Ukrajinci će sutra birati nasljednika svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, poslije predizborne kampanje koja je bila u sjenci nasilja na istoku zemlje, a ako proteknu uspješno, izbori bi mogli da znače prekretnicu u dugotrajnoj ukrajinskoj krizi.
Zvaničnici u Rusiji i protivnici vlade u Kijevu tvrde da su nove ukrajinske vlasti nelegitimne, ali postoji nada da će, nakon što vršioca dužnosti predsjednika Aleksandra Turčinova zamijeni novoizabrani predsjednik, ukrajinske vlasti steći veću legitimnost i povjerenje, što je neophodno da bi se okončali višemjesečni neredi.
Ukrajinske vlasti, koje se suočavaju sa teškim zadatkom u istočnim oblastima pod kontrolom proruskih aktivista, ne štede napore kako bi omogućile održavanje izbora 25. maja, ali priznaju da možda neće biti moguće organizovati glasanje na istoku zemlje, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Za sutrašnje izbore nije određena minimalna stopa izlaznosti, već će se, ukoliko nijedan od 18 kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova, dva najbolje plasirana predsjednička kandidata suočiti u odlučujućem krugu koji će biti održan 15. juna.
Nešto više od 19 odsto od ukupno 35,5 miliona glasača u Ukrajini žive u tri proruska regiona, a to su Krim, Donjeck i Lugansk.
Na poluostrvu Krim, koje je u martu pripojeno Rusiji poslije referenduma o otcjepljenju, glasanja neće biti.
U Donjecku, gdje živi 9,3 odsto glasača, polovina oblasnih izbornih komisija je ili pod kontrolom proruskih aktivista ili bi moglo da bude napadnuto tokom glasanja, saopštili su izborni zvaničnici.
U Lugansku, u kojem živi pet odsto ukrajinskih birača, dvije trećine lokalnih izbornih komisija je u sličnoj situaciji.
Rusija je osudila ono što naziva “kaznenom operacijom” Ukrajine protiv rusofonog stanovništva i dovela u pitanje razboritost odluke o održavanju izbora dok traju neredi, ali je uprkos tome ruski predsjednik Vladimir Putin javno rekao da su izbori “korak u dobrom pravcu”.
Međutim, i Kijev i Zapad optužuju Moskvu da potpiruje tenzije u Ukrajini i strahuju da će Kremlj možda pokušati da “minira” izbore kako bi oslabio Kijev i pojačao oslabljeni uticaj Rusije nad susjedom.
Glavni kandidat za novog predsjednika Ukrajine je milijarder Petro Porošenko, a znatno iza njega je bivša premijerka Julija Timošenko.
Prema rezultatima najnovije ankete, 45 odsto birača namjerava da Porošenku povjeri svoj glas, dok bi samo 7,5 odsto Ukrajinaca poklonilo povjerenje njegovoj nacionalističkoj rivalki.
Porošenko (48), tajkun u konfekcijskoj industriji poznat kao “kralj čokolade” i vlasnik popularnog TV kanala, fabrika automobila i brodogradilišta, uživa podršku istaknutog političara i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Jurija Lucenka, kao i bokserskog šampiona koji je prešao u političare Vitalija Klička.
U svom izbornom programu, pod sloganom “Kraj haosu i ratu”, Porošenko obećava da će povjeriti veća ovlašćenja regionima u očiglednom pokušaju da smiri tenzije na istoku, a istovremeno obećava da će sačuvati Ukrajinu kao jedinstvenu državu i da će povećati budžet vojsci.
I pored bogatstva koje se procjenjuje na 1,3 milijarde dolara, Porošenko je vodio skromnu kampanju, svjestan da bi pokazivanjem istog mogao da otuđi glasače u zemlji koja je na ivici bankrota.
Harizmatična bivša premijerka Timošenko (53) oštra je kritičarka bivšeg predsjednika Janukoviča, za vrijeme čijeg mandata je stavljena iza rešetaka, što je naišlo na široku osudu kao politički motivisan potez, ali je nakon njegovog svrgavanja oslobođena.
U svojoj predizbornoj kampanji Timošenko je nazvala ruskog predsjednika Vladimira Putina ukrajinskim “neprijateljem broj 1”.
Ona obećava da će smanjiti zavisnost Ukrajine od “neprijateljskog” susjeda, prije svega u energetskom sektoru.
Što se ostalih kandidata tiče, prvobitno ih je registrovano 23, ali se pet povuklo iz predsjedničke trke, među kojima proruski poslanik ukrajinskog parlamenta Oleh Carjov i lider Komunističke partije Petro Simonenko, koji su se žalili da ih nova vlada u Kijevu uznemirava.
Među onima koji su ostali u trci su Dmitro Jaroš, za kojim se u Rusiji traga zbog optužbi za terorizam. On je lider ultranacionalističke partije Desni sektor, koji je bio od koristi u svrgavanju Janukoviča.
Partija regiona, koja je bila na vlasti za vrijeme Janukoviča, imenovala je bivšeg gradonačelnika i sadašnjeg guvernera Harkova Mihaila Dobkina za kandidata, ali se nadmeće i poslanik Sergej Tihipko, koji je nedavno izbačen iz te stranke.
Predsjednička ovlašćenja su značajno smanjena nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu. Novi predsjednik će moći da imenuje šefa diplomatije i ministra odbrane, kao i državnog tužioca i šefa bezbjednosne službe, s tim da imenovanja treba da odobri parlament, a poslanici će birati ostale članove kabineta.
Predsjednik više ne može da smenjuje ministre, ali zadržava ovlašćenje da raspusti parlament.
