U Francuskoj su jutros u 8.00 otvorena biračka mjesta na kojima će 47 miliona Francuza u drugom krugu predsjedničkih izbora odlučivati o novom šefu države.
Predsjednik se u Francuskoj bira neposrednim glasanjem, a danas će glasači birati između centriste i proevropskog kandidata Emanuela Makrona i radikalne desničarke Marin Le Pen.
Predsjednički izbori u Francuskoj mogli bi da budu odlučujući za budućnost Evrope, navodi AP.
Posljednja istraživanja javnog mnjenja daju prednost Makronu koji bi pobjedio sa oko 62 odsto glasova, dok bi Marin Le Pen dobila oko 38 odsto.
Glasači sa kojima je Reuters razgovarao u francuskom gradu Lensu, rekli su da je veoma važno izaći na birališta.
"Ljudi moraju da glasaju. I to ne da ostave prazan birački listić – već zaista da glasaju. Ne smijemo da izgubimo niti jedan jedini glas. Moramo da glasamo i da ohrabrimo mlade da izađu na birališta", rekla je Marin Lefevre, 22-godišnja stanovnica Lensa.
"Moramo da glasamo – bilo za jednog ili drugog kandidata, ali moramo glasati. Nije da ćemo nešto time promjeniti, ali zaista moramo glasati. To je moje mišljenje", kaže Michel Mersi, 69-godišnja sugrađanka.
Od jutros su na svojim biračkim mjestima, glasala i oba kandidata - Emanuel Makrona i Marin Le Pen, kao i aktuelni predsjednik Francuske, Fransoa Oland.
Oland je, nakon što je u nedjelju glasao na biračkom mjestu u Parizu, rekao da je "država bila pred mnogim izazovima koje je, zajedničkim radom, uspjela da prevaziđe", dodavši da će njegov nasljednik "morati da nastavi tim putem".
"Moramo nastaviti. Uvijek moramo pred sobom da imamo put. Taj put nas čini Francuzima. Nikada se nećemo vraćati unazad, uvijek ćemo ići samo napred, tražeći pravac što boljeg napretka. Okupljanje svih Francuza na tom putu je presudno. Dakle, danas je važan dan jer se radi o tome da ne odaberemo pogrešan put", rekao je Oland.
Oland je ranije, u subotu, obećao da će dati odgovor na hakerske napade koji su pogodili kampanju kandidata Makrona, dan uoči izbora u Francuskoj.
Poslije prvog kruga izbora održanih 23. aprila, brojni političari u Francuskoj i inostranstvu, ugledni sportisti i predstavnici kulture pozvali su Francuze da glasaju za Makrona strahujući od negativnih posljedica rastućeg populizma poslije odluke Velike Britanije da izađe iz članstva u Evropskoj uniji i dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD.
Po ocjeni analitičara, Makron, koji nije ni levičar ni desničar, uživa podršku obje političke opcije. Odlazeći predsjednik Fransoa Oland ponovio je podršku centristi, kao i dio odlazeće socijalističke vlade, uključujući premijera Bernara Kazneva, ministra odbrane Žan-Iv Le Drina, a podržava ga i poraženi kandidat desnice Fransoa Fijon.
Centrista Makron, rođen 1977. godine, do skora je bio nepoznat široj političkoj javnosti. Bio je ministar ekonomije u vladi socijalističkog predsednika Fransoa Olanda a u avgustu 2016. podneo je ostavku da bi osnovao svoj centristički "Pokret" (En Marche).
Na međunarodnom planu Makrona je pored Njemačke i Evropske unije, podržao i bivši predsjednik SAD Barack Obama.
Marin Le Pen (48) koja je dan poslije prvog kruga rekla da privremeno napušta mjesto predsjednika stranke Nacionalni front, najavila je između dva kruga izbora da bi za premijera postavila suverenistu Nikolu Dipon-Enjana, koji je u prvom krugu osvojio 4,7 odsto glasova.
Kandidatkinja ekstremne desnice ponovila je svoje antievropske stavove i dodala da bi u slučaju pobjede pregovarala s Briselom i potom organizovala referendum o ostanku ili izlasku Francuske iz Evropske unije.
Marin Le Pen, koja se kandidovala za predsjedničke izbore i 2012. kada je zauzela treće mjesto, rekla je i da se zalaže za izlazak iz zone eura kao i za ograničenu imigraciju.
Izbore obezbjeđuje 50.000 policajaca i žandarma, među kojima 12.000 na području Pariza.
Prvi zvanični rezultati biće dostupno po zavaranju birališta u 20.00. Izbori su počeli juče u prekomorskim francuskim teritorijama.
Šef države se bira za mandat od pet godina, koji može samo jednom da se ponovi.
