Još jednom izašao kao pobjednik

Ramush Haradinaj je za Albance nacionalni heroj, a za Srbe i srpsku vlast 'ratni zločinac'.

Kad je Haradinaj uhapšen u Francuskoj, na Kosovu su svi listom, i predstavnici vlasti, političke stranke i građani, njegovo hapšenje ocjenili političkim, a odluku francuske vlasti nepravednom, koja je time pokazala da je "neprijatelj Kosova jer sprovodi montirane zahtjeve Srbije."

Tada su po svim gradovima Kosova, u samoj Francuskoj, po gradovima Evrope i SAD Albanci organizovali proteste protiv te odluke i zahtjevali njegovo oslobađanje.

Pobjeda pravde ili politike?

Na dan kad je Haradinaj pušten, reakcije su bile drugačije: Da je Francuska potvrdila svoje demokratsko lice i da poštuje međunarodnu pravo.

Istog dana iz Beograda dolaze slične reakcije kao one početkom januara u Prištini – da je Francuska donela "političku a ne pravnu odluku i nije izručila ratnog zločinca Srbiji."

Vijest o odluci suda u Kolmaru da se Haradinaj ne izruči Srbiji, obradovala je kosovske Albanca koji su to ocjenili kao "Pobjedu pravde“ i "Pobjedu Haradinaja i Kosova“...

U sjedištu njegove stranke, Alijanse za budućnost Kosova (AAK) vijest je dočekana vatrometom i muzikom (tupanima), a odluka je ocjenjena kao "Još jedan poraz Srbije sa optužbama protiv oslobodilaca Kosova."

U rodnoj kući Haradinaja u selu Glođane, stotine Albanaca iz cijelog Kosova pohitale su da čestitaju njegovom ocu oslobođenje, kako kažu, "Heroja Kosova".

Odluku su pozdravili najviši funkcioneri Kosova.

Predsjednik Kosova, Hashim Thaçi ocjenio je da je oslobađanje Haradinaja "dobra vijest" i pokazatelj da "demokratski svijet ignoriše srpske optužbe o OVK". On je rekao i da je odluka francuskog suda, "novi dokaz da su optužbe Srbije na račun OVK neutemeljene i da ih demokratski svijet ignoriše".

'Neprihvatljiva potjerica'

Predsjednik kosovske skupštine, Kadri Veseli ocjenio je da je presuda potvrda da je međunarodna potjernica Srbije za bivšim premijerom Kosova bila neprihvatljiva.

Vlada Kosova smatra da je srpska potjernica, bila nezakonita i neopravdana.  "Srpske potjernice protiv Haradinaja i drugih boraca OVK su političke", navodi se u saopštenju i dodaje da Vlada "izražava svoju trajnu opredeljenost da uloži maksimalne napore za spriječavanje takvih oblika nepravde od Srbije ubuduće"

Reagovali su i najviši rukovodioci Albanije koji su takođe pozdravili odluku kao jedinu ispravnu. Premijer Edi Rama poželeo je dobrodošlicu Haradinaju rekavši da se "Ramush ponovo pojavljuje kao naš pobjednik u Prištini. Ponosan sam na Oslobodilačku vojsku Kosova. Bolje ikad nego nikad", naveo je Rama na svom Facebook profilu.

Reakcije iz Srbije i EU

U Prištini na veliki odjek naišle su reakcije beogradskih zvaničnika, a mediji citiraju premijera Aleksandra Vučića koji je odluku francuskog suda ocjenio političkom. "Vlada Srbije smatra da je odluka suda sramna, skandalozna, protivpravna, nepravična i prije svega i iznad svega politička", citira se Vučić.

Nakon što je naglasio da se "tu  radi o tome da li će neko štititi zločince ili neće. Da li će da poštuje pravila ili neće", premijer je dodao da “Srbija nikada neće odustati od rada svojih tužilačkih organa jer je to dužna žrtvama.

Ovakva izjava premijera Srbije od kosovskih analitičara je ocjenjena kao cinična budući da upravo najveći broj ratnih zločinaca se krije u Srbiji i pod zaštitom su vlasti.

