Okrugli sto u Rečanu Bez dopunske nastave na bosanskom gubimo dijasporu

Skupu je prisustvovao ministar dijaspore Ibrahim Makolli sa svojim zamjenikom Ćerimom Bajramijem, kao i direktori nekih osnovnih škola u Župi, profesori Univerziteta u Prizrenu, predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije (MONT), predstavnici nevladinog sektora i predstavnici dijaspore koji su trenutno na odmoru na Kosovu.  

U uvodnom izlaganju predsjednik NVO "Edukator" Nebija Aljilji je rekao da je nastava na bosanskom jeziku mlad proces koji je uveden u posljeratnom periodu na Kosovu sa jasno izraženim potrebama definisanja nacionalnog, jezičkog i  kulturnog identiteta bošnjačkog naroda koji živi na Kosovu. On je istakao da dopunska nastava i njeno izvođenje u dijaspori ima svoju jasnu namjenu i u skladu sa jasno proklamovanim ciljem, ne  samo očuvanje vrijednosti na kome egzistira bošnjačka zajednica, već i njeno dalje afirmisanje i napredovanje radi postizanja boljih rezultata.

“Učenje svog maternjeg bosanskog jezika stvara bolju i čvršću vezu i ostavlja prostora za bolje upoznavanje krajeva iz kojih su došli njihovi roditelji. Osnovni ciljevi na kome se bazira dopunsko obrazovanje na  bosanskom jeziku u dijaspori su očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta, lakša integraciju u domaćem društvu pomoću zbližavanja i afirmacija nacionalnog, jezičkog i kulturnog  identiteta i lakša integracija u društvo zemlje, u slučaju povratka”, rekao je Aljilji.

Ministar za dijasporu u Vladi Kosova Ibrahim Makolli je istakao da njegovo ministarstvo prati sve aktivnosti Kosovara koji žive u mnogim državama zapadne Evrope, a i šire. 

"Kao važna institucija države mi smo do sada veoma visoko cijenili, a i ubuduće ćemo cijeniti ulogu koju ima naša dijaspora i veoma smo im zahvalni na značajnoj podršci u ekonomiji, kulturi, prosvjeti, sportu i drugim oblastima. Čak su uključeni i u političke procese i mi svakako računamo na njih. Svakako da mi kao institucija imamo veoma velike obaveze prema tim našim ljudima i njihovim porodicama koji žive u inostranstvu. Da bi ta veza trajala potrebna je podrška svih nas kako bi oni sačuvali svoj identitet, bilo u nacionalnom, vjerskom, kulturnom i svakom drugom pogledu. To je i cilj dopunske nastavi na svom maternjem jeziku naših ljudi u dijaspori. Da bi uspjeli u tome potrebna je podrška roditelja, da njihova djeca koja se tamo rađaju i koja tamo žive, sačuvaju svoj maternji jezik, svoju kulturu i tradiciju kako bi sačuvali svoj nacionalni identitet“, rekao je ministar Makolli. 

On je naveo da je pri kraju izrada strategije za dijasporu u kojoj značajan segment zauzima dopunska nastava u dijaspori, a da će za bosanski jezik trebati veća podrška svih, kao i mnogo veća saradnja sa Sarajevom. 

"Pozivamo sve vas, a prije svega intelektualce, profesore, nastavnike i mnoge druge naše uticajne ljude koji žive vani, da zajednički radimo na tome jer imamo veliki dug prema mlađim generacijama i ovo je veoma važno pitanje svih nas", istakao je ministar Ibrahim Makolli.

Ćerim Bajrami, zamjenik ministra obrazovanja u Vladi Kosova je naveo da su mnogi kosovski zakoni koji su usvojeni a koji se tiču obrazovanja djece koja žive u dijaspori veoma značajni, ali da su izostali neki institucionalni iskoraci u vezi dopunske nastave na bosanskom jeziku i da nešto slično, u širim razmjerama, nije preduzeto od strane dijaspore. “Albanci sa Kosova su po tom pitanju mnogo organizovaniji. Preko svojih udruženje nastavnika, profesora ali i roditelja u tim državama u saradnji sa svojim matičnom državom Kosovom, mogu slobodno reći da su po ovom, ali i mnogim drugim značajnim pitanjima, daleko ispred nas“, rekao je Bajrami i dodao da je jedan od glavnih prioriteta ministarstva za dijasporu obrazovanje i omasovljenje u dopunskoj nastavi u dijaspori. 

