Richard Kraemer saradnik američkog Instituta za spoljnopolitička istraživanja smatra da dijalog između Kosova i Srbije nije gubljenje vremena, kao i da bi pravno obavezujući sporazum obje strane pogurao ka Evropskoj Uniji, prenosi Glas Amerike.
Svrha pregovora između Kosova i Srbije je da se postigne miran i prosperitetan Zapadni Balkan.
"Kosovo je danas država koja ima definisane granice i njegovu nezavisnost priznala je većina globalne zajednice. Za Srbiju, građane Srbije, kao i za građane Kosova najveća dobit bi bila kada bi takav ishod bio potvrđen kroz referendum ili nekim drugim vidom javne podrške, u koji bi bile uključene obje strane. Da se, imajući u vidu povezanost Srba sa tom zemljom, potvrdi status Kosova kao nezavisne države", kaže Kraemer.
Dijalog Kosova i Srbije vodi se vše od deset godina, prema riječima Kremera proces nije gubljenje vremena, ali kako kaže zabrinut je jer sva otvorena pitanja koja se tiču Kosova idu u korist Vladimira Putina.
"Mislim da bi se većina građana Kosova saglasila sa mnom o tome, jer žele da budu prepoznati kao članovi međunarodne zajednice. Vjerujem da bi obje strane pravno obavezujući sporazum pogurao ka Evropskoj uniji. Činjenica da je Rusija nije u tolikoj mjeri uključena u taj proces je važna i korisna. Moja zabrinutost u vezi sa Rusijom i Kosovom zasnovana je na tome da sva otvorena pitanja idu u korist Putinu. Sve dok je to pitanje nerješeno, Moskva ima priliku da interveniše u raznim aspektima srpskog društva. Ne samo u Srbiji, nego i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini… Kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, proruske političke partije i nevladine organizacije. Sve to su sredstva koja Moskva koristi kako bi sputala da otvorena pitanja u vezi sa Kosovom budu uspješno razrješena. Razrješenjem pitanja Kosova – Rusija gubi jedan vid prevlasti u regionu", dodao je on.
On navodi da bi se dijalog rješio potrebno je da se akteri u velikim evropskim prestonicama više zainteresuju i angažuju u saradnji sa SAD i Velikom Britanijom, a za to se stvorilo i prilika nakon što su zapadne demokratije uspostavlie zajednički front nakon ruske inavzije na Ukrajinu.
"Mislim da je potrebno primjeniti malo više pritiska, odnosno “teške ljubavi” u razgovorima sa predstavnicima Beograda koji tvrde da žele razrješenje tog pitanja. Sve to u nastojanju da Srbija postane prosperitetna nacija, za šta, siguran sam, ima potencijala", istakao je Kraemer.
Kraemer smatra da će se situacija u Ukrajini odraziti na mnoga pitanja na Zapadnom Balkanu.
"Linije se povlače i vidjećemo ko će gdje da zakorači. U zavisnosti od toga kako će se elite, koje se vode sopstvenim interesima odlučiti, vidjećemo i promjene u javnom mnjenju. Kolega novinar iz Sofije mi je prenio da je javno mnjenje prvih dana rata bilo popustljivije prema Moskvi – a onda, kako se rat nastavio, okrenulo je leđa Rusiji. To bi se moglo dogoditi i u drugim državama. Sve to zavisi od poslovnih sporazuma elita, politike koju vode, vrste zajedničkih vojnih vježbi koje izvode ili ne. I naravno, to opet ima veze sa medijima i šta građani shvataju da je istina. I kakav narativ vlade propagiraju u političke svrhe", poručio je Kraemer.
"Kosovo je danas država koja ima definisane granice i njegovu nezavisnost priznala je većina globalne zajednice. Za Srbiju, građane Srbije, kao i za građane Kosova najveća dobit bi bila kada bi takav ishod bio potvrđen kroz referendum ili nekim drugim vidom javne podrške, u koji bi bile uključene obje strane. Da se, imajući u vidu povezanost Srba sa tom zemljom, potvrdi status Kosova kao nezavisne države", kaže Kraemer.
Dijalog Kosova i Srbije vodi se vše od deset godina, prema riječima Kremera proces nije gubljenje vremena, ali kako kaže zabrinut je jer sva otvorena pitanja koja se tiču Kosova idu u korist Vladimira Putina.
"Mislim da bi se većina građana Kosova saglasila sa mnom o tome, jer žele da budu prepoznati kao članovi međunarodne zajednice. Vjerujem da bi obje strane pravno obavezujući sporazum pogurao ka Evropskoj uniji. Činjenica da je Rusija nije u tolikoj mjeri uključena u taj proces je važna i korisna. Moja zabrinutost u vezi sa Rusijom i Kosovom zasnovana je na tome da sva otvorena pitanja idu u korist Putinu. Sve dok je to pitanje nerješeno, Moskva ima priliku da interveniše u raznim aspektima srpskog društva. Ne samo u Srbiji, nego i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini… Kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, proruske političke partije i nevladine organizacije. Sve to su sredstva koja Moskva koristi kako bi sputala da otvorena pitanja u vezi sa Kosovom budu uspješno razrješena. Razrješenjem pitanja Kosova – Rusija gubi jedan vid prevlasti u regionu", dodao je on.
On navodi da bi se dijalog rješio potrebno je da se akteri u velikim evropskim prestonicama više zainteresuju i angažuju u saradnji sa SAD i Velikom Britanijom, a za to se stvorilo i prilika nakon što su zapadne demokratije uspostavlie zajednički front nakon ruske inavzije na Ukrajinu.
"Mislim da je potrebno primjeniti malo više pritiska, odnosno “teške ljubavi” u razgovorima sa predstavnicima Beograda koji tvrde da žele razrješenje tog pitanja. Sve to u nastojanju da Srbija postane prosperitetna nacija, za šta, siguran sam, ima potencijala", istakao je Kraemer.
Kraemer smatra da će se situacija u Ukrajini odraziti na mnoga pitanja na Zapadnom Balkanu.
"Linije se povlače i vidjećemo ko će gdje da zakorači. U zavisnosti od toga kako će se elite, koje se vode sopstvenim interesima odlučiti, vidjećemo i promjene u javnom mnjenju. Kolega novinar iz Sofije mi je prenio da je javno mnjenje prvih dana rata bilo popustljivije prema Moskvi – a onda, kako se rat nastavio, okrenulo je leđa Rusiji. To bi se moglo dogoditi i u drugim državama. Sve to zavisi od poslovnih sporazuma elita, politike koju vode, vrste zajedničkih vojnih vježbi koje izvode ili ne. I naravno, to opet ima veze sa medijima i šta građani shvataju da je istina. I kakav narativ vlade propagiraju u političke svrhe", poručio je Kraemer.
