Poslije nepuna dva mjeseca Vlada Kosova na čelu sa Albinom Kurtijem pala je u srijedu uveče, a Kurti je bio premijer koji se na tom mjestu najkraće zadržao, piše u svojoj analizi Blic.
Beogradski list ističe da se sve to dešava u jeku borbe protiv pandemije koronavirusa, koja nije zaobišla nikoga na evropskom tlu, i upravo je to bio razlog za žestoke reakcije na ono što se u srijedu uveče, a i danima unazad, dešavalo na Kosovu.
Neki su ovakav razvoj događaja nazvali tragičnim, neki su optužili političare da ih ne zanima apsolutno ništa drugo osim vlasti i funkcija, dok su treći u ovome zapravo vidjeli borbu za moć između Evropske unije i SAD, u kojoj je Unija izgubila.
Kako god bilo, prvo sljedeće pitanje koje se nameće jeste - šta sada? Šta se dešava sa vladom, da li će Kurti uspjeti da okupi novu većinu, ili će pak neko drugi preuzeti njegovo mjesto, ili će se "u igru" vratiti novi-stari igrači poput Kadrija Veselija, bliskog saradnika predsednika Hashima Thaçija, ili možda Ramush Haradinaj?
Sve ovo su trenutno nedoumice, i za sada se spekuliše sa nekoliko mogućih opcija za prevazilaženje političke krize.
Kurti ponovo mandatar
Iako je preksinoć njegovoj vladi izglasano nepovjerenje, i to sa čak 82 glasa, postoji teorijska mogućnost da Albin Kurti ponovo bude imenovan za mandatara, s obzirom da je njegova partija na izborima održanim 6. oktobra 2019. dobila najviše glasova.
Možda to neće biti baš on, ali bi mogao da bude i neko drugi od njegovih saboraca iz Samoopredjeljenja, s obzirom na to da bi po Ustavu predsjednik u roku od 10 dana trebalo da imenuje novog mandatara, a onda on u roku od 15 dana u parlamentu predstavlja novu vladu.
Da će Kurti ponovo biti taj, malo je vjerovatna opcija, jer je preksinoć za opstanak vlade koju su činili Samoopredjeljenje i LDK glasalo samo 33 poslanika.
Široka koalicija, Haradinaj u vladi
Ako se to ipak ne desi, mandat za sastav nove vlade mogao bi da bude povjeren nekom drugom, vjerovatno drugoplasiranoj stranci i dojučerašnjem koalicionom partneru LDK, iz koje bi bio imenovan i premijer.
U tu vladu bi, pored poslanika ove stranke, mogla da uđe i Alijansa za novo Kosovo Behgjeta Pacollija, zatim Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, Inicijativa NISMA Fatmira Limaja, ali i manjine, koje u parlamentu imaju ukupno 20 poslanika.
U ovom slučaju Samoopredjeljenje i PDK Kadrija Veselija (čije je jedan od osnivača Hashim Thaçi), ostaju u opoziciji.
Veseli (Thaçi) se vraća "u igru"
Treća opcija bi mogla da bude ona koja je prije nekoliko godina već sarađivala, LDK Ise Mustafe i PDK Kadrija Veselija. Ova koalicija je činila vlast do 2017. godine, ali nije izdržala pun mandat, pošto je Thaçijeva i Veselijeva stranka rešila da napusti koaliciju, i da se nakon izbora udruži sa Haradinajem.
Ako bi ove dvije stranke, uz još neku od manjih stranaka, napravile vladu, ona bi mogla da bude ono što se naziva "vlada nacionalnog jedinstva", i što bi podrazumjevalo da razlike ostave po strani a rješavaju goruća pitanja poput pandemije virusa korona, pregovore Beograda i Prištine.
Takođe, ona bi mogla da bude oročena na određeno vrijeme, na primjer na godinu dana, koliko je, prema nekim procjenama, dovoljno vremena da se razveže jedna od najvažnijih stvari - kosovski čvor.
Ovo je jedna od vjerovatnijih opcija.
Još jedni vanredni izbori, ali na čekanju
Dok se ne formira nova većina, Albin Kurti će biti na čelu tehničke vlade i, praktično, i dalje obavljati premijersku dužnost. Dokle će to stanje potrajati zavisi i od dogovora između drugih stranaka, a problem pravi i vanredna situacija koja je uvedena na Kosovu, zbog čega održavanje izbora za sada nije moguće.
Ukoliko u međuvremenu ne bude postignut nikakav dogovor između stranaka u skupštini, a imajući u vidu pandemiju korona virusa, Kurti bi na ovom mjestu mogao da se zadrži i narednih nekoliko mjeseci.
Nakon održanih vanrednih izbora za parlament u oktobru prošle godine, stranke sa političke scene su zamjenile mjesta, vladajuće su otišle u opoziciju, a dotadašnja opozicija Samoopredjeljenje i LDK su po skoro četiri mjeseca pregovora formirale vlast.
Međutim, i ti dogovori, a i sve poslije njih, ukazivalo je na potencijalne probleme između dva koaliciona partnera, koji su jedan za drugim izbijali na videlo.
Isprva se nisu mogli dogovoriti oko broj ministara u vladi, pa ni eventualnog predsjedničkog mjesta za dvije godine.
Zatim, problem je bio i konstituisanje skupštine, što je Samoopredjeljenje uradilo na svoju ruku, a zatim i ukidanje taksi na srpsku i robu iz BiH.
Pandemija korona virusa se takođe isprečila između Samoopredjeljenja i LDK, zbog čega je Kurti smjenio ministra unutrašnjih poslova Agima Veliua jer je, po njegovom sudu, širio paniku, što je očekivano razljutilo partnere u vlasti.