Reagovali su i evropski funkcioneri. Potpredsjednica Evropskog parlamenta i izvjestilac za Kosovo, Ulrike Lunaček pozdravila je odluku o oslobađanju i pozvala Evropsku uniju da izvrši pritisak na Srbiju da povuče zastarele naloge za hapšenje.

I bivši šef UNMIK-a, Soren Jessen Petersen, ocjenio je “skandaloznim” postupke Srbije prema bivšem premijeru Kosova, ocjenivši ka “namerno nastojanje miniranja". On je izjavio da ‘Srbija ne poštuje red i zakon i ona namerno se miješa u unutrašnje stvari Kosova”.

Bez zvaničnog dočeka

Haradinaj je stigao na Prištinski aerodrom, u četvrtak uveče, gdje su ga dočekali supruga i djeca, kao i dio rukovodstva stranke. On je ponovio pred novinarima da „poziv za njegovu ekstradiciju u Srbiji  bio je poziv za rat“ i dodao da “treba da budemo odlučni i da joj pokažemo gdje joj je mjesto". Haradinaj je kazao da na Kosovu "ima ljudi koji se pokoravaju" da i "njima treba pokazati gdje im je mjesto", i naglasio da je razočaran odnosom vlasti Kosova u njegovom slučaju.

Haradinaj je slične reči ponovio i u kratkom obraćanju velikom broju građana na glavnom trgu Prištine, gdje je optužio Srbiju za neprijateljstvo… Dodao da su “oni (Srbi)  kriminalci, oni su izvršili zločine na Kosovu. Ako u Beogradu misle da mi zaboravljamo, greše", rekao je Haradinaj a masa je njegove riječi propratila aplauzima i skandiranjem njegovog imena. Skup je završen velikim vatrometom

I dok su Albanci slavili, Srbi u Sjevernoj Mitrovici mirnom šetnjom iskazali su protest povodom odluke francuskog suda da oslobodi Haradinaja.

Okupljeni su ocjenili da je "sramna odluka suda u Kolmaru da pusti na slobodu Ramusha Haradinaja". Učesnici protesta nosili su zastave Srbije i transparentne "Haradinaj zločinac", "Srbija Rusija", "UÇK teroristi" i druge.

Sa građanima su bili i predstavnici lokalnih samouprava sa sjevera Kosova.

Da li se ovakvim izlivom mržnje i neprijateljstva mogu se normalizovati odnosi Srbije i Kosova i postići pomirenje između Srba i Albanaca?

Treći povratak

Haradinaj se treći put od 2005. godine vratio na Kosovu ka heroj: dva puta iz Haškog suda za bivšu Jugoslaviju, kada je oslobođen optužbi za ratne zločine a na osnovu optužbi Srbije, i sada iz Francuske čiji sud odbio zahtjev srpskog pravosuđa za njegovo izručenje Srbiji.

Ovog puta Haradinaju nisu priredili doček ključni funkcioneri Kosova, predsjednik Thaçi, kao 2012. kada ga je, kao premijer, dočekao na aerodromu sa crvenim tepihom, ni premijer Isa Mustafa, niti neko od članova Vlade. To iz razloga što postoji veliko rivalstvo do ivice mržnje između Haradinaja, Thaçija i Mustafe koje je zaoštreno zadnje dvije godine od kad je Haradinaj sa djelom opozicije blokirao ratifikaciju demarkaciju granice sa Crnom Gorom, u parlamentu.

On je tada nazvao Thaçija i Mustafu izdajicama koji prodaju kosovsku teritoriju a Mustafa mu je odgovorio spomenuvši mu događaj od pre 18 godina – Radonjićko jezero, dok Thaçi mu je spomenuo “likvidaciju nekih svjedoka.”

Nakon hapšenja u Francuskoj Haradinaj i njegova stranke su optuživale predsjednika Thaçija da je "naručio hapšenje u dogovoru sa srpskim vlastima".

Tako ignorisanje njegovog povratka od strane kosovskih zvaničnika govori i o dozi strah da njegov povratak može da promjeni tok nekih političkih događaja na Kosovu, imajući u vidu ogromne simpatije i podršku koju uživa kod velikog djela Albanaca na Kosovu, a koja je porasla poslije hapšenja u Francuskoj.

