Ljudska rasa svojim aktivnostima upropaštava Zemlju i uništava vlastiti sistem za održavanje života, zaključak je dvije studije koje je proveo međunarodni tim naučnika, prenosi britanski dnevni list The Guardian.
Naučnici iz SAD-a, Švedske, Njemačke i Indije predvođeni profesorom Willom Steffenom s Australskog nacionalnog univerziteta identificirali su devet ključnih faktora za opstanak života na Zemlji. U čak četiri kategorije probijene su takozvane "sigurne" razine; kritične su klimatske promjene, gubitak integriteta biosfere, promjene u tlu i visoke razine fosfora i dušika u okeanima zbog korištenja poljoprivrednih hemikalija, prenosi Index.hr.
U istraživanju koje je trajalo pet godina naučnici su ustanovili da planeta Zemlja u zadnjih 60 godina prolazi kroz drastičnije promjene nego u prijašnjih 10.000 godina. Nivo ugljičnog dioksida u zraku na rekordnim je razinama, a zbog narušavanja integriteta biosfere biljne i životinjske vrste izumiru sto puta brže nego ranije, u razdoblju koje je prethodilo 50-im godinama prošlog stoljeća, kada je počeo ubrzani razvoj ljudske rase koji sada dovodi u pitanje opstanak života na Zemlji.
Ljudi ne mogu evoluirati dovoljno brzo da se prilagode
Od 1950. do danas urbana populacija povećana je za sedam puta, potrošnja energije povećana je za pet puta, a količina hemikalija koja se koristi u poljoprivredi rasla je za osam puta. Količina dušika koja ulazi u okeane se učetverostručila. Zbog svih ovih faktora život na Zemlji danas je teže održiv nego prije 60 godina.
- Navedeni indikatori u porastu su od 1950. i ne pokazuju znakove usporavanja. Uporedno s privrednim razvojem došlo je do ogromnog povećanja korištenja resursa i zagađenja. Ranije je zagađenje bilo ograničeno na lokalna i regionalna područja, ali sada se proširilo na globalnu razinu. Za ove promjene krivi su ljudi, ne priroda - tvrdi Steffen.
Čak veći problem od klimatskih promjena, tvrdi Steffen, je uticaj čovjeka na tlo i okeane pa time i na biljni i životinjski svijet.
- S priličnom sigurnošću možemo reći da nikada prije na Zemlji nisu vladali uvjeti kakve imamo danas. Imamo jake dokaze da postoje linije koje ne želimo prijeći. Ako se Zemlja zagrije za dodatnih pet ili šest stepeni Celzijusa i nestanu polarne kape, to neće biti dobra vijest za velike sisavce poput nas. Ljudi tvrde da je svijet otporan i to je tačno. Uvijek će biti života na Zemlji, ali Zemlja neće biti dovoljno otporna da podnese nas. Neki ljudi vjeruju da se na nove uvjete možemo prilagoditi zahvaljujući tehnologiji, ali to je sistem vjerovanja koji nije utemeljen na činjenicama. Nema dokaza da veliki sisavac s tjelesnom temperaturom od 37 stepeni Celzijusa može tako brzo evoluirati. Insekti mogu, ali ljudi ne mogu i to je problem - kaže Steffen.
"Kriv je kapitalistički sistem"
Kao glavnog krivca za kritično stanje planete, Steffen identificira privredni sistem koji trenutno dominira u zapadnoj civilizaciji. Kapitalistički sistem, kaže Steffen, u osnovi je pogrešan zato što ignoriše faktore koji su presudni za opstanak života na Zemlji.
- Jasno je da nas ovaj ekonomski sistem vodi prema neodrživoj budućnosti. Već će generaciji moje kćeri biti sve teže preživjeti na Zemlji. Historija nas uči da su civilizacije rasle i razvijale se, držale se svojih vrijednosti i onda se urušile jer nisu bile spremne za promjenu. To je tačka u kojoj se mi danas nalazimo - kaže Steffen.
Rezultate svoje studije Steffen i njegov tim predstavit će na Svjetskom ekonomskom forumu, koji se u Davosu održava između 21. i 25. januara.
U istraživanju koje je trajalo pet godina naučnici su ustanovili da planeta Zemlja u zadnjih 60 godina prolazi kroz drastičnije promjene nego u prijašnjih 10.000 godina. Nivo ugljičnog dioksida u zraku na rekordnim je razinama, a zbog narušavanja integriteta biosfere biljne i životinjske vrste izumiru sto puta brže nego ranije, u razdoblju koje je prethodilo 50-im godinama prošlog stoljeća, kada je počeo ubrzani razvoj ljudske rase koji sada dovodi u pitanje opstanak života na Zemlji.
Ljudi ne mogu evoluirati dovoljno brzo da se prilagode
Od 1950. do danas urbana populacija povećana je za sedam puta, potrošnja energije povećana je za pet puta, a količina hemikalija koja se koristi u poljoprivredi rasla je za osam puta. Količina dušika koja ulazi u okeane se učetverostručila. Zbog svih ovih faktora život na Zemlji danas je teže održiv nego prije 60 godina.
- Navedeni indikatori u porastu su od 1950. i ne pokazuju znakove usporavanja. Uporedno s privrednim razvojem došlo je do ogromnog povećanja korištenja resursa i zagađenja. Ranije je zagađenje bilo ograničeno na lokalna i regionalna područja, ali sada se proširilo na globalnu razinu. Za ove promjene krivi su ljudi, ne priroda - tvrdi Steffen.
Čak veći problem od klimatskih promjena, tvrdi Steffen, je uticaj čovjeka na tlo i okeane pa time i na biljni i životinjski svijet.
- S priličnom sigurnošću možemo reći da nikada prije na Zemlji nisu vladali uvjeti kakve imamo danas. Imamo jake dokaze da postoje linije koje ne želimo prijeći. Ako se Zemlja zagrije za dodatnih pet ili šest stepeni Celzijusa i nestanu polarne kape, to neće biti dobra vijest za velike sisavce poput nas. Ljudi tvrde da je svijet otporan i to je tačno. Uvijek će biti života na Zemlji, ali Zemlja neće biti dovoljno otporna da podnese nas. Neki ljudi vjeruju da se na nove uvjete možemo prilagoditi zahvaljujući tehnologiji, ali to je sistem vjerovanja koji nije utemeljen na činjenicama. Nema dokaza da veliki sisavac s tjelesnom temperaturom od 37 stepeni Celzijusa može tako brzo evoluirati. Insekti mogu, ali ljudi ne mogu i to je problem - kaže Steffen.
"Kriv je kapitalistički sistem"
Kao glavnog krivca za kritično stanje planete, Steffen identificira privredni sistem koji trenutno dominira u zapadnoj civilizaciji. Kapitalistički sistem, kaže Steffen, u osnovi je pogrešan zato što ignoriše faktore koji su presudni za opstanak života na Zemlji.
- Jasno je da nas ovaj ekonomski sistem vodi prema neodrživoj budućnosti. Već će generaciji moje kćeri biti sve teže preživjeti na Zemlji. Historija nas uči da su civilizacije rasle i razvijale se, držale se svojih vrijednosti i onda se urušile jer nisu bile spremne za promjenu. To je tačka u kojoj se mi danas nalazimo - kaže Steffen.
Rezultate svoje studije Steffen i njegov tim predstavit će na Svjetskom ekonomskom forumu, koji se u Davosu održava između 21. i 25. januara.