Ovo su prvi predsjednički izbori u Francuskoj u vrijeme vanrednog stanja koje je uvedeno prije više od dvije godine, poslije terorističkih napada u Parizu u januaru 2015. godine. Tenzije su dodatno porasle i zbog napada koji se dogodio u Parizu dva dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora.
Predsjednički izbori u Francuskoj mogli bi da budu odlučujući za budućnost Evrope, navodi AP.
Posljednja istraživanja javnog mnjenja daju prednost Makronu koji bi pobjedio sa oko 62 odsto glasova, dok bi Marin Le Pen dobila oko 38 odsto.
Glasači sa kojima je Reuters razgovarao u francuskom gradu Lensu, rekli su da je veoma važno izaći na birališta.
"Ljudi moraju da glasaju. I to ne da ostave prazan birački listić – već zaista da glasaju. Ne smijemo da izgubimo niti jedan jedini glas. Moramo da glasamo i da ohrabrimo mlade da izađu na birališta", rekla je Marin Lefevre, 22-godišnja stanovnica Lensa.
"Moramo da glasamo – bilo za jednog ili drugog kandidata, ali moramo glasati. Nije da ćemo nešto time promjeniti, ali zaista moramo glasati. To je moje mišljenje", kaže Michel Mersi, 69-godišnja sugrađanka.
Od jutros su na svojim biračkim mjestima, glasala i oba kandidata - Emanuel Makrona i Marin Le Pen, kao i aktuelni predsjednik Francuske, Fransoa Oland.
Oland je, nakon što je u nedjelju glasao na biračkom mjestu u Parizu, rekao da je "država bila pred mnogim izazovima koje je, zajedničkim radom, uspjela da prevaziđe", dodavši da će njegov nasljednik "morati da nastavi tim putem".
"Moramo nastaviti. Uvijek moramo pred sobom da imamo put. Taj put nas čini Francuzima. Nikada se nećemo vraćati unazad, uvijek ćemo ići samo napred, tražeći pravac što boljeg napretka. Okupljanje svih Francuza na tom putu je presudno. Dakle, danas je važan dan jer se radi o tome da ne odaberemo pogrešan put", rekao je Oland.
Oland je ranije, u subotu, obećao da će dati odgovor na hakerske napade koji su pogodili kampanju kandidata Makrona, dan uoči izbora u Francuskoj.
Poslije prvog kruga izbora održanih 23. aprila, brojni političari u Francuskoj i inostranstvu, ugledni sportisti i predstavnici kulture pozvali su Francuze da glasaju za Makrona strahujući od negativnih posljedica rastućeg populizma poslije odluke Velike Britanije da izađe iz članstva u Evropskoj uniji i dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD.
Po ocjeni analitičara, Makron, koji nije ni levičar ni desničar, uživa podršku obje političke opcije. Odlazeći predsjednik Fransoa Oland ponovio je podršku centristi, kao i dio odlazeće socijalističke vlade, uključujući premijera Bernara Kazneva, ministra odbrane Žan-Iv Le Drina, a podržava ga i poraženi kandidat desnice Fransoa Fijon.
Centrista Makron, rođen 1977. godine, do skora je bio nepoznat široj političkoj javnosti. Bio je ministar ekonomije u vladi socijalističkog predsednika Fransoa Olanda a u avgustu 2016. podneo je ostavku da bi osnovao svoj centristički "Pokret" (En Marche).
Na međunarodnom planu Makrona je pored Njemačke i Evropske unije, podržao i bivši predsjednik SAD Barack Obama.
Marin Le Pen (48) koja je dan poslije prvog kruga rekla da privremeno napušta mjesto predsjednika stranke Nacionalni front, najavila je između dva kruga izbora da bi za premijera postavila suverenistu Nikolu Dipon-Enjana, koji je u prvom krugu osvojio 4,7 odsto glasova.
Kandidatkinja ekstremne desnice ponovila je svoje antievropske stavove i dodala da bi u slučaju pobjede pregovarala s Briselom i potom organizovala referendum o ostanku ili izlasku Francuske iz Evropske unije.
Marin Le Pen, koja se kandidovala za predsjedničke izbore i 2012. kada je zauzela treće mjesto, rekla je i da se zalaže za izlazak iz zone eura kao i za ograničenu imigraciju.
Izbore obezbjeđuje 50.000 policajaca i žandarma, među kojima 12.000 na području Pariza.
Prvi zvanični rezultati biće dostupno po zavaranju birališta u 20.00. Izbori su počeli juče u prekomorskim francuskim teritorijama.
Šef države se bira za mandat od pet godina, koji može samo jednom da se ponovi.
Ovo su prvi predsjednički izbori u Francuskoj u vrijeme vanrednog stanja koje je uvedeno prije više od dvije godine, poslije terorističkih napada u Parizu u januaru 2015. godine. Tenzije su dodatno porasle i zbog napada koji se dogodio u Parizu dva dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora.
