Tim naučnika sastao se u Washingtonu na konferenciji u organizaciji magazina National Geografic, kako bi razgovarali o mogućnosti kloniranja 24 izumrle životinjske vrste. Dinosauri nisu u opciji, budući da je njihova DNK jednostavno prestara.
Na listi su se našli ptica dodo, papagaj iz Karoline i quagga, vrsta zebre koja je nekada živjela u Južnoj Africi. Naučnici su životinje izabrali na osnovu niza kriterija, razgovarali su i o etici njihovog vraćanja u život.
Osnovni kriteriji su bili da su ove vrste poželjne i da su imale važnu ekološku funkciju. Također, velikog utjecaja je imala i praktična strana, odnosno pristup kvalitetnim uzorcima DNK ili bakterijskim ćelijama.
Važno pitanje bilo je i koliko će se te vrste moći uklopiti u današnji svijet i koji su razlozi njihovog nestanka.
U martovskom izdanju National Geographica objašnjen je čitav proces povratka izumrlih vrsta, od uzimanja starih uzoraka DNK do pronalaska pogodne "surogat" majke.
Prije 10 godina, tim francuskih i španskih naučnika uspio je klonirati izumrlu divlju kozu, ali je živjela samo 10 minuta, piše Washington Post.
Povratak izumrlih vrsta pokrenuo je brojna etička i logistička pitanja, od toga kako će naučnici pronaći iskoristivu DNK, pa do toga da li bi uopće i trebali.
