sa Kosovom".
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti kaže da bi, ukoliko takav sporazum postoji, obje strane morale da ga poštuju.
"U suprotnom, ako ne postoji, paradoksalno je odustajati od prijema u međunarodne organizacije, ne samo u Unesko i Interpolu, već nastaviti i u druge, relativno mnogobrojne, gdje Kosovo ima otvorena vrata, bilo da su to specijalne agencije UN, gdje nije neophodno biti član te organizacije", rekao je Hoti.
Dodaje i da je poslednjih godina Kosovo izgubilo dosta vremena, zbog domaće političke agende, koja se bavi sekundarnim i tercijarnim pitanjima, zbog čega je ostalo bez članstva u međunarodnim organizacijama.
Što se tiče izjave premijera Hotija da "nema obustave lobiranja", profesor Gëzim Visoka kaže da ako izjavu prate strategija i ozbiljne diplomatske akcije, to treba pozdraviti i posmatrati kao pokušaj oživljavanja kosovske spoljne politike.
"Međutim, ako se ova izjava iznosi kao puka retorika za lokalnu upotrebu ili za odlaganje dijaloga kojim posreduje EU, to će imati negativne posljedice za Kosovo", kaže Visoka.
Dodaje da je to zbog činjenice da će Srbija, koja je sada najavila nastavak kampanje za povlačenja priznanja krivicu za stagnaciju dijaloga svaliti na Kosovo.
"Dakle, Kosovo bi trebalo da vodi svoju politiku za priznavanja sa dijalogom kojim posreduje EU. To može učiniti samo ako razvije novu stratešku i dugoročnu kampanju za jačanje svog međunarodnog subjektiviteta", napominje Visoka.
Prošle nedjelje je premijer Hoti rekao da se na članstvu Kosova u raznim međunarodnim organizacijama radi u koordinaciji sa međunarodnim partnerima i da prema njemu, bez međunarodne podrške, Kosovo ne može da se pridruži nijednoj organizaciji.
"Svako članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama uvijek se vrši u koordinaciji sa našim međunarodnim partnerima. Ovo je istina. Dogovorili smo se da se zajedno krećemo u ovom procesu, jer znamo da ako nemamo tu podršku, ne možemo napredovati u agendi za članstvo u međunarodnim organizacijama", rekao je Hoti nakon posjete Ministarstvu odbrane.
Kosovo je imalo i dalje ima najveće prepreke od države Srbije koja ne priznaje nezavisnost Kosova. Srbija od 2017. godine vodi agresivnu diplomatsku kampanju za povlačenje priznanja Kosova. Zvaničnici srpskog ministarstva spoljnih poslova izjavili su da je više od deset zemalja povuklo svoje priznanje Kosova.
Zbog lobiranja Srbije protiv nezavisnosti Kosova, navodi se da su neke zemlje zamrznule odnose sa Kosovom.
Kampanja Srbije sprečila je Kosovo da se pridruži Međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije i Agenciji za obrazovanje, nauku i kulturu UN.
Osim Interpola i Uneska, nije član ni UN, EU, Savjeta Evrope, Svjetske trgovinske organizacije, SZO i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
Organizacije u kojima Kosovo ima članstvo su Svjetska banka, MMF, Evropska banka za obnovu i razvoj, Svjetska fudbalska federacija, Evropska fudbalska federacija, Olimpijski komitet, Svjetska carinska organizacija, Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Takođe, Kosovo i Europol potpisali su 27. jula sporazum o saradnji u cilju borbe protiv kriminala.
Kako je ranije izjavio ministar unutrašnjih poslova Agim Veljiu, sporazum će unaprijediti i ojačati kosovske kapacitete u borbi protiv kriminala.
Prema tom sporazumu Kosovo će u Europolu imati svoje službenike za vezu, piše Gazeta Express.
