Kosovo je najavilo od 15. marta ukida takse na uvoz sirovina iz BiH i Srbije. Uslov je da Beograd prekine kampanju povlačenja priznanja. Privrednici u BiH pozdravljaju odluku, ali su ipak skeptični.
Prije uvođenja taksi, BiH je na Kosovo, čiju nezavisnost nije priznala, izvozila mlijeko i mliječne proizvode u vrijednosti od gotovo sedam miliona maraka (3,5 miliona eura) godišnje. Jedna od kompanija sa najvećim prometom je sarajevski „Milkos" koji je od kraja 2018, od kada su takse na snazi pretrpela gubitak od milion i po eura.
„Sam proces vraćanja na tržište je težak. Znamo to iz iskustva sa Hrvatskom gdje se nismo vratili ni približno obimu u kojem smo bili, prije nego što je Hrvatska ušla u EU. Naše mjesto na policama na Kosovu su zauzeli drugi proizvođači i distributeri. Kako će proces vraćanja teći videćemo ubrzo, kada budemo ostvarili kontakte sa kupcima", kaže direktor ove sarajevske mlijekare, Adin Fakić uz najavu da će već naredne sedmice početi razgovore sa tamošnjim privrednicima.
„Pa da vidimo na čemu smo. Šta očekuju oni, da li očekuju uopšte da se vraćamo ili su našli stopostotnu zamjenu", kaže Fakić.
Mlijeko i mliječni proizvodi kao i ostale robe široke potrošnje tražiće isti put kao i kompanije iz metalskog sektora iz BiH, koje godinšje izvezu na Kosovo robu u vrijednosti od preko 50 miliona maraka (25 miliona eura). Neki od njih već su doneli odluku da se neće vraćati na to tržište jer je kako kažu, mnogo vremena izgubljeno, a da bi potiskivanje kompanija koje su već preuzele tržište bio skup posao.
Korak po korak
Sa tim se ne slaže Safet Gërxhaliu, koji je bio predsjednik Privredne komore Kosova u vrijeme uvođenja taksi. Ovaj ekonomski stručnjak iz Prištine kaže da je i tada bio protiv uvođenja sankcija, a za predstojeći period je uvjeren da će trgovina naći svoj put.
„Za početak, ne možete očekivati neki agresivan povratak ali vremenom, cijena i kvalitet i transport, uticaće na to da se proizvodi iz BiH ponovo nađu na ovim prostorima u punom kapacitetu", kaže Gërxhaliu, potvrđujući da je za dosta proizvoda iz BiH pronađena alternativa, ali i da ti isti proizvodi imaju veće troškove transporta na kosovsko tržište.
„Zato mislim da će se uz agresivan marketing i promociju, te robe vratiti. Kratkoročno gledano, za period od pet ili šest mjeseci, rezultati neće biti vidljivi u smislu potpunog povratka, ali dugoročno, svi ti proizvodi će naći svoj plasman, jer trgovina na priznaje ni granice, ni boje, ni nacije", kaže Gërxhaliu.
U BiH skeptični
Takse će prema najavama, biti ukinute od 15. marta na uvoz sirovina iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Zauzvrat, Kosovo traži da Srbija prestane da lobira za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Iz Beograda se već čuje da se radi o prevari, s obzirom da se spominju samo sirovine, a ne plasman gotovih proizvoda.
Privrednici iz BiH su skeptični kada je riječ o vraćanju na tržište u punom kapacitetu, koje je u izvozom smislu vrijedno preko 130 miliona maraka (65 miliona eura).
„Problem je što smo izgubili naše trgovačke pozicije. Neki drugi lanci su ušli i zauzeli te pozicije tako da je teško vratiti ta tržišta. Onaj dio tržišta koji je ostao negdje u visini od 30 miliona maraka (15 miliona eura), odnosi se na broj komapnija koje su želele da zadrže postojeće stanje, pa su bez obzira na visoke takse zadržali svoju izvoznu kvotu", kaže Vjekoslav Vuković potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da bi iza svega trebalo da stane država, iako sumnja da će se to desiti.
„Vratiti se na tržište koje je jednom izgubljeno je vrlo skup proces i samo nekim ozbiljnim snižavanjem cijena ili subvencionisanjem od strane država u kojima izvoznici posluju, moguće je povratiti to tržište. Pošto je naš koncept da se država ne miješa u privredu, što je apsurd, vjerovatno da će se to tržište vratiti jedva u obimu od 20 odsto", kaže Pavlović.
Tržište je malo ali bitno
S obzirom na činjenicu da je Republika Srpska prije uvođenja taksi sa Kosovom ostvarivala suficit od gotovo 30 miliona maraka (15 miliona eura), jasno je da se radi o veoma bitnom partneru, poručuju Iz Privredne komore Republike Srpske
„Iako se radi o relativno malom tržištu, ukoliko uzmemo ukupan izvoz iz RS, za nas je svako tržište važno. Posebno se to odnosi na ona preduzeća koja su svoje poslovanje bazirali na plasman roba na tržište Kosova", kaže Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS.
Važno je i za sarajevski „Milkos" koji želi da se vrati na tržište Kosova.