Oni su potom pokrenuli inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Kurtijevoj vladi, i praktično ga smjenili. Doduše, u tome nisu bili sami, pošto je za taj prijedlog glasalo ukupno 82 poslanika, od ukupno 120.
Izvor: Kosovo Online/Blic
Neki su ovakav razvoj događaja nazvali tragičnim, neki su optužili političare da ih ne zanima apsolutno ništa drugo osim vlasti i funkcija, dok su treći u ovome zapravo vidjeli borbu za moć između Evropske unije i SAD, u kojoj je Unija izgubila.
Kako god bilo, prvo sljedeće pitanje koje se nameće jeste - šta sada? Šta se dešava sa vladom, da li će Kurti uspjeti da okupi novu većinu, ili će pak neko drugi preuzeti njegovo mjesto, ili će se "u igru" vratiti novi-stari igrači poput Kadrija Veselija, bliskog saradnika predsednika Hashima Thaçija, ili možda Ramush Haradinaj?
Sve ovo su trenutno nedoumice, i za sada se spekuliše sa nekoliko mogućih opcija za prevazilaženje političke krize.
Kurti ponovo mandatar
Iako je preksinoć njegovoj vladi izglasano nepovjerenje, i to sa čak 82 glasa, postoji teorijska mogućnost da Albin Kurti ponovo bude imenovan za mandatara, s obzirom da je njegova partija na izborima održanim 6. oktobra 2019. dobila najviše glasova.
Možda to neće biti baš on, ali bi mogao da bude i neko drugi od njegovih saboraca iz Samoopredjeljenja, s obzirom na to da bi po Ustavu predsjednik u roku od 10 dana trebalo da imenuje novog mandatara, a onda on u roku od 15 dana u parlamentu predstavlja novu vladu.
Da će Kurti ponovo biti taj, malo je vjerovatna opcija, jer je preksinoć za opstanak vlade koju su činili Samoopredjeljenje i LDK glasalo samo 33 poslanika.
Široka koalicija, Haradinaj u vladi
Ako se to ipak ne desi, mandat za sastav nove vlade mogao bi da bude povjeren nekom drugom, vjerovatno drugoplasiranoj stranci i dojučerašnjem koalicionom partneru LDK, iz koje bi bio imenovan i premijer.
U tu vladu bi, pored poslanika ove stranke, mogla da uđe i Alijansa za novo Kosovo Behgjeta Pacollija, zatim Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, Inicijativa NISMA Fatmira Limaja, ali i manjine, koje u parlamentu imaju ukupno 20 poslanika.
U ovom slučaju Samoopredjeljenje i PDK Kadrija Veselija (čije je jedan od osnivača Hashim Thaçi), ostaju u opoziciji.
Veseli (Thaçi) se vraća "u igru"
Treća opcija bi mogla da bude ona koja je prije nekoliko godina već sarađivala, LDK Ise Mustafe i PDK Kadrija Veselija. Ova koalicija je činila vlast do 2017. godine, ali nije izdržala pun mandat, pošto je Thaçijeva i Veselijeva stranka rešila da napusti koaliciju, i da se nakon izbora udruži sa Haradinajem.
Ako bi ove dvije stranke, uz još neku od manjih stranaka, napravile vladu, ona bi mogla da bude ono što se naziva "vlada nacionalnog jedinstva", i što bi podrazumjevalo da razlike ostave po strani a rješavaju goruća pitanja poput pandemije virusa korona, pregovore Beograda i Prištine.
Takođe, ona bi mogla da bude oročena na određeno vrijeme, na primjer na godinu dana, koliko je, prema nekim procjenama, dovoljno vremena da se razveže jedna od najvažnijih stvari - kosovski čvor.
Ovo je jedna od vjerovatnijih opcija.
Još jedni vanredni izbori, ali na čekanju
Dok se ne formira nova većina, Albin Kurti će biti na čelu tehničke vlade i, praktično, i dalje obavljati premijersku dužnost. Dokle će to stanje potrajati zavisi i od dogovora između drugih stranaka, a problem pravi i vanredna situacija koja je uvedena na Kosovu, zbog čega održavanje izbora za sada nije moguće.
Ukoliko u međuvremenu ne bude postignut nikakav dogovor između stranaka u skupštini, a imajući u vidu pandemiju korona virusa, Kurti bi na ovom mjestu mogao da se zadrži i narednih nekoliko mjeseci.
Nakon održanih vanrednih izbora za parlament u oktobru prošle godine, stranke sa političke scene su zamjenile mjesta, vladajuće su otišle u opoziciju, a dotadašnja opozicija Samoopredjeljenje i LDK su po skoro četiri mjeseca pregovora formirale vlast.
Međutim, i ti dogovori, a i sve poslije njih, ukazivalo je na potencijalne probleme između dva koaliciona partnera, koji su jedan za drugim izbijali na videlo.
Isprva se nisu mogli dogovoriti oko broj ministara u vladi, pa ni eventualnog predsjedničkog mjesta za dvije godine.
Zatim, problem je bio i konstituisanje skupštine, što je Samoopredjeljenje uradilo na svoju ruku, a zatim i ukidanje taksi na srpsku i robu iz BiH.
Pandemija korona virusa se takođe isprečila između Samoopredjeljenja i LDK, zbog čega je Kurti smjenio ministra unutrašnjih poslova Agima Veliua jer je, po njegovom sudu, širio paniku, što je očekivano razljutilo partnere u vlasti.
Oni su potom pokrenuli inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Kurtijevoj vladi, i praktično ga smjenili. Doduše, u tome nisu bili sami, pošto je za taj prijedlog glasalo ukupno 82 poslanika, od ukupno 120.
Izvor: Kosovo Online/Blic