Analitičari takođe procjenjuju da će njegova politička figura vrtoglavo rasti i time će potresti političke procese na Kosovu, i da će pojačati njegov politički uticaj kod glasaća Kosova. Međutim, bez obzira na ovaj izliv podrške, koja je više zbog toga što je Haradinaj “žrtva srpske vlasti”, rano je zaključiti da će njegova stranka postići velike rezultate na prestojećim vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu.

Međutim analitičari smatraju da njegov povratak treba da natera vladu Kosova da traži odlučno od Srbije i međunarodne zajednice da se ponište međunarodne potjernice koje raspisala srpsko pravosuđe protiv nekoliko desetina pripadnika OVK među kojima su i neki ugledni komandanti, a koje Srbija optužuje za ratne zločine nad Srbima i nealbancima tokom rata, 1999.

Poznati kosovski publicista Veton Surroi piše da Ramush Haradinaj izlazi slobodan po treći put. Država za koju je ratovao nije ga branila. Branio se sam, ubjedljivo i dostojanstveno.

Ovog, trećeg puta, Kosovo konačno treba da nauči: Ne smije dozvoliti da njegovi građani hapse na osnovu potjernica Srbije za rat gdje je srpska država vršila zločine protiv čovječanstva.

Da li je to kraj 'slučaja Haradinaj'

Haradinaj je 4. januara ove godine uhapšen na aerodromu u Bazelu, na putu za Francusku, po Interpolovoj potjernici Srbije zbog ratnih zločina nad Srbima i drugim nealbancima na Kosovu tokom rata 1999. On se nalazio u pritvoru u mjesto Kolmar u Francuskoj gdje ga je 12. januara sud uslovno pustio da konačnu odluku o izručenju čeka na slobodi u Francuskoj.

On je od prvog dana govorio da je proces protiv njega neosnovan i politički motivisan, da će na kraju pobjediti pravda, i da ne priznaje srpsku jurisdikciju.

Haradinaja je 2012. godine Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji oslobodio svih optužbi za ratne zločine. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je isti sud 2008. godine doneo oslobađajuću presudu po optužbama u vezi kršenja ratnih zakona.

Haradinaj je 2005. izabran za premijera Kosova, ali nakon 100 dana podignuta je optužnica Haškog tužilaštva i on je podneo ostavku i samovoljno se predao Haškom tužilaštvu.

Skupština Kosova je 9. marta usvojila rezoluciju kojom se zahtjeva bezuslovno puštanje Ramusha Haradinaja ali i suspenzija dijaloga o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije do njegovog oslobođenja, što se i desilo. Poslanici Skupštine zatražili su i da se ponište sve potjernice Srbije protiv državljana Kosova.

Nakon oslobađanja Haradinaja  očekuje se uskoro nastavak dijaloga u Briselu o normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Dijalog je prije skoro dva mjeseca prekinula Vlada Kosova, a kosovski parlament doneo je odgovarajuću rezuluciju u znaku protesta protiv hapšenja Haradinaja. Tom rezolucijom je, osim oslobađanja Haradinaja, zatraženo da vlasti Srbije povuku sve međunarodne potjernice protiv kosovskih Albanaca koje srpsko pravosuđe sumnjiči za ratne zločine

Vijest o nastavku dijaloga saopštila je šefica kosovske delegacije, Edita Tahiri koja je izjavila da oslobađanjem Haradinaja otvoren put za nastavak dijaloga.

Haradinaj je još jednom izašao kao pobjednik, međutim pitanje je da li je time okončano i njegovo suočavanje sa sudom, odnosno "slučaj Haradinaj“, budući da srpske vlasti i pravosuđe insistira da dokaže njegovu krivicu. Jer je Srbija, kako se kaže, dostavila "nove dokaze“ Specijalnom sudu u Hagu za ratne zločine nekih pripadnika OVK, koji su navodno počinili na Kosovu prije, tokom i poslije rata 1999, ali se na zna da li će i Haradinaj ponovi biti na listi Tužilaštva tog Specijalnog suda.

Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.


Izvor: Al Jazeera