Predstavnici pravosuđa razmatrali su razloge zbog čega je nakon 20 godina od sukoba na Kosovu procesuiran vrlo mali broj predmeta za ratne zločine. Na konferenciji “Ratni zločini, obezbjeđivanje dokaza, izazovi i iskustva sa svjedocima” rečeno je da je do 2019. godine odgovornost za slučajeve ratnih zločina bila na Unmiku i Euleksu koji nisu, kako je naglašeno ispoštovali procedure koje su neophodne u ovakvm slučajevima.
Ekskluzivno pravo rješavanja slučajeva ratnih zločina na Kosovu do 2008. godine je imala misija Unmika, a potom Euleks, koji je krajem 2018. godine 900 predmeta ratnih zločina i oko 2000 slučajeva nestalih lica predao Specijalnom tužilaštvu Kosova, odjeljenju za ratne zločine, gdje je zaposleno svega troje tužilaca.
“Lično imam 285 predmeta, a slično imaju i dvoje kolega koji rade u oblasti ratnih zločina. Prosljeđivanje ovih slučajeva i u cjelini pitanje ratnih zločina preko noći je dospjelo u fokus interesovanja javnosti, političara i medija. Skoro 20 godina su ćutali. 20 godina su ratni zločini bili pitanje koje je tretirao neko drugi, međunarodna zajednica i za to vrijeme im je bilo teško da pitaju šta se događa sa tim predmetima, da li ste procesuirali odgovorne za maskare koji su se desili na Kosovu, šta radite u tom pravcu, upitala je glavni tužilac za ratne zločine Drita Hajdari.
Bivši tužilac Unmika i Euleksa Pol Flin navodi da su policajci Unmika dokaze u slučajevima ratnih zločina čak nosili kući nakon šestomjesečne službe, a bilo je i mnogo predmeta koji nisu na adekvatan način arhivirani.
“Kada je slučaj dolazio kod tužioca, on je pitao gdje su dokazi i to je bila veoma velika prepreka u vremenu Unmika. Euleks je uočio puno prepreka, trebalo je da se bavi fajlovima i dosjeima, gdje je bilo nedostataka od Unmika. Oni su bili u lošem stanju i bilo je million stranica, kontejnera sa fizičkim dokazima, mnogo kopija, nije se znalo gdje su originali, a znamo da je za sud samo original validan. Bilo je problema i sa svjedocima kojima je nakon što su 2001. godine davali izjave deset godina kasnije teško bilo da to potvrde, odnosno da upamte”, rekao je Flin.
Advokati ističu da je strah svjedoka glavni izazov u slučajevima ratnih zločina.
“Svjedoci koji su bili u Srbiji i koji bi eventualno trebalo da dođu ovdje i svjedoče, ne znam za druge kolege ali sam ja vrlo rijetko uspjevao da to obezbjedim, nekada se dešavalo da bude uhapšen neko za koga se znalo da je dobar čovjek i da on to nije uradio, pa su se ostali plašili činjenice da upravo onaj koji ništa nije uradio leži u zatvoru i dokazuje svoju nevinost. To je demotivisalo ljude da dođu ovdje i posvjedoče”, rekao je advokat Dejan A. Vasić.
Za ratne zločine na Kosovu do sada je osuđeno samo 39 lica, a na skupu je istaknuto da bi taj broj bio mnogo veći kada bi postojala institucionalna saradnja kosovskog i srpskog tužilaštva. Konferenciju je organizovao Fond za humanitarno pravo Kosova.
Siniša Kostić, RTK2
“Lično imam 285 predmeta, a slično imaju i dvoje kolega koji rade u oblasti ratnih zločina. Prosljeđivanje ovih slučajeva i u cjelini pitanje ratnih zločina preko noći je dospjelo u fokus interesovanja javnosti, političara i medija. Skoro 20 godina su ćutali. 20 godina su ratni zločini bili pitanje koje je tretirao neko drugi, međunarodna zajednica i za to vrijeme im je bilo teško da pitaju šta se događa sa tim predmetima, da li ste procesuirali odgovorne za maskare koji su se desili na Kosovu, šta radite u tom pravcu, upitala je glavni tužilac za ratne zločine Drita Hajdari.
Bivši tužilac Unmika i Euleksa Pol Flin navodi da su policajci Unmika dokaze u slučajevima ratnih zločina čak nosili kući nakon šestomjesečne službe, a bilo je i mnogo predmeta koji nisu na adekvatan način arhivirani.
“Kada je slučaj dolazio kod tužioca, on je pitao gdje su dokazi i to je bila veoma velika prepreka u vremenu Unmika. Euleks je uočio puno prepreka, trebalo je da se bavi fajlovima i dosjeima, gdje je bilo nedostataka od Unmika. Oni su bili u lošem stanju i bilo je million stranica, kontejnera sa fizičkim dokazima, mnogo kopija, nije se znalo gdje su originali, a znamo da je za sud samo original validan. Bilo je problema i sa svjedocima kojima je nakon što su 2001. godine davali izjave deset godina kasnije teško bilo da to potvrde, odnosno da upamte”, rekao je Flin.
Advokati ističu da je strah svjedoka glavni izazov u slučajevima ratnih zločina.
“Svjedoci koji su bili u Srbiji i koji bi eventualno trebalo da dođu ovdje i svjedoče, ne znam za druge kolege ali sam ja vrlo rijetko uspjevao da to obezbjedim, nekada se dešavalo da bude uhapšen neko za koga se znalo da je dobar čovjek i da on to nije uradio, pa su se ostali plašili činjenice da upravo onaj koji ništa nije uradio leži u zatvoru i dokazuje svoju nevinost. To je demotivisalo ljude da dođu ovdje i posvjedoče”, rekao je advokat Dejan A. Vasić.
Za ratne zločine na Kosovu do sada je osuđeno samo 39 lica, a na skupu je istaknuto da bi taj broj bio mnogo veći kada bi postojala institucionalna saradnja kosovskog i srpskog tužilaštva. Konferenciju je organizovao Fond za humanitarno pravo Kosova.
Siniša Kostić, RTK2
