U prethistorijskima vremenima, žene su bile dominantni članovi zajednice, pa ih se slobodno može nazvati "šefovima" porodice, tvrde istraživači sa Univerziteta Oxford.
Naučnici su utvrdili da su "alfa" ženke odlazile u potrazi za hranom dosta dalje od svojih "jačih polovica", dok su muškarci bili svojevrsne "domaćice". Ipak, objašnjavaju da se nešto što još ne mogu objasniti šta se dogodilo u razdoblju prije između 2,4 miliona i 1,7 miliona godina, a što je doprinijelo promjeni društvenih uloga između polova.
Tim stručnjaka do tih je zaključaka došao analizom prethistorijskih ostataka laserima i drugom naprednom tehnologijom, poput fosilnih ostataka zubala i kostiju u pećinskim lokacijama na jugu Afrike.
"Razlika između muških i ženskih ostataka te značenje koje implicira bilo je veliko iznenađenje. Analiza zuba pokazuje nam je li pračovjek koji je živio u spilji rođen u tome području ili se tamo doselio iz drugog područja, kao i da to da su muškarci češće umirali na području na kojem su i rođeni, dok su se žene često selile", izjavila je autorica studije, Julia Lee-Thorp.
Svoje zaključke naučnici temelje na analizi ranih "vrsta" ljudi koji su prethodile modernom čovjeku, Australopithecus africanusu i Paranthropus robustusu. Objašnjavaju kako se slično ponašanje može pronaći i u životinjskom svijetu, pa tako ženke čimpanzi napuštaju svoju grupu čim spolno sazriju te su u mnogo čemu dominantne nad mužjacima.
{jcomments on}
