Promovisanje nematerijalne kulturne baštine Bošnjaka Kosova

Zanimljivi su i običaji pod nazivom "Travke“, "Zdrava češma" i elementi prakse društvenog organizovanja poput izbora seoskog čobanina "govedara" ili način informisanja pomoću goča (tupana).

Nematerijalna kulturna baština, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednici pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promoviše poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.
Katedra Slobodnog Uma je kao  partner u zajedničkom  projektu "EU/SE  (Evropska Unija/Savjet Evrope) - Podrška promociji kulturne raznolikosti na Kosovu PCDK" otpočela svoje aktivnosti  konsultacije  sa zajednicom.
Projekat ima za cilj da doprinese podizanju nivoa svijesti o nekim praksama i artifaktima nematerijalnog kulturnog nasljeđa, da pruži podsticaj teoriji i praksi u očuvanju kulturne raznolikosti i nematerijalnog kulturnog nasljeđa, koje zajednice, grupe i pojedinci prepoznaju kao dio svoje žive tradicije i nasljeđa.
Istraživanje i popisivanje nematerijalne kulturne baštine bošnjačke nacionalne zajednice na Kosovu, KSU je započela skupom sa mještanima podgorskom  selu Grnčare u opštini Prizren. 
Direktor Katedre Slobodnog Uma Masar Šašivari je na početku sastanka govorio o cilju i značaju projekta. On je mještanima pojasnio da se pod nematerijalnom kulturnom baštinom podrazumijeva usmena tradicija, izvođačke  umjetnosti, društveni običaji, rituali, znanja i običaji vezani za prirodu i svemir, te znanja i umijeća tradicionalnih zanata.
U razgovoru sa mještanima Grnčara
Mještani Grnčara su iznijeli veliki broj elemenata nematerijalne  kulturne baštine koji se i danas  u raznim oblicima upražnjavaju u ovom selu. Najveći broj tih elementa vezano je za tradicionalne svadbene običaje u kući mlade, zatim tradicionalni zanati poput izrade svečane nošnje, izrada muzičkih instrumenata. Zanimljivi su i običaji pod nazivom "Travke“, "Zdrava češma" i elementi  prakse društvenog organizovanja poput izbora seoskog  čobanina "govedara" ili način informisanja pomoću goča (tupana). 
Ovo je bio prvi od deset sastanaka koje KSU treba da održi u svim većim mjestima gdje žive Bošnjaci na Kosovu.