"Zahvaljujući saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i međudržavne saradnje Kosova i Albanije dogovoreno je da se intenzivno uđe u proces institucionalne dopunske nastave na albanskom jeziku ali i drugim jezicima koji se govore u dijaspori, poput recimo našeg, bosanskog jezika. Nažalost, i pored mnogih aktivnosti i našeg ministarstva i Ministarstva obrazovanja, tek je 5 posto djece naših Kosovara u dijaspori obuhvaćeno ovim planom i programom. Svakako da je procenat naše, bošnjačke djece po tom pitanju daleko niži. Prvi naš  značajan potez u pravcu povećanja tog postotka je dopremanje knjiga jednom našem udruženju u Švicarskoj, po njihovom zahtjevu. Oni su planirali da u njihovim prostorijama sa svojim učiteljima i nastavnicima organizuju nastavu na bosanskom jeziku“, istakao je Ćerim Bajrami.

Službenik MONT-a Vedat Bajrami je rekao da ovo ministarstvo ne raspolaže podacima o broju djece kaja su obuhvaćena dopunskim obrazovanjem na maternjem bosanskom jeziku,  ali da postoje saznaja da se u pojedinim zemljama organizuje nastava u okviru redovnih škola. On je naveo primjer Austrije, gdje je za djecu sa prostora bivše Jugoslavije određena jedinstvena nastava na bosanskom/srpskom/hrvatskom jeziku, dok u  Njemačkoj u nekim saveznim pokrajinama postoji integrirana nastava, pri čemu je učenje maternjeg jezika obezbijeđeno za svu djecu iseljenika u okviru redovnih škola, u nekim gradovima dopunsku nastavu organizuju udruženja, dok se u nekim pokrajinama uopšte ne organizuje dopunska nastava.

“Zajednička karakteristika u svim zemljama gdje boravi veći broj Bošnjaka koji vode porijeklo sa Kosova je da je dopunsko obrazovanje u dijaspori slabo organizirano ili uopšte nije organizirano, tako da mali broj djece pohađa nastavu na maternjem jeziku zbog čega je sve izraženija asimilacija djece i da se uglavnom informišu putem internet portala, satelitskih TV kanala i inostranih izdanja novina“, istakao je Vedat Bajrami.

I predstavnici dijaspore su iznijeli svoja razmišljanja.

Bešir Aslani, diplomirani tehnolog rodom iz Rečana je rekao da se mora raditi na pitanju dopunske nastave jer će ona umnogome pomoći ljudima u dijaspori da održe i sačuvaju svoj jezik, kulturu iobičaje, svoj identitet. 

"Sada je na Ministarsvu dijaspore ali i Ministarstvu obrazovanja da izvrše jednu adekvatnu edukaciju nastavnika i da ih pripreme za dopunsku nastavu te da ih, za početak, pošalju u par evropskih gradova, gdje u većem broju žive bošnjačke porodice sa ovih prostora, recimo u Cirihu ili u Štutgartu. Prvih par godina to se može uraditi na eksperimentalan način, a ako se pokaže uspješnom, onda se može raditi i na duže staze. Moramo uticati na naše nove generacije da znaju šta su, ko su, odakle su im korijeni i kakva je bila njihova historija“, rekao je Aslani. 

Pitanje dopunskog obrazovanja djece i omladine iz redova bošnjačke zajednice sa Kosova u inozemstvu treba se riješiti na trajnoj osnovi i na institucionalnom nivou i to u okviru Ministarstva dijaspore i MONT-a. Ukoliko bošnjačka djeca ne pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku, onda gubimo dijasporu, jedan je od zaključaka ovog okruglog stola. 

Vinetu Ganić