Na preporuku Ujedinjenih nacija 30. avgust obilježava se kao Međunarodni dan nestalih. U svijetu se više od milion ljudi vode kao nestali u oružanim sukobima i drugim vrstama nasilja.
Oko 14.000 osoba sa prostora zemalja nastalih raspadom Jugoslavije do danas se smatra nestalim.
Na Kosovu se, prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, smatra da je nestalo oko 1.900 osoba. Najviše nestalih je na području Bosne i Hercegovine – oko 10.000, potom Hrvatske – oko 2.000, te sa područja Makedonije 13 osoba.
Predstavnica Kancelarije u Sarajevu Aida Mia Alić rekla je da svake godine najmanje hiljadu osoba nestane usljed migracije, trgovine ljudima, organizovanog kriminala, a oko 150.000 usljed prirodnih katastrofa, i onih koje čovjek izazove.
Koordinator Odjeljenja pravde i inicijative civilnog društva te kancelarije Matthew Holiday navodi da se i dalje traga za oko 9.000 nestalih na području BiH, iako je riješeno 70 posto sudbina, što je i dalje veliki socijalni i pravni problem za ovu zemlju.
Pored zemalja Zapadnog Balkana, i druge zemlje, poput Kipra, Iraka, Španije, Libana, Libije, Čilea, Argentine, Salvadora, Jemena i Perua, suočene su sa tim humanitarnim problemom, navode u Kancelariji.
"Možemo reći da je Irak jedna od onih zemalja koje tragaju za izuzetno velikim brojem osoba. Po različitim izvorima, smatra se da je u Iraku nestalo između 250.000 i više od milion ljudi", kažu predstavnici Kancelarije.
Inicijativa za svjetsku komemoraciju potekla je od Latinoameričke federacije udruženja zatvorenih i nestalih, osnovane 1981. godine u Kostariki.
Međunarodni komitet Crvenog krsta, sa sjedištem u Ženevi, na svom sajtu je podsjetio da je Međunarodni dan nestalih prilika da porodice i prijatelji podijele tugu, sačuvaju uspomene na one koji se još vode kao nestali, što će takođe pomoći njihovu borbu sa neizvjesnošću da li su njihovi voljeni živi ili mrtvi.
