Švicarska bilježi već par mjeseci snažan porast ilegalnih imigranata sa Kosova i taj trend ne jenjava, piše "Neue Zürcher Zeitung".
Broj ilegalnih ulazaka stanovnika Kosova na tlo Švicarske je proteklih mjeseci značajno porastao i u međuvremenu prevazišao je broj onih koji zvanično zahtjevaju azil u toj zemlji.
Mnogi od njih putuju sa falsifikovanim dokumentima i rade ilegalno u Švicarskoj, objasnio je direktor policije za strance grada Berna Aleksander Ot.
Slabije obrazovani državljani takozvanih trećih zemalja, to jest one koje nisu članice EU ili EFTA, legalnim putem gotovo da ne mogu da se nasele u Švicarsku.
"Međutim takva radna snaga je veoma tražena kao jeftina radna snaga u građevinarstvu, gastronomiji i poljoprivredi", kritikovao je Ot.
Švicarske pogranične vlasti su od početka ove godine uhapsile 369 građana sa Kosova pod sumnjom da su ilegalno ušli u zemlju.
Građani Kosova se time nalaze na samom vrhu rang liste zemalja porijekla čiji su državljani kršili zakon o strancima.
Prije pola godine stanje je bilo nešto drugačije, i tada su građani iz Eritreje, Sirije i Gambije bili na vrhu liste.
Portparol pogranične službe Atila Lardori ističe da su ekonomski razlozi i nedostatak perspektive na Kosovu doveli do ilegalne imigracije sa Kosova.
Od početka godine su švicarske vlasti uz to uhapsile i 27 državljana Kosova zbog sumnje da su se bavili prebacivanjem ilegalaca.
Policija za strance Berna polazi od toga da iza ilegalne imigracije, u mnogim slučajevima, stoje kosovske organizovane bande koje djeluju iz inostranstva i koje prebacuju ilegalce.
Od početka ove godine je u Švicarskoj, prema "Neue Zürcher Zeitungu", samo 300 građana sa Kosova podnijelo zahtjev za dobijanje azila.
Razlog za tako mali broj je prije svega što po pravilu vlasti u roku od 48 sati odbijaju molbe, a taj restriktivni princip doveo je do značajnog porasta ilegalne imigracije.
Poređenja radi, Austrija je do kraja februara bila suočena sa više od 2.000 podnijetih molbi za dobijanje azila od strane građana Kosova.
Međutim u međuvremenu se broj podnosilaca azila sa Kosova značajno smanjio, prije svega zbog kampanje koju sprovodi Austrija preko kosovske štampe, upozoravajući da građani Kosova ne mogu dobiti azil u toj zemlji, kao i ubrzanjem postupka rješavanja zahtjeva.
