Napuštene ulice. Potopljena rafinerija. Kip slobode koji polagano tone u more... Takva slika grada koji nikad ne spava je apokaliptična, ali zapravo nije nimalo nemoguća.
Dijelovi New Yorka, pokazale su vladina istraživanja, u idućih 70 godina bit će potopljeni ili ugroženi zbog dizanja nivoa mora uslijed globalnog zatopljenja. Isto čeka i dijelove New Jerseyja. Odbrana najvećeg američkog grada i rekonstrukcija njegove obale smatra se jednim od najvećih izazova koji ga čekaju. Muzej moderne umjetnosti (MoMA) i Centar za savremenu umjetnost pokrenuli su projekat u sklopu koga su izložena rješenja koja su za prilagodbu i spas grada smislili arhitekti i urbanisti. Rezultati njihovog promišljanja su impresivni, domišljati i maštoviti i uključuju spužvolike trotoare i gradnju kuća na mreži umjetnih sprudova razasutih po kanalima.
Ali nije riječ o neostvarivim fantazijama. Arhitektonski tim koji čine Guy Nordenson, Catherine Seavitt i Adam Yarinsky, dvije je godine radio na projektu "mekše infrastrukture" prema kome bi se stara betonska njujorška obala zamijenila poroznijom mješavinom zemlje i vode i to je najbolji model za održivost grada u ovom stoljeću. Ali on bi značio i najradikalniju promjenu izgleda grada kojem bi se centar od Manhattana pomaknuo prema luci. Jedan od provokativnijih projekata je serija fotografija Manhattana 2080. godine: Toranj slobode, tek završen, dominira centrom, dok nekih postojećih tornjeva nema. Zelenilo se proteže od obale prema Wall Streetu.
Potopljeni dijelovi na zapadnoj obali otoka su preoblikovani u zaljeve. Ali, najzanimljivije je možda kako su timovi redizajnirali izgled tipične ulice Manhattana. Asfalt je zamijenjen novom zelenim lijevanim betonom koji je napravljen tako da apsorbira kišnicu.
Uopšteno je naglašen interes za mijenjanjem urbanih tkiva koji uzimamo zdravo za gotovo poput ulica, kanala i molova te je vidljiva želja da se stvore novi, vizuelno privlačniji oblici.
Jedan se tim usredotočio na veliku rafineriju nafte koja bi, prema procjenama, za 50-ak godina bila potpuno pod vodom. Ekipa je napravila projekat sa molovima koji bi bili podrška postrojenjima za reciklažu i bioenergente, a jedno bi postrojenje proizvodilo materijal za umjetne grebene od recikliranog stakla.
