Najviše građana Sirije

Iz Sirije je 30.699 osumnjičenih počinilaca krivičnih djela, njih 17.466 su Avganistanci, 12.202 Iračani, 9.882 Albanci, 8.332 Alžirci, 8.266 Marokanci, 7.684 građani Srbije, 7.251 Iranci, 5.039 građani Kosova, a 4.595 osoba je u Njemačku pristiglo iz Somalije, pokazuje statistika

U Njemačkoj je prošle godine registrovano preko šest miliona različitih krivičnih djela i zabilježen rast kriminala na skoro svim "frontovima", od povećanja broja ubistava, do sukoba stranaca sa zakonom, pokazuje najnovija statistika, u kojoj su se našli i osumnjičeni građani Kosova.
 
Broj osumnjičenih počinilaca krivičnih djela, koji nisu Nijemci, takođe je porastao sa 555.820 na 616.230 osoba, a udio stranaca u ukupnom broju počinilaca povećan je sa 5,7 na 8,6 odsto, pokazuje statistika, po kojoj je najveći broj počinilaca, u toj kategoriji, došao iz Sirije, dok su građani Kosova na devetom mjestu.

Iz Sirije je 30.699 osumnjičenih počinilaca krivičnih djela, njih 17.466 su Avganistanci, 12.202 Iračani, 9.882 Albanci, 8.332 Alžirci, 8.266 Marokanci, 7.684 građani Srbije, 7.251 Iranci, 5.039 građani Kosova, a 4.595 osoba je u Nemačku pristiglo iz Somalije, pokazuje statistika.

Žrtve zločina useljenika su najčešće, čak u 80 odsto slučajeva, drugi useljenici.

Bez obzira na rast kriminala na skoro "svim frontovima", Njemačka, u kojoj nisu zaboravljene "pruske vrline" iskrenosti, lojalnosti, čestitosti, nepodmitljivosti, hrabrosti… i dalje važi za relativno sigurnu zemlju.

– Još uvijek važi rečenica da je Njemačka relativno sigurna zemlja… – rekao je profesor kriminalne psihologije Rudiger Eg tabliodu "Bild", komentarišući statistiku kriminala i dodao da je, kada je riječ o "bandama iz Istočne Evrope" i obijanju stanova, tu posebno na udaru granična oblast u pokrajinama Brandenburg ili Saksonija.

– Gledano na teritoriji cijele Njemačke, bilježi se, međutim, laki pad broja provala u stanove – rekao je Eg i ukazao da su veliki gradovi posebno na meti kriminala.

– To je i u svijetu tako da se nasilnici više okupljaju u velikim gradovima, jer tamo su i ilegalni poslovi i trgovina drogom, ženama, naoružanjem… To se ne dešava u nekom selu, već u Berlinu, ili Hamburgu – rekao je Eg i izrazio uvjerenje da Nijemci, ipak, nisu tako puno uplašeni zbog uznemirujućih statističkih podataka.

– Statistika je djelo brojeva i to ne plaši tako puno ljude, kao što to političari, možda, vjeruju, ali pojedina krivična djela mogu da veoma jako utiču na osjećaj sigurnosti – rekao je Eg i kao primer naveo napad na Božićnom vašaru u Berlinu prošle godine, sa nedužnim ljudskim žrtvama, koji je izveo atentator Anis Amri.

Ono što je zanimljivo je povećan broj kriminalnih djela čiji su počinioci stranci i azilanti, pristigli u rekama izbjeglica koje su se slile u zemlju.

U 2015. godini registrovano je 114.000 krivičnih djela koja su počinili podnosioci zahtjeva za azil, ratne izbjeglice i oni koji su na takozvanom "duldungu", odnosno, toleriše im se iz različitih razloga boravak u zemlji, dok je u 2016. godini taj broj porastao na 174.000.

Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière je nedavno, predstavljajući ovu statistku kriminala za 2016. godinu, rekao da takvi podaci ne raduju i da su u populaciji azilanata i izbjeglica, počinioci, uglavnom, mladi muškarci.

– U toj grupi je, takođe, i kod Nijemaca uočen jedan jasno viši stepen kriminaliteta – objašnjavao je de Maizière situaciju i ponavljao da je, međutim, najveći dio izbjeglica pošten.

U oblasti islamizma, prošle godine je broj krivičnih djela porastao za 13,7 odsto u odnosu na 2015. godinu i registrovana su 773 krivična djela.

Tu, prije svega, padaju u oči teška krivična djela i atentati u Vircburgu, Anzbahu i na Božićnjem vašaru u Berlinu, kada je ubijeno 12 osoba.

Kada je riječ o krivičnim politički motivisanim djelima ekstremne desnice i tu je, takođe porastao broj.

Tako je 2016. u toj oblasti registrovano 23.555 slučajeva, što je za 2,6 odsto više u odnosu na 2015. godinu.

Na drugoj strani, ekstremna lijevica počinila je 9.389 politički motivisanih krivičnih djela, što je za 2,2 odsto manje u odnosu na 2015. godinu.

(Telegraf.rs / Tanjug)