Tokom debate na temu "Taksa od 100 odsto – ko je dobio, a ko izgubio i šta?" izneta su oprečna mišljenja panelista. Dok su predstavnici srpskih privrednika ukazali na potrebu što skorijeg ukidanja takse, mogli su se čuti i stavovi da taksa predstvalja odgovor na agresivnu politiku Srbije prema Kosovu, kao i da će one biti na snazi do postizanja sveobuhvatnog sporazuma o uzajamnom priznanju.
Ko plaća najveću cijenu zbog takse, pitanje je koje se mjesecima unazad postavlja, naglasio je Selatin Kaçaniku, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Potrošač". Prema njegovim riječima, građani su ti koji ispaštaju.
"Ova odluka nije doneta u saradnji sa građanima i nikada nije rečeno da je doneta kako bi se zaštitila prava potrošača koji je istovremeno i poreski obveznik. Mi smo vladi i skupštini slali signale o načinu rješavanja ovog problema, uvijek smo za to da imamo bileterarni trgovinski ugovor koji bi potpisalo Kosovo sa svakom državom shodno ustavu, poštujući direktive Evropske Unije. Nisu nas slušali, ne žele da sarađuju sa nama, zbog čega ne znam. Dakle, taksa je uvedena, bila loša ili dobra, ali ko plaća taj ceh'', rekao je Selatin Kaçaniku, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Potrošač".
Taksa je u velikoj mjeri ugrozila rad srpskih privrednika, smatra Saša Sekulić ispred Asocijacije srpskih privrednika. On dodaje da bi svima išlo u korist, posebno potrošačima, da se pronađe način za ukidanje takse.
"Predstavnici naših sektora imali su određenih problema, zalihe koje su imali su nestale. Iz sektora proizvodnje je najviše problema bilo zato što su sada prisutni neki novi artikli, gdje su oni imali problema sa proizvodnjom, morali su ponovo da angažuju tehnologe kako bi ti novi proizvodi koji su dolazili, većinom iz Turske i Rumunije, samim tim imali su dodatne troškove za novu tehnologiju koju su morali da imaju. Iz sektora trgovine imali su najviše problema, jer je onaj broj artikala koji su nekada imali u svojim radnjama, sada je smanjen. Kupci mnoge artikle nisu prihvatili, jer je to tržište koje je naviklo na iste artikle nekih 50 godina. Poljoprivrednici su takođe imali probleme, a to je nabavka novih semenskih sorti pšenice, posebno su imali primedbe na nove vrste đubriva", istakao je Saša Sekulić, ispred Asocijacije srpskih privrednika u opštini Gračanica.
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova smatra da taksa treba da ostane na snazi, jer, kako kaže, ona je pozitivno uticala na ekonomiju Kosova. Uvođenjem takse budžet Kosova je bogatiji za 7 miliona eura, ističe Shahini.
"Imali smo tri istraživanja vezana za taksu, posljednje istraživanje pokazalo je da je domaća proizvodnja porasla preko 30 odsto. Povećano je i zapošljavanje u svakoj proizvodnoj domaćoj kompaniji od 15 odsto, a to je imalo direktnog uticaja na povećanje potrošnje domaće proizvodnje. Premijerka Srbije je prije mjesec dana izjavila da je Srbija imala gubitak preko 300 miliona, međutim to ne znači da je tih 300 miliona dobilo Kosovo, jer je veliki dio proizvoda počeo da se uvozi iz drugih zemalja i nije moglo sto posto biti zamenjeno domaćim proizvodima. Šta su Kosovo i Srbija dobili ovim, zaustavili su krijumčarenja, ocjenili smo da je bilo preko 70 miliona prije godinu dana i tome se stalo na put. Smatramo da taksa i dalje treba da ostane na snazi, ocjenili smo da je ona osveta prema srpskoj politici, koja je pozitivno uticala na ekonomiju Kosova", izjavio je predsjednik Alijanse za biznis Kosova, Agim Shahini.
