Rat u Ukrajini je poremetio tržište nafte i gasa širom svijeta, a prema riječima stručnjaka novi talas poskupljenja cijena sa stranih tržišta očekuje se i na Kosovu, prenosi Zeri.
Povećanje cijena goriva i energije u svijetu direktno će uticati na cijene ostalih proizvoda, jer se na Kosovo najviše uvozi iz zemalja Evropske unije i zemalja u regionu.
Profesor ekonomije Safet Gërxhaliu kaže da Kosovo ne može biti imuno na rast cijena na evropskim tržištima baš zbog uvoza, kao i da već postoji visoka inflacija cijena. U januaru ove godine inflacija je dostigla 7,1 odsto.
"Građani Kosova se suočavaju sa inflacijom. Na primjer, stvari koje su prije dvije godine kupovale za 100 eura, prošle godine nisu mogle da se kupe za 200 eura. Ti proizvodi, koji su se 2021. kupovali za 200 eura, danas se plaćaju 270 eura. Ovo je zaista zabrinjavajuće", kaže Gërxhaliu.
U cilju zaštite potrošača od kretanja cijena, Gërxhaliu smatra da bi Vlada Kosova trebalo da interveniše na različite načine u privatnom sektoru.
"Mora biti intervencija u vidu akciza ili poreza i zajedno moramo prevazići ovu situaciju koja je veoma izazovna ne samo za Kosovo, već i za cio svijet. Odgovorno kažem da su posljedice rata između Ukrajine i Rusije daleko veće od sve štete koju je izazvala pandemija kovida-19 širom svijeta", rekao je on.
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Berim Ramosaj kaže da će se posljedice rusko-ukrajinskog rata primjetiti po cijeni žitarica. Prema njegovim riječima, Kosovo ima negativan trgovinski bilans jer više uvozi nego izvozi, a posledice krize će, kako kaže, biti teške, jer je Ukrajina procjenjena kao jedan od najvećih izvoznika brašna na svijetu.
"Osim nafte i električne energije, prvi uticaji će se nesumnjivo primjetiti na sirovinama i žitaricama, odnosno hrani, jer je poznato da Ukrajina učestvuje sa velikom količinom žitarica na globalnom tržištu", rekao je Ramosaj.
Vlada Kosova je do sada uspostavila trgovinske marže samo za naftne derivate, kao oblik za održavanje mogućnosti tržišnih poremećaja. Prema ovoj odluci, najviša trgovinska marža trebalo bi da bude do 4 odsto prodajne cijene, dok bi za trgovce najviša marža bila do 6 odsto.
Samo tokom 2021. godine, prema zvaničnim podacima, vrijednost proizvoda uvezenih na Kosovo iznosila je preko 4,6 milijardi eura, dok je znatno manje, 712 miliona eura, bila vrijednost izvoza.
Kako se navodi, Kosovo uvozi proizvode uglavnom iz Evropske unije i iz zemalja potpisnica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i nema visoke trgovinske razmjene sa Rusijom i Ukrajinom.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
Profesor ekonomije Safet Gërxhaliu kaže da Kosovo ne može biti imuno na rast cijena na evropskim tržištima baš zbog uvoza, kao i da već postoji visoka inflacija cijena. U januaru ove godine inflacija je dostigla 7,1 odsto.
"Građani Kosova se suočavaju sa inflacijom. Na primjer, stvari koje su prije dvije godine kupovale za 100 eura, prošle godine nisu mogle da se kupe za 200 eura. Ti proizvodi, koji su se 2021. kupovali za 200 eura, danas se plaćaju 270 eura. Ovo je zaista zabrinjavajuće", kaže Gërxhaliu.
U cilju zaštite potrošača od kretanja cijena, Gërxhaliu smatra da bi Vlada Kosova trebalo da interveniše na različite načine u privatnom sektoru.
"Mora biti intervencija u vidu akciza ili poreza i zajedno moramo prevazići ovu situaciju koja je veoma izazovna ne samo za Kosovo, već i za cio svijet. Odgovorno kažem da su posljedice rata između Ukrajine i Rusije daleko veće od sve štete koju je izazvala pandemija kovida-19 širom svijeta", rekao je on.
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Berim Ramosaj kaže da će se posljedice rusko-ukrajinskog rata primjetiti po cijeni žitarica. Prema njegovim riječima, Kosovo ima negativan trgovinski bilans jer više uvozi nego izvozi, a posledice krize će, kako kaže, biti teške, jer je Ukrajina procjenjena kao jedan od najvećih izvoznika brašna na svijetu.
"Osim nafte i električne energije, prvi uticaji će se nesumnjivo primjetiti na sirovinama i žitaricama, odnosno hrani, jer je poznato da Ukrajina učestvuje sa velikom količinom žitarica na globalnom tržištu", rekao je Ramosaj.
Vlada Kosova je do sada uspostavila trgovinske marže samo za naftne derivate, kao oblik za održavanje mogućnosti tržišnih poremećaja. Prema ovoj odluci, najviša trgovinska marža trebalo bi da bude do 4 odsto prodajne cijene, dok bi za trgovce najviša marža bila do 6 odsto.
Samo tokom 2021. godine, prema zvaničnim podacima, vrijednost proizvoda uvezenih na Kosovo iznosila je preko 4,6 milijardi eura, dok je znatno manje, 712 miliona eura, bila vrijednost izvoza.
Kako se navodi, Kosovo uvozi proizvode uglavnom iz Evropske unije i iz zemalja potpisnica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i nema visoke trgovinske razmjene sa Rusijom i Ukrajinom.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