„Sav taj gubitak koji smo imali do sada je čak i mali, s obzirom da je Kosovo dugi niz godina postpeno uvodilo određene barijere. Ući ćemo u razgovore, videti kakvo je raspoloženje i pokušati da se vratimo u punom kapacitetu", kaže direktor ove kompanije, Adin Fakić.
„Sam proces vraćanja na tržište je težak. Znamo to iz iskustva sa Hrvatskom gdje se nismo vratili ni približno obimu u kojem smo bili, prije nego što je Hrvatska ušla u EU. Naše mjesto na policama na Kosovu su zauzeli drugi proizvođači i distributeri. Kako će proces vraćanja teći videćemo ubrzo, kada budemo ostvarili kontakte sa kupcima", kaže direktor ove sarajevske mlijekare, Adin Fakić uz najavu da će već naredne sedmice početi razgovore sa tamošnjim privrednicima.
„Pa da vidimo na čemu smo. Šta očekuju oni, da li očekuju uopšte da se vraćamo ili su našli stopostotnu zamjenu", kaže Fakić.
Mlijeko i mliječni proizvodi kao i ostale robe široke potrošnje tražiće isti put kao i kompanije iz metalskog sektora iz BiH, koje godinšje izvezu na Kosovo robu u vrijednosti od preko 50 miliona maraka (25 miliona eura). Neki od njih već su doneli odluku da se neće vraćati na to tržište jer je kako kažu, mnogo vremena izgubljeno, a da bi potiskivanje kompanija koje su već preuzele tržište bio skup posao.
Korak po korak
Sa tim se ne slaže Safet Gërxhaliu, koji je bio predsjednik Privredne komore Kosova u vrijeme uvođenja taksi. Ovaj ekonomski stručnjak iz Prištine kaže da je i tada bio protiv uvođenja sankcija, a za predstojeći period je uvjeren da će trgovina naći svoj put.
„Za početak, ne možete očekivati neki agresivan povratak ali vremenom, cijena i kvalitet i transport, uticaće na to da se proizvodi iz BiH ponovo nađu na ovim prostorima u punom kapacitetu", kaže Gërxhaliu, potvrđujući da je za dosta proizvoda iz BiH pronađena alternativa, ali i da ti isti proizvodi imaju veće troškove transporta na kosovsko tržište.
„Zato mislim da će se uz agresivan marketing i promociju, te robe vratiti. Kratkoročno gledano, za period od pet ili šest mjeseci, rezultati neće biti vidljivi u smislu potpunog povratka, ali dugoročno, svi ti proizvodi će naći svoj plasman, jer trgovina na priznaje ni granice, ni boje, ni nacije", kaže Gërxhaliu.
U BiH skeptični
Takse će prema najavama, biti ukinute od 15. marta na uvoz sirovina iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Zauzvrat, Kosovo traži da Srbija prestane da lobira za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Iz Beograda se već čuje da se radi o prevari, s obzirom da se spominju samo sirovine, a ne plasman gotovih proizvoda.
Privrednici iz BiH su skeptični kada je riječ o vraćanju na tržište u punom kapacitetu, koje je u izvozom smislu vrijedno preko 130 miliona maraka (65 miliona eura).
„Problem je što smo izgubili naše trgovačke pozicije. Neki drugi lanci su ušli i zauzeli te pozicije tako da je teško vratiti ta tržišta. Onaj dio tržišta koji je ostao negdje u visini od 30 miliona maraka (15 miliona eura), odnosi se na broj komapnija koje su želele da zadrže postojeće stanje, pa su bez obzira na visoke takse zadržali svoju izvoznu kvotu", kaže Vjekoslav Vuković potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da bi iza svega trebalo da stane država, iako sumnja da će se to desiti.
„Vratiti se na tržište koje je jednom izgubljeno je vrlo skup proces i samo nekim ozbiljnim snižavanjem cijena ili subvencionisanjem od strane država u kojima izvoznici posluju, moguće je povratiti to tržište. Pošto je naš koncept da se država ne miješa u privredu, što je apsurd, vjerovatno da će se to tržište vratiti jedva u obimu od 20 odsto", kaže Pavlović.
Tržište je malo ali bitno
S obzirom na činjenicu da je Republika Srpska prije uvođenja taksi sa Kosovom ostvarivala suficit od gotovo 30 miliona maraka (15 miliona eura), jasno je da se radi o veoma bitnom partneru, poručuju Iz Privredne komore Republike Srpske
„Iako se radi o relativno malom tržištu, ukoliko uzmemo ukupan izvoz iz RS, za nas je svako tržište važno. Posebno se to odnosi na ona preduzeća koja su svoje poslovanje bazirali na plasman roba na tržište Kosova", kaže Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS.
Važno je i za sarajevski „Milkos" koji želi da se vrati na tržište Kosova.
„Sav taj gubitak koji smo imali do sada je čak i mali, s obzirom da je Kosovo dugi niz godina postpeno uvodilo određene barijere. Ući ćemo u razgovore, videti kakvo je raspoloženje i pokušati da se vratimo u punom kapacitetu", kaže direktor ove kompanije, Adin Fakić.