Zamjenik ministra u Vladi Kosova Fatmir Gashi ocenjuje da je uvođenje takse na robu iz Srbije politička odluka Vlade koja nema veze sa ekonomijom. Glavni cilj je, kaže, da se stane na put argresivnoj politici Srbije i Bosne i Hercegovine protiv Kosova.
"Prvo moramo pogledati postupke koje su Srbija i Bosna imali protiv Kosova. Postigle su vrhunac u trenutku lobiranja za povlačenje priznanja drzave Kosova, bile su uspješne i u tome da ne dozvole da se Kosovo učlani u Interpol, što je štetno za čitav region. Imamo više primjera kada se u Bosni i Hercegovini i u Srbiji organizuju neke međunarodne konferencije, kosovskim zvaničnicima se ne dozvoljava pristup. Drugi razlog uvođenja taksi je pritisak koji vrši Srbija prema srpskim pripadnicima Bezbjednosnih snaga Kosova, nasilno ih udaljava iz tih institucija što govori o tome da nema mjesta da se razvije slobodno tržište. Ukoliko sa Srbijom postignemo sveobuhvatan sporazum o uzajamnom priznanju, onda će ove takse biti ukinute", kazao je Fatmir Gashi, zamjenik ministra finansija u Vladi Kosova.
Ne vjerujem da neko normalan može da očekuje da će ove takse rezultirati time da Srbija prizna nezavisnost Kosova, a da zauzvrat takse budu ukinute, naglasio je Nenad Radosavljević, ispred Saveza za KiM. On smatra da je uvođenjem takse mnogo onih koji gube.
"Prije svega gube proizvođači, trgovci Srbi, kao i budžet Srbije zato što su izgubili tržište. Gube Srbi koji su navikli na proizvode koji dolaze iz Srbije, a sada su u otežanoj mogućnosti da do njih dođu. Gubitnici su svi stanovnici Kosova jer su izgubili priliku da se snabdjevaju kvalitetnom robom. U svemu ovome dobitnici su proizvođači iz drugih zemalja u regionu, dobitnici su one monopolističke strukture u vlastima na Kosovu koje su za svoje saradnike imale neke druge snabdjevače, sada će oni profitirati", navodi Radosavljević.
Podsjetimo, taksa na robu iz Srbije i BiH na snazi je od novembra prošle godine.
Maja Denić, RTK2
"Ova odluka nije doneta u saradnji sa građanima i nikada nije rečeno da je doneta kako bi se zaštitila prava potrošača koji je istovremeno i poreski obveznik. Mi smo vladi i skupštini slali signale o načinu rješavanja ovog problema, uvijek smo za to da imamo bileterarni trgovinski ugovor koji bi potpisalo Kosovo sa svakom državom shodno ustavu, poštujući direktive Evropske Unije. Nisu nas slušali, ne žele da sarađuju sa nama, zbog čega ne znam. Dakle, taksa je uvedena, bila loša ili dobra, ali ko plaća taj ceh'', rekao je Selatin Kaçaniku, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Potrošač".
Taksa je u velikoj mjeri ugrozila rad srpskih privrednika, smatra Saša Sekulić ispred Asocijacije srpskih privrednika. On dodaje da bi svima išlo u korist, posebno potrošačima, da se pronađe način za ukidanje takse.
"Predstavnici naših sektora imali su određenih problema, zalihe koje su imali su nestale. Iz sektora proizvodnje je najviše problema bilo zato što su sada prisutni neki novi artikli, gdje su oni imali problema sa proizvodnjom, morali su ponovo da angažuju tehnologe kako bi ti novi proizvodi koji su dolazili, većinom iz Turske i Rumunije, samim tim imali su dodatne troškove za novu tehnologiju koju su morali da imaju. Iz sektora trgovine imali su najviše problema, jer je onaj broj artikala koji su nekada imali u svojim radnjama, sada je smanjen. Kupci mnoge artikle nisu prihvatili, jer je to tržište koje je naviklo na iste artikle nekih 50 godina. Poljoprivrednici su takođe imali probleme, a to je nabavka novih semenskih sorti pšenice, posebno su imali primedbe na nove vrste đubriva", istakao je Saša Sekulić, ispred Asocijacije srpskih privrednika u opštini Gračanica.
