Berlinski zid srušen je prije 25 godina, no u svijetu i dalje postoje zidovi poput ovog koji razdvajaju narode.
SAD i Meksiko
Granica između SAD-a i njihovih južnih susjeda duga je 3200 kilometara i na trećini njene dužine se proteže mreža čeličnih i betonskih zidina osiguranih infracrvenim kamerama, senzorima i bespilotnim letjelicama koje je postavila američka vlada ne bi li zaustavila ulazak ilegalnih imigranata na svoj teritorij. SAD planiraju pokriti i ostatak granice zidom.
Ceuta i Melilla
Ova dva grada u Africi spadaju pod Španski teritorij i ujedno su najlakši način da ilegalan ulazak emigranata u Španiju. Kako bi se to spriječilo, Španci su krajem devedesetih sagradili dvije velike ograde, a 2005. godine su podigli još jednu, tri metra visoku na čijem je vrhu iznimno oštra bodljikava žica koja je odnijela živote mnogih Afrikanaca.
Izrael
Čak do osam metara visine izdižu se ograde, bodljikave žice i betonski zidovi koji dijele Izrael od Zapadne obale. Izrael izgradnju zida opravdava strahom od terorističkih napada i strahom za živote svog stanovništva iako je zid u svijetu mnogo puta nazivan 'zidom apartheida'.
Sjeverna Irska
U Belfastu trenutno stoji 99 zidova. Prvi je izgrađen prije 40 godina. Njihov cilj je spriječiti sukobe između katolika i protestanata, a razdvajaju nacionaliste i unioniste, odnosno, one koji žele ujedinjenje s Irskom i one koji podržavaju Sjevernu Irsku u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva.
Korejska demilitarizirana zona
Pojas širok 4 kilometra i dug 250 kilometara dijeli Korejski poluotok na Sjevernu i Južnu Koreju. Iako se naziva 'demilitariziranom' zonom ovo je zapravo jedna od najosiguranijih granica na svijetu. Stvorena je 1953. godine kad je zaustavljen rat koji je odnio više od tri miliona života.
Saudijska Arabija - Irak
Kako bi se zaštitio od terorističkih napada, saudijski kralj Abdulah naredio je izgradnju 900 km dugog zida između ove dvije zemlje. Prije pet godina potpisan je i službeni ugovor s jednom europskom firmom o postavljanju najsuvremenije sigurnosne ograde kojom bi Saudijska Arabija pokrila 9000 klometara svoje granice.
Zapadna Sahara
Nakon što se s prostora Zapadne Sahare, sedamdesetih godina, povukla Španija, taj je teritorij okupirao Maroko. 1976. godine proglašena je Demokratska Arapska Republika Sahara. Njena je Vlada u izbjeglištvu, u Alžiru, a kako bi se zaštitili od njih, Maroko je dao izgraditi šest obrambenih zidova s bodljikavom žicom visokih između 2 i 3 metra. Dodajmo još k tome i kako je cijelo ovo područje minirano.
Cipar
Prve godine ciparske neovisnosti obilježili su sukobu Grka i Turaka. Godine 1974., 14 godina nakon sticanja neovisnosti, Turska je izvršila invaziju na Cipar nakon čega je otok ostao podijeljen 'zelenom linijom' na turski i grčki dio. Ta linija prolazi i kroz Nikoziju koja je, nakon pada Berlinskog zida, ostala jedina svjetska prijestolnica podijeljena na dva dijela.
Indija - Pakistan
Zidovi, bunkeri i bodljikava žica pokrivaju gotovo polovicu granice između ovih dviju nuklearnih sila. Barijeru je počela dizati Indija krajem osamdesetih pod izlikom zaštite od terorizma. Najveće su tenzije u regiji Kašmir.
Kuvajt - Irak
Čvrsta granica između ove dvije zemlje koju čine razne barijere direktna je posljedica invazije Saddama Huseina na Kuvajt 1990. godine. Ukupna dužina barijere je 190 kilometara, a čine je električna ograda, bodljikava žica i zidovi od pijeska. Kuvajt je prije 10 godina počeo graniti novu barijeru uz objašnjenje kako treba ojačati sjevernu granicu ove zemlje.
Uzbekistan
Ova je zemlja osigurala većinu svojih granica, kažu zbog švercera i terorista. Velik dio granice s Kirgistanom čini ograda s bodljikavom žicom, granicu s Afganistanom električna ograda, a ogradu s bodljikavom žicom s Tadžikistanom 'podebljali' su miniranjem pograničnog područja.