Predsjednik Alijanse za biznis Kosova smatra da taksa treba da ostane na snazi, jer, kako kaže, ona je pozitivno uticala na ekonomiju Kosova. Uvođenjem takse budžet Kosova je bogatiji za 7 miliona eura, ističe Shahini.
"Imali smo tri istraživanja vezana za taksu, posljednje istraživanje pokazalo je da je domaća proizvodnja porasla preko 30 odsto. Povećano je i zapošljavanje u svakoj proizvodnoj domaćoj kompaniji od 15 odsto, a to je imalo direktnog uticaja na povećanje potrošnje domaće proizvodnje. Premijerka Srbije je prije mjesec dana izjavila da je Srbija imala gubitak preko 300 miliona, međutim to ne znači da je tih 300 miliona dobilo Kosovo, jer je veliki dio proizvoda počeo da se uvozi iz drugih zemalja i nije moglo sto posto biti zamenjeno domaćim proizvodima. Šta su Kosovo i Srbija dobili ovim, zaustavili su krijumčarenja, ocjenili smo da je bilo preko 70 miliona prije godinu dana i tome se stalo na put. Smatramo da taksa i dalje treba da ostane na snazi, ocjenili smo da je ona osveta prema srpskoj politici, koja je pozitivno uticala na ekonomiju Kosova", izjavio je predsjednik Alijanse za biznis Kosova, Agim Shahini.
Zamjenik ministra u Vladi Kosova Fatmir Gashi ocenjuje da je uvođenje takse na robu iz Srbije politička odluka Vlade koja nema veze sa ekonomijom. Glavni cilj je, kaže, da se stane na put argresivnoj politici Srbije i Bosne i Hercegovine protiv Kosova.
"Prvo moramo pogledati postupke koje su Srbija i Bosna imali protiv Kosova. Postigle su vrhunac u trenutku lobiranja za povlačenje priznanja drzave Kosova, bile su uspješne i u tome da ne dozvole da se Kosovo učlani u Interpol, što je štetno za čitav region. Imamo više primjera kada se u Bosni i Hercegovini i u Srbiji organizuju neke međunarodne konferencije, kosovskim zvaničnicima se ne dozvoljava pristup. Drugi razlog uvođenja taksi je pritisak koji vrši Srbija prema srpskim pripadnicima Bezbjednosnih snaga Kosova, nasilno ih udaljava iz tih institucija što govori o tome da nema mjesta da se razvije slobodno tržište. Ukoliko sa Srbijom postignemo sveobuhvatan sporazum o uzajamnom priznanju, onda će ove takse biti ukinute", kazao je Fatmir Gashi, zamjenik ministra finansija u Vladi Kosova.
Ne vjerujem da neko normalan može da očekuje da će ove takse rezultirati time da Srbija prizna nezavisnost Kosova, a da zauzvrat takse budu ukinute, naglasio je Nenad Radosavljević, ispred Saveza za KiM. On smatra da je uvođenjem takse mnogo onih koji gube.
"Prije svega gube proizvođači, trgovci Srbi, kao i budžet Srbije zato što su izgubili tržište. Gube Srbi koji su navikli na proizvode koji dolaze iz Srbije, a sada su u otežanoj mogućnosti da do njih dođu. Gubitnici su svi stanovnici Kosova jer su izgubili priliku da se snabdjevaju kvalitetnom robom. U svemu ovome dobitnici su proizvođači iz drugih zemalja u regionu, dobitnici su one monopolističke strukture u vlastima na Kosovu koje su za svoje saradnike imale neke druge snabdjevače, sada će oni profitirati", navodi Radosavljević.
Podsjetimo, taksa na robu iz Srbije i BiH na snazi je od novembra prošle godine.
Maja Denić, RTK2
